Predsjednik Amerike, Džo Bajden, na sastanku sa svojim najvišim vojnim savjetnicima, rekao je u srijedu da Sjedinjene Države ne žele sukob s Kinom i da kineski predsjednik Si Đinping to zna.
Bajden je rekao da će Sjedinjene Države nastaviti voditi u nizu pitanja, od ruske specijalne vojne akcije u Ukrajini do klimatskih promjena, do indo-pacifičke regije.
“Ne želimo sukob s njima”, rekao je Bajden o Kinezima.
Predsjednik SAD Džo Bajden izjavio je da Rusija ne treba da uspije u svojim akcijama tokom specijalne vojne operacije u Ukrajini.
Kako je naglasio, velikodušno finansiranje kijevskog režima bi trebalo da se isplati.
“Potrošili smo mnogo novca na pomoć Ukrajincima. Ali to je nešto mnogo više od Ukrajinaca – radi se o NATO, Zapadnoj Evropi. Radi se o tome da se osigura da Putin ne može ostvariti uspeh“, rekao je Bajden u intervjuu za televiziju “Em-En-Es-Bi-Si“.
Ranije je američki predsjednik saopštio da namjerava da se kandiduje na sljedećim predsedničkim izborima 2024. godine, ali da još nije doneo zvaničnu odluku po tom pitanju.
Bela kuća je prošle sedmice saopštila da SAD izdvajaju dodatnih 725 miliona dolara vojne pomoći Ukrajini, koja do sad premašuje 17,5 milijardi dolara.
Predsjednik SAD-a Joe Biden danas bi trebao objaviti da Amerika stavlja na tržište posljednjih 15 miliona barela što je rekordna količina puštanja iz američkih strateških rezervi nafte, s tim da je moguće i veće “oslobađanja” ako cijene energije porastu.
Nova tranša nafte iz strateških američkih naftnih rezervi od 180 miliona barela stiže kao odgovor na poskupljenja povezana s invazijom Rusije na Ukrajinu, rekao je u utorak visoki američki zvaničnik pod uslovom anonimnosti. On smatra da se strateške rezerve nafte ne koriste neodgovorno, prenosi France24.
Naredba, koju će Biden objaviti, znači da će predsjednik “jasno dati do znanja da je administracija spremna poduzeti značajne dodatne poteze, ukoliko bude potrebe, tokom ove zime zbog ruskih ili drugih akcija koje narušavaju globalna tržišta.
Odluka da se napravi najveći do sada pad u rezerve nafte za vanredne situacije, koje se obično drže za reagovanje na situacije kao što su zatvaranje rafinerija nafte zbog uragana, bila je Bidenova odluka s ciljem smirenja energetskog tržišta i zaštite najveće svjetske ekonomije od šokova koje je izazvao rat u Ukrajini.
Glavni izvoznik energije, Rusija, je pogođena američkim i evropskim sankcijama ubrzo nakon što je izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru, što je izazvalo previranja na tržištima. Osim toga, Kremlj je zaprijetio da će iskoristiti svoju polugu nad opskrbom energijom kao ekonomsko oružje protiv Zapada, koji podržava borbu Ukrajine.
Za Bidena postoje ozbiljne domaće brige, jer su cijene benzina u jednom trenutku u prosjeku bile više od 5 dolara po galonu, što je izazvalo bijes širom zemlje.
Iako su cijene od tada umjerene, inflacija je i dalje najveći faktor koji pokreće nade Republikanaca da će poraziti Demokrate na parlamentarnim izborima u novembru, na sredini mandata.
Predsednik SAD Džo Bajden rekao je da će “biti posledica” za Saudijsku Arabiju posle prošlonedeljne odluke OPEK+ da smanje proizvodne kvote.
Bajden je to rekao sinoć u interjvuu za televiziju Si-En-En (CNN), ali nije precizirao kakve bi odluke mogle da budu donete.
“Biće posledica za to što su uradili, sa Rusijom”, rekao je Bajden za CNN.
Nedavna odluka organizacije OPEK+, zemalja-proizvođača nafte i partnerskih zemalja, u kojoj je i Rusija, da smanji proizvodnju nafte za dva miliona barela dnevno, razljutila je Zapad gde su mnogi to videli kao potez koji će pomoći Putinu da finansira ruski rat u Ukrajini.
Smanjenje proizvodnje takođe preti da očekivanim povećanjem cena benzina oteža situaciju za predsednika SAD Bajdena i njegovu Demokratsku stranku uoči novembarskih izbora za Kongres.
