Oznaka: Joe Biden

  • Novi lapsusi Bajdena: Pomiješao Zelenskog i Putina, Kamalu Haris i Trampa

    Novi lapsusi Bajdena: Pomiješao Zelenskog i Putina, Kamalu Haris i Trampa

    Američki predsjednik Džozef Bajden napravio je nove lapsuse u javnim obraćanjima – predstavio je ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog kao “predsjednika Putina”, a svoju potpredsjednicu Kamalu Haris nazvao je “Trampom”.

    Bajden je napravio grešku tokom posljednjeg samita NATO u Vašingtonu, samo sat vremena pre svoje pres konferencije koja je nazvana “biti ili ne biti” za njegovu kampanju, jer ga sve veći broj političkih saveznika i donatora poziva da se povuče iz trke za novi mandat šefa države.

    Zaključujući uvodno izlaganje, Bajden je dao riječ Zelenskom rekavši: “Sada želim da dam riječ predsjedniku Ukrajine, koji ima toliko hrabrosti koliko i odlučnosti”, a zatim dodao: “Dame i gospodo, predsjednik Putin”.

    Zelenski je, kako navode zapadni mediji, ostao u potpunom čudu nakon što ga je Bajden nazvao imenom ruskog predsjednika protiv koga ratuje.

    Pošto se u publici čulo negodovanje, Bajden je shvatio grešku i ispravio se riječima: “Pobijedićemo predsjednika Putina, predsjedniče Zelenski” i “Toliko sam fokusiran na to da pobijedimo Putina”.

    Bajden je kasnije na pres konferenciji, poslije samita NATO-a u Vašingtonu, napravio još jedan lapsus: “Slušajte, ne bih izabrao potpredsjednika Trampa da bude potpredsjednik da nije kvalifikovana da bude predsjednik, tako da počnimo s tim”.

    Bajden je to rekao odgovarajući na pitanje novinara Rojtersa da li ima povjerenja u Kamalu Haris, aktuelnu potpredsjednicu SAD, prenosi Tanjug.

    Novi lapsusi 81-godišnjeg predsjednika SAD dodatno će podstaći zabrinutost oko njegove mentalne sposobnosti i vjerovatno dodatno ugroziti njegovu predsjedničku kampanju, navodi Rojters.

    Agencija dodaje da se svaka izjava predsjednika SAD, koji je u detinjstvu mucao, pomno prati poslije njegovog lošeg nastupa u debati sa republikanskim protivkandidatom Donaldom Trampom (78).

    Više demokratskih senatora i zastupnika Predstavničkog doma zatražilo je nakon debate od Bajdena da se povuče iz izborne trke.

  • NYT: Imamo dnevnik posjeta, pogledajte ko je osam puta bio kod Bajdena

    NYT: Imamo dnevnik posjeta, pogledajte ko je osam puta bio kod Bajdena

    Američki predsjednik Džo Bajden ne liječi se od Parkinsonove bolesti, objavila je Bijela kuća u ponedjeljak, nakon što su se pojavili izvještaji da je ljekar specijalizovan za tu bolest posjetio Bijelu kuću osam puta tijekom protekle godine.

    Zabrinutosti da predsjednik možda boluje od neimenovane bolesti pojavile su se nakon Bajdenovog nastupa na debati 27. juna s republikanskim kandidatom Donaldom Trampom.

    “New York Times” je objavio da dnevnik posjetilaca Bijele kuće pokazuje da je Dr Kevin Kanard, neurolog specijalizovan za poremećaje pokreta koji je nedavno objavio naučni rad o Parkinsonovoj bolesti, posjetio Bijelu kuću osam puta od prošlog ljeta do proljeća ove godine. Tokom brifinga, potparolka Bijele kuće Karin Žan-Pijer odbila je potvrditi Kanardovu posjetu, rekavši da želi poštovati privatnost svih uključenih iz sigurnosnih razloga.

