Oznaka: Joe Biden

Američki predsjednik Joe Biden u ponedjeljak je objavio debitantsku fotografiju s NASA-inog svemirskog teleskopa James Webb – sliku jata galaksija koja otkriva najdetaljniji uvid u rani svemir ikada viđen.

Bijela kuća je dala mali uvid u Webbove prve slike u visokoj rezoluciji u punoj boji uoči većeg otkrivanja fotografija i spektrografskih podataka koje NASA planira danas predstaviti u Goddard svemirskom centru u predgrađu Marylanda.

Webb opservatorija vrijedna 9 milijardi dolara, najveći i najmoćniji teleskop svemirske nauke ikad lansiran, dizajniran je da zaviri kroz kosmos do zore poznatog svemira, otvarajući revolucionarnu eru astronomskih otkrića.

Jato galaksija 800 miliona godina mlađe od Velikog praska

Slika koju su prikazali Biden i šef NASA-e Bill Nelson prikazuje jato galaksija staro 4,6 milijardi godina pod nazivom SMACS 0723, čija kombinovana masa djeluje kao “gravitacijsko sočivo”, izobličujući prostor kako bi se uvelike povećala svjetlost koja dolazi iz udaljenijih galaksija iza njega.

Najmanje jedna od slabijih, starijih svjetla koje se pojavljuju u “pozadini” fotografije – kombinacija slika različitih talasnih dužina svjetlosti – datira više od 13 milijardi godina, rekao je Nelson. To ga čini samo 800 miliona godina mlađim od Velikog praska, teorijske tačke zapaljenja koja je pokrenula širenje poznatog univerzuma prije nekih 13,8 milijardi godina.

“To je novi prozor u istoriju našeg svemira”, rekao je Biden prije nego što je slika predstavljena. “A danas ćemo baciti pogled na prvu svjetlost koja će sijati kroz taj prozor: svjetlost iz drugih svjetova, zvijezde koje kruže daleko izvan našeg. To je za mene zapanjujuće.”

U petak je svemirska agencija objavila listu od pet nebeskih subjekata odabranih za njen debi Webba. To uključuje SMACS 0723, komadić udaljenog kosmosa nalik draguljima koji prema NASA-i nudi “najdetaljniji pogled na rani svemir do sada”. Takođe predstavlja najdublju i najoštriju infracrvenu sliku dalekog kosmosa ikada snimljenu.

Webb teleskop je konstruisao po ugovoru avio-svemirski gigant Northrop Grumman Corp. Lansiran je u svemir za NASA-u i njene evropske i kanadske kolege na Božić 2021. iz Francuske Gvajane, na sjeveroistočnoj obali Južne Amerike.

Dugo očekivano objavljivanje

Dugo očekivano objavljivanje njegovih prvih slika prati šest mjeseci daljinskog razvijanja Webbovih različitih komponenti, poravnavanja njegovih ogledala i kalibracije instrumenata.

Sa Webom koji je sada fino podešen i potpuno fokusiran, naučnici će se upustiti u kompetitivno odabranu listu misija koje istražuju evoluciju galaksija, životne cikluse zvijezda, atmosfere udaljenih egzoplaneta i mjesece našeg vanjskog Sunčevog sistema.

Napravljen da posmatra svoje subjekte uglavnom u infracrvenom spektru, Webb je oko 100 puta osetljiviji od svog 30 godina starog prethodnika, svemirskog teleskopa Hubble, koji radi uglavnom na optičkim i ultraljubičastim talasnim dužinama.

Mnogo veća površina koja sakuplja svjetlost Webbovog primarnog ogledala – niz od 18 heksagonalnih segmenata od pozlaćenog metala berilijuma – omogućava mu da posmatra objekte na većim udaljenostima, dakle dalje u vremenu, nego Hubble ili bilo koji drugi teleskop.

Svih pet Webbovih uvodnih meta je ranije bilo poznato naučnicima. Među njima su dva ogromna oblaka gasa i prašine koja su eksplodirala u svemir zvjezdanim eksplozijama kako bi formirali inkubatore za nove zvijezde – maglinu Carina i maglinu Južni prsten, svaka hiljadama svjetlosnih godina udaljena od Zemlje.