Ranije juče portparol američkog Saveta za nacionalnu bepbednost Džon Kirbi rekao je da predsednik Bajden želi da “preispita” odnose između SAD i Saudijske Arabije posle odluke o smanjenju kvote za proizvodnju nafte, što bi moglo da dovede do skoka cena tog energenta.
Kirbi je dodao da je Bajden spreman da radi sa američkim Kongresom da se razmotri kakvi odnosi treba da budu sa Saudijskom Arabijom.
OPEK+ okuplja 13 zemalja članica OPEK predvođene Saudijskom Arabijom i njihovih deset partnera predvođenih Rusijom.
Uprkos najboljim naporima američkog predsednika Džoa Bajdena, globalna i domaća koalicija za podršku Ukrajini se sve više raspada po šavovima.
U ovoj situaciji, Bajden je privatno pozvao Volodimira Zelenskog da prestane da traži sve veću vojnu pomoć, rekavši da već čini dovoljno, piše Vašington Post, prenosi RT.
U proteklih nekoliko meseci, američki predsednik Džo Bajden proveo je mnogo sati pregovarajući sa indijskim premijerom Narendrom Modijem, predsednikom Južne Afrike Sirilom Ramafozom i drugim stranim liderima koji nisu uvek podržavali zapadnu koaliciju u podršci Ukrajini, pozivajući ih da se okrenu protiv Rusije, prenosi list.
S tim u vezi, Bela kuća je bila prijatno iznenađena kada je – zahvaljujući naporima Bajdena, Modi ipak pozvao Putina da “krene putem mira”.
Anonimni izvor u Beloj kući nazvao je ove reči “neobičnim” za lidera koji je učinio sve što je bilo moguće da ostane neutralan u sukobu u Ukrajini.
Kako je primetio Vašington post, Bajden sada naporno radi na održavanju onoga što je postao glavni cilj njegovog predsedavanja – globalne i domaće koalicije za podršku Ukrajini.
Glasanje Ujedinjenih nacija o nacrtu rezolucije kojom se osuđuje rusko uključivanje četiri nova regiona u sredu biće veliki test napora Bajdenove administracije.
Vašington se nada da će ubediti zemlje Latinske Amerike, Azije i Afrike da ne zauzmu neutralan stav i osude Moskvu.
Predsednik SAD Džozef Bajden izjavio je da ne vidi dobar razlog da se susretne sa Vladimirom Putinom polovinom sledećeg mjeseca na samitu G20 u Indoneziji.
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov rekao je juče da Moskva ne bi odbacila taj sastanak.
“Sve zavisi od toga o čemu bi Putin želeo da priča. Ako bi hteo da priča o zatvorenoj američkoj košarkašici u Rusiji, Britni Grajner, onda bismo mogli da pričamo. Ali, slušajte, njegova dela su brutalna. Smatram da je počinio ratne zločine, tako da ne vidim racionalan razlog da se susretnem sa njim sada”, rekao je Bajden za “Si-En-En”.
Povodom rata u Ukrajini, on je ocenio da ne veruje da će Putin upotrebiti nuklearno oružje.
“Ne verujem u to. Smatram da je neodgovorno od Putina da priča o tome, ta ideja da lider jedne od najvećih svetskih sila govori da će možda koristiti taktičko nuklearno oružje u Ukrajini”, dodao je Bajden.
Bajden je rekao da Putnove pretnje imaju destabilizujući faktor i upozorio da na potencijalne greške u proceni.
“Poenta koju želim da kažem da bi greške mogle da dovedu to strašnog ishoda, ali ne zato što neko želi da sve pretvori u svetski rat. Međutim, jednom kada upotrebite nuklearno oružje, ko zna šta bi se desilo”, istakao je Bajden.
Predsednik SAD Džozef Bajden osudio je danas ruske raketne napade u Ukrajini, rekavši da su oni demonstrirali “potpunu brutalnost” rata predsednika Rusije Vladimira Putina protiv ukrajinskog naroda.
“Sjedinjene Države oštro osuđuju ruske raketne napade izvedene danas širom Ukrajine, uključujući i Kijev. U ovim napadima su ubijeni i ranjeni civili i uništeni ciljevi koji nemaju vojnu svrhu. Oni još jednom demonstriraju potpunu brutalnost ilegalnog rata gospodina Putina protiv ukrajinskog naroda”, istakao je Bajden je u saopštenju, preneo je Rojters.
Ukrajinski zvaničnici saopštili su danas da je Rusija izvela raketne napade na brojne ukrajinske gradove, a prema podacima policije Kijeva, identifikovano je 11 žrtava napada, dok je 65 osoba ranjeno.