    Nije, u ovom trenutku, jasno je li dr Kanard bio u Bijeloj kući kako bi liječio ili posavjetovao predsjednika ili je bio tamo zbog nepovezanih sastanaka. Kanardova javno dostupna biografija navodi ga kao “konsultanta za neurologiju medicinske jedinice Bijele kuće” od 2012. do 2022., što bi uključivalo i administracije Baraka Obame i Donalda Trampa.

    Kanard nije odgovorio na opetovane zahtjeve “NYT-a” da komentariše ove posjete. U izjavi objavljenoj u ponedjeljak, dr Kevin O‘Konor, ljekar Bijele kuće, potvrdio je da je dr Kanard vidio gospodina Bajdena tri puta tokom tri i po godine njegova predsjedništva, ali nije htio direktno reći je li razlog tih posjeta liječenje predsjednika, piše “NYT”.

    Umjesto toga, ljekar Bijele kuće implicira, piše “NYT”, da je većina posjeta dr Kanarda bila povezana s liječenjem drugih ljudi koji rade u Bijeloj kući.

    Nadalje, spomenuti ljekar Bijele kući izjavio je i da je Bajden svake godine posjećivao dr Kanarda kao dio njegovog godišnjeg fizičkog pregleda te da posljednji pregled nije pronašao nikakve znakove Parkinsonove bolesti, prenosi “Jutarnji”.

  • Tramp tvrdi da Bajden odustaje od trke i naveo je ko će ga zamijeniti

    Tramp tvrdi da Bajden odustaje od trke i naveo je ko će ga zamijeniti

    Republikanski kandidat Donald Tramp izjavio je da aktuelni predsjednik Džo Bajden, čiji legitimitet on ne priznaje, odustaje od predsjedničke utrke nakon lošeg nastupa u prošlosedmičnoj debati na CNN-u.

    Tramp je mišljenje iznio u snimku koji je podijelio na svojoj društvenoj mreži Truth Social, prenosi Index.

    Na snimci sjedi u kolicima za golf i razgovara s osobom koja se ne vidi.

    Bajdenov nastup u debati bio je naširoko kritikovan što je dovelo do sve veće zabrinutosti za njegovo zdravlje i poziva da odustane od izbora u novembru.

    “On je samo odustao, znaš, odustaje od utrke, a to znači da imamo Kamalu”, govori Trump, misleći na potpredsjednicu Kamalu Haris.

    “Mislio sam da će biti bolja. Ona je tako jadna, tako je j****o loša. Možete li zamisliti da ima posla s Putinom i predsjednikom Kine – koji je žestoka osoba, on je žestok čovjek, vrlo čvrst tip. Upravo su objavili da on vjerovatno odustaje”, dodaje Tramp, prenosi Sky News.

    Bajdenove brojke u anketama su pale, a američki mediji javili su da je rekao savezniku da su njegovi nastupi u sljedećoj sedmici ključni, što je Bijela kuća demantovala. Bajden je u utorak priznao da je skoro zaspao tokom TV debate zbog džet laga, odnosno boravka u drugoj vremenskoj zoni.

    Bajdenova nominacija trebala bi službeno biti potvrđena na stranačkoj konvenciji u avgustu, a jedini realan način na koji bi mogao biti zamijenjen je da sam odluči odstupiti.

  • Njujork Tajms: Bajden zabrinut za svoju kandidaturu

    Njujork Tajms: Bajden zabrinut za svoju kandidaturu

    Dnevnik Njujork Tajms objavio je danas da je američki predsjednik Džozef Bajden, nakon učešća na prošlonedjeljnoj debati sa svojim protivkandidatom Donaldom Trampom, rekao jednom svom savezniku da je svjestan da možda neće moći da spasi svoju kandidaturu ukoliko u narednih nekoliko dana ne uspije da ubijedi javnost da je sposoban da obavlja predsjednički posao.

    U izvještaju Njujork tajmsa Bajdenov saveznik se opisuje kao “ključni”, ali se ne pominje ime te osobe, prenosi Rojters navodeći da se u naslovu teksta njujorškog dnevnika sugeriše da je Bajden rekao svom savezniku da razmatra da li će nastaviti predsjedničku kampanju, prenosi Tanjug.