Spektografska analiza

Kolekcija takođe uključuje jata galaksija poznata kao Stephanov kvintet, koja je prvi put otkrivena 1877. godine i obuhvata nekoliko galaksija koje je NASA opisala kao “zaključane u kosmičkom plesu ponovljenih bliskih susreta”.

NASA će također predstaviti Webbovu prvu spektrografsku analizu egzoplanete – otprilike jedne polovine mase Jupitera koja je udaljena više od 1.100 svjetlosnih godina – otkrivajući molekularne potpise filtrirane svjetlosti koja prolazi kroz njegovu atmosferu.

Predsjednik SAD Džozef Bajden potpisao je danas uredbu kojom se štiti pravo na abortus, poslije odluke Vrhovnog suda kojom je ukinuta univerzalna zaštita prava na abortus i odluka o tom pitanju prenesena na pojedinačne države.

U više od 10 država od tada su uvedena striktna ograničenja ili potpune zabrane obavljanja abortusa, a u još 10 i više će se, narednih nedjelja i mjeseci, uvoditi dodatne restrikcije, prenio je AP.

“Vrhovni sud je jasno pokazao da neće štititi prava žena. Јa hoću”, poručio je Bajden.

On je ukazao na ograničenja svog položaja i istakao da bi bila potrebna odluka Kongresa da se pravo na abortus ponovo uspostavi u državama gdje su uvedene zabrane.

On je pozvao žene da glasaju u novembru, navodeći da je najbrži način da se zaustavi i preokrene ukidanje prava na abortus da se izabere značajna demokratska većina u Kongresu kako bi se usvojili zakoni koji garantuju ta prava.

“To je najbrži put koji nam je na raspolaganju”, rekao je Bajden novinarima u Bijeloj kući.

“Nadam se i snažno vjerujem da će žene izaći na izbore u rekordnom broju da povrate prava koja im je sud oduzeo”, istakao je on, prenio je Glas Amerike.

Bajden je, takođe, upozorio da će republikanci, ukoliko preuzmu kontrolu nad Kongresom u novembru usvojiti zabranu abortusa na nacionalnom nivou, ali je rekao da će uložiti veto na bilo kakvu takvu odluku.

Predsjednička uredba bi trebalo da ublaži neke kazne sa kojima bi se mogle suočiti žene koje žele da abortiraju, kada presuda Vrhovnog suda stupi na snagu, ali generalno ne može da očuva pravo na abortus u cijeloj zemlji.

Uredba daje ovlašćenja sekretarijatima za zdravstvo i pravosuđe da se jače bore protiv zabrane pilule za abortus i protiv zabrane ženama da putuju u drugu državu, ako je u njihovoj abortus zabranjen.

Propisuje se i na koji način se tretiraju medicinski podaci, odnosno štite podaci o ženama koje žele da abortiraju.

Američki predsjednik Džozef Bajden potpisao je danas Zakon o kontroli naoružanja, koji je prvi zakonski akt ove vrste u protekle tri decenije.

“Ovo je monumentalan dan”, izjavio je Bajden nakon potpisivanja akta u Bijeloj kući.

Ovim zakonom će biti onemogućeno da oružje dolazi u ruke osoba koje se smatraju opasnim za sebe ili druge i biće blokirana prodaja naoružanja osuđenima za zlostavljanje partnera.

Međutim, Zakon ne zabranjuje prodaju automatskih pušaka.

Ovo je tužan dan za sud i za našu zemlju, rekao je Džo Bajden, predsjednik SAD, tokom obraćanja iz Bijele kuće da bi komentarisao odluku Vrhovnog suda koji je danas poništio presudu staru 50 godina koja je legalizovala abortus u cijeloj zemlji čime je tehnički ukinuo federalno ustavno pravo na pobačaj u Americi.

“Zdravlje i život žena u ovoj naciji su sada ugroženi”, rekao je on.