Njemački kancelar Olaf Scholz i američki predsjednik Joe Biden razgovarali su telefonom u nedjelju i složili se da su najnovije nuklearne prijetnje koje dolaze iz Rusije “neodgovorno ponašanje”, a da je djelomična mobilizacija koju je naredio ruski predsjednik Putin “ozbiljna greška”, navodi se u saopćenju njemačke vlade, prenosi Reuters.
Dvojica lidera su održali gotovo jednosatni telefonski razgovor koji je usmjeren na pripreme za nadolazeće sastanke G7 i G20 koji će se baviti ruskom invazijom na Ukrajinu, kao i njenim posljedicama, navodi se u saopćenju.
Scholz i Biden su se složili da njihove države nikada neće priznati rusku aneksiju ukrajinskih teritorija, nazivajući to daljnjom eskalacijom.
Američki predsjednik Joe Biden rekao je da je rizik od nuklearnog “Armagedona” na najvišem nivou od kubanske raketne krize 1962. godine.
Biden je rekao da se ruski predsjednik Vladimir Putin “ne šali” kada govori o korištenju taktičkog nuklearnog oružja nakon pretrpljenih neuspjeha u Ukrajini.
SAD je pokušavao pronaći način na koji bi Putin izašao iz rata, dodao je Biden. SAD i EU ranije su rekli da Putinovo zveckanje nuklearnim oružjem treba shvatiti ozbiljno.
Međutim, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan prošle je sedmice rekao da uprkos nuklearnim nagovještajima Moskve, SAD nije vidio znakove da se Rusija neposredno sprema upotrijebiti nuklearno oružje.
Govoreći na privatnom događaju organizovanom za prikupljanje sredstava, predsjednik Biden je rekao da se ruski čelnik “ne šali” kada govori o korištenju taktičkog nuklearnog, biološkog ili hemijskog oružja – “jer je njegova vojska, moglo bi se reći, znatno slabija”.
“Prvi put od kubanske raketne krize imamo direktnu prijetnju upotrebom nuklearnog oružja, ako se stvari nastave putem kojim su išle”, rekao je Biden kolegama demokratima.
Dodao je da se nismo suočili s mogućnošću “Armagedona” od Kennedyja i kubanske raketne krize.
Godine 1962. SAD i Sovjetski Savez – pod predsjednikom Kennedyjem i Nikitom Hruščovom – bili su blizu nuklearnog obračuna oko postavljanja ruskog nuklearnog oružja na Kubi.
Taj događaj je, smatraju mnogi stručnjaci, najbliže što je svijet ikada došao nuklearnom ratu u punoj mjeri.
Biden je rekao kolegama demokratima da bi upotreba taktičkog nuklearnog, biološkog ili hemijskog oružja mogla brzo izmaknuti kontroli.
Američki predsjednik Joe Biden komentarisao je odluku Kremlja, tačnije Vladimira Putina, da proglasi aneksiju četiri ukrajinske regije te je poručio kako ruski lider nikoga neće zastrašiti svojim potezima.
U obraćanju naciji nakon ruske aneksije ukrajinskih teritorija, Biden je rekao kako će saveznici i dalje stajati čvrsto uz Ukrajinu.
“Amerika i njeni saveznici neće napustiti Ukrajinu, dozvolite mi da to naglasim. Također, nećemo biti zastrašeni Putinom i njegovim nepromišljenim riječima i prijetnjama”, rekao je Biden.
Nakon toga, američki predsjednik je poslao i direktnu poruku Vladimiru Putinu.
“Amerika je u potpunosti spremna s našim saveznicima iz NATO-a da brani svaki pedalj teritorije NATO-a. Svaki metar. Dakle, gospodine Putin, nemojte pogrešno shvatiti šta govorim. Svaki metar”, poručio je prvi čovjek SAD-a.
Na kraju, Biden se osvrnuo i na situaciju sa Sjevernim tokom i optužbama koje dolaze iz Moskve da je Amerika umiješana u eksplozije na važnom gasovodu.
“To je očigledno bio namjerni čin sabotaže i sada Rusiju emituju dezinformacije i laži. Radićemo s našim saveznicima na tome da utvrdimo šta se tačno tamo dogodilo. Po mom nalogu, već smo počeli da pomažemo saveznicima da poboljšaju zaštitu kritične infrastrukture. U odgovarajućem trenutku, kada se stvari smire, poslaćemo ronioce da saznaju šta se tačno dogodilo”, zaključio je Joe Biden.