    Nakon što je izvještaj objavljen, portparol Bijele kuće Endrju Bejts je na društvenim mrežama negirao tačnost ovih tvrdnji rekavši da je “tvrdnja apsolutno lažna”.

  • Drama u Camp Davidu: Porodica preklinjala Bajdena

    Drama u Camp Davidu: Porodica preklinjala Bajdena

    Porodica Džoa Bajdena, predsjednika SAD, u nedjelju mu je pružila podršku za ostanak u predsjedničkoj utrci, a zatim su nasamo raspravljali o tome treba li otpustiti njegove glavne saradnike nakon kriminalno lošeg sučeljavanja koji je naštetio kompletnoj kampanji, prenosi CNN.

    Prva dama Džil Bajden, sin Hanter i unuci okupili su se u Camp Davidu na ranije dogovorenom okupljanju gdje su preklinjali trenutnog predsjednika da se nastavi boriti za drugi mandat na čelu zemlje.

    Frustrirani timom koji je Bajdena pripremao za sučeljavanje s Donaldom Trampom, raspravljali su o tome je li neki od glavnih savjetnika zaslužio otkaz i trebaju li napraviti neke promjene u timu.

    Međutim, Bajden je poznat po tome što je odan i zaštitnički nastrojen prema svojim bliskim saradnicima te ne voli otpuštati pomoćnike. Divljenje i podrška koju je iskazala predsjednikova porodica popraćeni su javnim hvalospjevima prve dame. Porodično okupljanje dogodilo se u trenutku kad se Bajden suočava s lavinom poziva da odustane od daljnje borbe.

    Raspravljalo se o tome na koji način članovi Bajdenovog tima mogu pomoći predsjedniku te nije bilo govora o ponovnom razmatranju kandidature, tvrde savjetnici. Bajden revno prikuplja podatke, dokaze i ankete, ali čega rezultate većeg uzorka i istraživanja koji će pristići ove sedmice.

    Cijeli se tim priprema za lošije rezultate i pad podrške, no za to ne krive Bajdenovu izvedbu na sučeljavanju nego žestoke medijske napise koji se bave njegovim pogreškama. Šok nakon sučeljavanja još je uvijek prisutan, ali predsjednikova porodica saglasna je oko toga da se ne bi trebao povući iz utrke.

    Stajalište porodice ipak bi se moglo promijeniti ako Bajden u narednim danima nastavi silaznom putanjom. Mišljenje porodice o daljnjim koracima kampanje i određivanju njegove političke budućnosti, predsjedniku je važnije nego mišljenja stručnih suradnika i savjetnika čiji je rad pod povećalom nakon neuspjeha.

    Stranački insajderi otvoreno postavljaju pitanje kako su i zašto dopustili Bajdenu da izađe na sučeljavanje s Donaldom Trampom ako za to nije bio spreman. Prije tog događaja, savjetnici su s predsjednikom proveli cijelu sedmicu u Camp Davidu pripremajući ga za borbu s Trampom, no čini se kako to nije bilo dovoljno.

    Bijes prema nekim od ključnih suradnika počeo se širiti u javnost. Džon Morgan, advokat s Floride i jedan od najistaknutijih donatora Demokratske stranke, problematičnima je izdvojio višu savjetnicu Anitu Dan i njenog supruga Boba Bauera koji je Bajdenov lični advokat.

    “Bajdena je predugo zavaravala vrijednost Anite Dan i njezinog supruga. Moraju otići… DANAS, napisao je Morgan na X-u, a bijela kuća odbila je komentarisati objavu, prenosi Jutarnji.

  • Bajden sa porodicom odlučuje o nastavku kampanje

    Bajden sa porodicom odlučuje o nastavku kampanje

    Predsjednik SAD Džo Bajden danas će razgovarati sa svojom porodicom o tome da li će nastaviti trku za reizbor, nakon što je veliki broj demokrata izrazio zabrinutost poslije debate predsjednika protiv republikanskog rivala Donalda Trampa.