“Vjerujem da je Rou protiv Vejda bila ispravna odluka u pogledu ustavnog prava i primjene osnovnog prava na privatnost i slobodu”, dodao je Bajden.

Bajden je dalje okrivio bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa za odluku Vrhovnog suda SAD.

On je dodao da je presuda “ostvarenje ekstremne ideologije” i opisao je kao “tragičnu grešku” suda.

“Prema mom mišljenju, sud je uradio ono što nikada ranije nije učinjeno, izričito je oduzeo ustavno pravo koje je toliko fundamentalno za toliko Amerikanaca – dodao je Bajden.

“To ne znači da je borba gotova”
Džo Bajden je dalje rekao da Kongres treba da učini da Rou protiv Vejda postane federalni zakon, ali kaže da neće imati glasove da to uradi osim ako ne budu izglasani novi predstavnici.

“Ove jeseni Ro je na glasačkom listiću, lične slobode su na glasačkom listiću, pravo na privatnost, slobodu, jednakost.”

Bajden kaže da će učiniti sve što može da zaštiti prava žena, i tvrdi da će njegova administracija zaštititi pristup ženama putovanjima zbog abortusa i lijekova.

On takođe napada one koji žele da pretražuju ženske ormariće s lijekovima ili prate njihovo kretanje pomoću aplikacija.

“Političari ne mogu da se miješaju u odluke koje treba da se donose između žena i njihovog ljekara”, dodao je Bajden.

Nakon što je procurio nacrt odluke i kada se pokazalo da će Vrhovni sud vjerovatno poništiti Ro protiv Vejda, Bajden je izjavio da je “pravo žene na izbor fundamentalno”.

Bajden je tada rekao da želi da bude jasan oko tri tačke:

Ro je zakon zemlje skoro 50 godina, a “osnovna pravičnost i stabilnost našeg zakona zahtijevaju da se on ne poništava”.

Bajden je rekao da je uputio svoj Savjet za rodnu politiku i Kancelariju savjetnika Bijele kuće da pripreme opcije za odgovor. “Bićemo spremni kada bude donesena bilo kakva odluka”, rekao je on.

Uoči današnje odluke, on je izjavio da će “pasti na izabrane zvaničnike naše nacije na svim nivoima vlasti da zaštite pravo žena na izbor” ako Ro bude oboren.

Džozef Bajden nije uspio kao predsjednik i donio je SAD najgora vremena u istoriji, piše britanski “The Telegraph”.

“Predsjedništvo Bajdena se po mnogo čemu nazvati najviše amaterskim u modernoj američkoj istoriji – sramota na svjetskoj sceni, katastrofalno povlačenje trupa iz Avganistana i potpuna noćna mora u unutrašnjim poslovima zemlje. Bijela kuća je u potpunom haosu, na momente nivo gotovo komične nekompetentnosti ima izrazito satiričan prizvuk”, piše list.

Autor članka Nil Gardnier napominje da američki lider izgleda sve izolovanije i zbunjenije za govornicom. Kao primjer list navodi nedavno Bajdenovo pojavljivanje na ratnom brodu “USS Ajova” u luci Los Anđeles.

“Arogantni Bajden zvučao je nesuvislo i izgledalo je kao da je potpuno van kontakta sa američkim porodicama. Teško je povjerovati da se lider slobodnog svijeta obraća naciji na takav način u vrijeme ekonomskih poteškoća”, navodi list.

Prema ocjeni lista, SAD su u “slobodnom padu”, privreda ide u recesiju, a nagli pad na berzi briše trilione dolara sa američkih penzionih računa.

“Možda je najtužniji prizor danas zapanjujući pad naše supersile. Osjećaj malaksalosti u SAD je opipljiv. Javnost ima malo povjerenja u vođstvo Džozefa Bajdena, koji sve više postaje negirajući predsjednik, ljutito se obrušavajući na svoje kritičare i odbijajući da preuzme bilo kakvu odgovornost za sve opasniju situaciju u zemlji”, piše list.

Bajdenov ukupni rejting dostiže jedva 40 odsto, što ga čini jednim od najlošije popularnih predsjednika u modernoj američkoj istoriji.