    Bajden i prva dama Džil u toku dana će se sresti s djecom i unucima u predsjedničkom odmaralištu Kamp Dejvid, u Merilendu, rekli su izvori za NBC njuz.

    Izvori su dodali da su razgovori porodice Bajden neformalni.

    Demokrate, uključujući bivšeg predsjednika Baraka Obamu i bivšu predsjednicu Predstavničkog doma Nensi Pelosi, priznali su da je Bajden imao loš nastup u debati u četvrtak, ali su javnosti saopštili da ga podržavaju u nastavku kampanje.

    ”Ovi izbori su i dalje izbor između nekoga ko se cijelog života borio za obične ljude i nekoga ko brine samo o sebi”, poručio je Obama.

    Potparol Nensi Pelosi je izjavio da Bajden i dalje ima njenu punu podršku, a da se ona raduje prisustvu njegovoj inauguraciji 2025. godine.

    Istovremeno, demokrate smatraju da Bajdenu treba dati prostor da odredi sljedeće korake.

    Oni vjeruju da samo predsednik, u dogovoru sa svojom porodicom, može odlučiti da li da nastavi ili da prekine svoju kampanju ranije, a da neće dobro reagovati na pritisak.

    ”Samo dvije osobe mogu da donesu ovu odluku, a to su predsjednik i njegova supruga. Svako ko ne razumije koliko će ova odluka biti duboko lična i porodična, nije upoznat sa situacijom”, rekao je jedan od izvora.

    Bajden je u subotu održao niz događaja za prikupljanje sredstava za kampanju u Njujorku i Nju Džerziju, gdje je priznao da performans na debati nije bio dobar, ali je pokušao da uvjeri donatore da još uvijek može da pobijedi na predsjedničkim izborima protiv Trampa.

    Glasači širom SAD takođe su izrazili zabrinutost zbog glasanja za oba kandidata nakon debate u četvrtak, a jedan od predloženih kandidata da zamijeni Bajdena je guverner Kalifornije Gavin Njusom, koji je javno podržao aktuelnog predsjednika.

  • Lider Amerike produžio izvršnu uredbu o vanrednoj situaciji za Balkan

    Lider Amerike produžio izvršnu uredbu o vanrednoj situaciji za Balkan

    Predsjednik SAD DŽozef Bajden produžio je za još godinu dana izvršnu uredbu o vanrednoj situaciji za Balkan, ocjenjujući da situacija na Balkanu i dalje predstavlja prijetnju po nacionalnu bezbjednost i spoljnu politiku SAD.

    “Akcije osoba koje ugrožavaju mir i međunarodne napore za stabilizaciju na Balkanu, uključujući akte ekstremističkog nasilja i remetilačke aktivnosti, i situacija na Balkanu, koja ometa napredak ka efikasnom i demokratskom upravljanju i punoj integraciji u transatlantske institucije, se nastavljaju i predstavljaju neobičnu i izuzetnu prijetnju po nacionalnu bezbjednost i spoljnu politiku SAD”, navodi se u saopštenju, koje je potpisao američki predsjednik.

    U saopštenju se navodi da bi zbog toga vanredna situacija za Balkan trebalo da ostane na snazi nakon 26. juna ove godine.

    Prva takva izvršna uredba donesena je 26. juna 2001. godine.

    U obrazloženju je navedeno da su primijenjene odrednice Zakona o međunarodnim ekonomskim vanrednim ovlaštenjima u kojoj su navedene “neobične i izuzetne prijetnje po bezbjednost zemlje i spoljnu politiku SAD”.

    Navodi se da se ove mjere odnose na Sjevernu Makedoniju, sprečavanje primjene Dejtonskog sporazuma u BiH ili Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN.

    Predsjednik SAD je naknadno izmjenio tu uredbu Izvršnom naredbom 13304 od 28. maja 2003. godine, kako bi bili preduzeti dodatni koraci u vezi sa određenim radnjama koje ometaju sprovođenje, između ostalog, Ohridskog okvirnog sporazuma iz 2001. u odnosu na Sjevernu Makedoniju.

    Takođe, 8. juna 2021. godine donesena je i Izvršna naredba 14033, kojom je proširen obim vanrednog stanja na nacionalnom nivou.

    U ovoj naredbi navodi se da je situacija na teritoriji bivše SFRJ i Albanije tokom protekle dvije decenije, uključujući podrivanje poslijeratnih sporazuma i institucija nakon raspada bivše SFRJ, kao i široko rasprostranjenu korupciju u raznim vladama i institucijama na Balkanu, ometa napredak ka efikasnom i demokratskom upravljanju i punoj integraciji u transatlantske institucije, i stoga predstavlja neobičnu i izuzetnu prijetnju po nacionalnu bezbjednost i spoljnu politiku SAD, navodi se na sajtu Bijele kuće.

  • Bajden i Zelenski potpisali istorijski sporazum

    Američki predsjednik Džozef Bajden i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas su u ime svojih zemalja potpisali istorijski sporazum na samitu G7, koji se održava danas i sutra u Italiji.

    Radi se o bilateralnom istorijskom sporazumu koji je potpisan na čak 10 godina.

    Ukrajina je od početka ruske invazije do danas potpisala 15 bilateralnih bezbjednosnih sporazuma s nizom zemalja – od Ujedinjenog Kraljevstva preko Francuske i Njemačke do Italije.

    Ono što je zanimljivo u vezi danas potpisanog sporazuma s SAD je da ne zahtijeva odobrenje Kongresa, a potencijalna buduća administracija Donalda Trumpa mogla bi ga poništiti, prenosi Index.

    Bajden je ranije rekao da bi garancije za Ukrajinu bile jednake onima za Izrael, pokrivajući finansijsku i vojnu pomoć, kao i mogućnost zajedničke proizvodnje oružja.

    Bajden i Zelenski su nakon potpisivanja istorijskog sporazuma održali zajedničku press konferenciju.

    “Ovo je dokument bez presedana. Danas je zaista istorijski dan”, rekao je Zelenski.

    Uvjeren je da će “najsnažniji sporazum” očuvati ljudske živote i da sadrži odredbe za “korake za održivi mir” nakon završetka rata.

    “Rusija je prava globalna prijetnja”, naglasio je.

    Pohvalio je hrabrost američkih građana i ukrajinskih vojnika koji su omogućili dogovor.

    Zahvalio je Americi na kontinuiranoj podršci njegovoj zemlji.

    Rekao je da je “ponosan na ukrajinski narod i ono što su uspjeli učiniti tokom rata”. Naglasio je da sporazum uključuje borbene avione F-16 i drugo oružje koje Ukrajina već dugo traži.

    “Dugo smo radili na tome”, napomenuo je. Najavio je da će Ukrajina uskoro dobiti “eskadrile” mlaznjaka. Ukrajina je mjesecima tražila avione F-16, a dosad su se Danska, Nizozemska, Norveška i Belgija obvezale poslati ih u tu zemlju.

    Zelenski tvrdi da sporazum sadrži ključnu komponentu koju je Ukrajina dugo tražila.

    “Naš bezbjednosni sporazum je most ka članstvu Ukrajine u NATO-u”, kazao je.

    Zelenski ne skriva zadovoljstvo što su američki zvaničnici odlučili da će zaplijenjenu finansijsku imovinu upotrijebiti za finansiranje ratnih napora u Ukrajini.

    “Ruska imovina treba se koristiti za zaštitu ukrajinskih života”, poručio je.

    Bajden je poručio da će sporazum omogućiti dvjema zemljama da prošire razmjenu obavještajnih podataka, nastave s obukom ukrajinskih trupa i ulažu u industrijsku bazu Ukrajine kako bi Kijev samostalno mogao proizvoditi streljivo.

    Američki predsjednik je uvjeren da će sporazum učiniti Ukrajinu “jakom, održivom i otpornom”.

    Potvrdio je da” Amerika pojačava pritisak na Rusiju”.

    Dodao je da je američko ministarstvo finansija jasno dalo do znanja da će svaka banka u svijetu koja posluje sa sankcionisanim ruskim bankama i sama biti sankcionisana.

    Objasnio je da ruski predsjednik Vladimir Putin zavisi od prihoda od energetskih projekata, što bi trebalo biti poremećeno uvođenjem novih sankcija.

    “Putin nas neće podijeliti, a mi ćemo biti uz Ukrajinu dok oni ne pobijede u ovom ratu”, rekao je Biden.

    Bilateralni sporazumi Ukrajine s moćnim zemljama Zapada smatraju se privremenim rješenjem, odnosno svojevrsnom “zamjenom” ulasku Ukrajine u punopravno članstvo NATO-a. Ali jasno je da takvi sporazumi nemaju ni blizu istu snagu kao članstvo u NATO-u.

    Šta sporazum uključuje, a šta ne?
    Kao i kod drugih bilateralnih sporazuma, sporazum sa SAD neće zahtijevati da Amerika vojno stane u obranu Ukrajine. Ali, sporazum bi Ukrajini mogao olakšati ulazak u mirovne pregovore s Rusijom, budući da bi Kijev imao određene garancije o pomoći koju bi dobio u slučaju daljnjeg ruskog napada.

    Ukrajina ima gorko iskustvo s takvim sporazumima. Potpisnici Budimpeštanskog sporazuma iz 1994., koji je pozivao na poštivanje nezavisnosti i suvereniteta zemalja, nisu stali u obranu Ukrajine kada je Rusija anektirala Krim 2014. godine.

    Bilateralni sigurnosni sporazumi navode da će se u slučaju budućeg ruskog napada na Ukrajinu “strane konsultovati u roku od 24 sata da bi odredile mjere za suzbijanje i odvraćanje od agresije”.

    Formulacija “budući napad” u sporazumu nije posebno definisana.

    Komentarišući sporazum, Bajdenov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan je rekao kako je “potpisivanjem ovog sporazuma Rusiji poslat signal naše odlučnosti”.

    “Potpisivanjem ovoga takođe ćemo Rusiji poslati signal naše odlučnosti. Ako Vladimir Putin misli da može nadživjeti koaliciju koja podržava Ukrajinu, vara se. On jednostavno ne može toliko čekati, a ovaj će sporazum pokazuje našu odlučnost i kontinuiranu predanost”, rekao je Salivan.

    “Ovim sporazumom takođe obezbjeđujemo obaveze Ukrajine o reformama i nadzoru krajnje upotrebe oružja koje isporučujemo”, pojasnio je Bajdenov savjetnik.

    Salivan je naglasio da je Ukrajina dala korisne lekcije američkoj vojsci, uključujući one o korištenju dronova u ratu.

    Dodao je da će “SAD imati koristi od uvida i iskustva Ukrajine, njenih inovacija na bojnom polju i lekcija naučenih s fronta”.

    Leo Litra, gostujući saradnik u Europskom savjetu za spoljne odnose, rekao je da je važno biti jasan u pogledu ograničenja i svrhe bezbjednosnih garancija.

    “Sporazumi o bezbjednosnoj saradnji osmišljeni su da bi podršku Ukrajini učinili predvidljivom i mjerljivom, ali nisu ni blizu pružanju instrumenata koji bi mogli zamijeniti NATO-ov članak 5 o kolektivnoj odbrani”, rekao je Litra.

    Odnosi između Bajdena i Zelenskog se već neko vrijeme popravljaju.

    Bajden se izvinio Zelenskom zbog kašnjenja u obezbjeđivanju novca za Ukrajinu preko Kongresa, a Kijev je zadovoljan i jer je konačno dobio dozvolu za gađanje vojnih mete unutar Rusije, naročito one odgovorne za napade na Harkovsku oblast. Inače, ovo je bio prvi susret dvojice lidera od decembra.

    Šta se dogodilo ranije danas?
    Inače, vođe zemalja članica skupine G7, koja okuplja najveće svjetske ekonomije, pristali su danas na dogovor o pružanju 50 milijardi dolara vrijednih zajmova Ukrajini korištenjem kamata prikupljenih od zamrznute ruske imovine nakon što je Moskva započela bojnu operaciju 2022.

    Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova odgovorila je da su pokušaji Zapada da uzme prihod od zamrznute ruske imovine kriminalni i da bi doveli do odgovora Moskve koji bi bio vrlo bolan za Evropsku uniju.

  • Pao dogovor Bajdena i Makrona o upotrebi zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini

    Pao dogovor Bajdena i Makrona o upotrebi zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini

    Američki predsjednik Džozef Bajden objavio je danas da je postigao sporazum sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom o korišćenju profita od zamrznutih ruskih sredstava za pomoć Ukrajini.

    Bajden je to izjavio tokom posjete groblju američkih vojnika u mjestu Belou u Francuskoj, gdje je prethodnih dana bio na obilježavanju 80. godišnjice od savezničkog iskrcavanja u Normandiji i državnoj posjeti Makronu, prenosi Rojters.

    “Ideja da možemo da izbjegnemo umiješanost u velike bitke u Evropi nije realistična. Zato su toliko važna savezništva koja imamo”, rekao je Bajden novinarima, prenosi Tanjug.

    On je podsjetio da su SAD pomogle zaustavljanje Nemačke u Drugom svjetskom ratu i napomenuo da se “Amerika pojavi kada je potrebna”.

    Bajden je u srijedu doputovao u Francusku, a u četvrtak je održao govor povodom 80. godišnjice Dana D, odnosno iskrcavanja saveznika u Normandiji 1944. godine.

    Iz Bijele kuće je u utorak potvrđeno da će Bajden učestvovati na samitu G7 u Italiji od 13. do 15. juna i da će razgovarati sa liderima država G7 o korišćenju ruskih sredstava za pomoć Ukrajini.

    Od početka rata u Ukrajini, zemlje članice Evropske unije i G7 zamrzle su oko polovinu ruskih deviznih rezervi, u iznosu od oko 300 milijardi evra, pri čemu se oko 200 milijardi nalazi u EU, uglavnom na računima belgijske kompanije koja pruža finansijske usluge Euroklir.

  • Najveći trgovinski rat ikada: Bajden povećao carine 100%

    Najveći trgovinski rat ikada: Bajden povećao carine 100%

    Predsednik SAD Džozef Bajden uveo je danas niz oštrih povećanja carina na različite kineske proizvode koji uključuju električna vozila (EV).

    Bajden će zadržati tarife koje je uveo njegov republikanski prethodnik Donald Tramp, dok će povećavati druge, saopštila je Bela kuća.

    Ovaj potez se pravda “neprihvatljivim rizicima” za “ekonomsku sigurnost” SAD koji potiču od onoga što Bela kuća smatra nepravednom kineskom praksom koja preplavljuje globalna tržišta jeftinom robom.

    Nove mere će se odnositi na kineski uvoz čija vrednost iznosi 18 milijardi dolara, a uključuje čelik i aluminijum, poluprovodnike, baterije, ključne minerale, solarne ćelije i dizalice, saopštila je Bela kuća.

    Rojters navodi da će Bajden ove godine povećati tarife na EV prema članu 301 Zakona o trgovini iz 1974. sa 25 na 100 odsto, tarife na litijum-jonske baterije za EV sa 7,5 na 25 odsto i tarife na fotonaponske ćelije koje se koriste za pravljenje solarnih panela sa 25 do na 50 odsto.
    Tarife na “određene” kritične minerale će biti podignute sa nula na 25 odsto.

    Tarife na dizalice za premeštanje robe sa brodova će porasti sa nula na 25 odsto, tarife na špriceve i igle sa nula na 50 odsto, a tarife na određene komade lične zaštitne opreme koja se koristi u medicinskim ustanovama će porasti sa nula na 25 odsto.