Oznaka: jens stoltenberg

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg poručio je na današnjoj press konferenciji, nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin dobio dozvolu za slanje vojske van granica Rusije, da se ova zemlja priprema za napad na Ukrajinu u punom obimu.

“Rusija nije prestala da planira invaziju na Ukrajinu u punom obimu otkako je priznala nezavisnost separatističkih enklava”, izjavio je Jens Stoltenberg.

“Sve ukazuje na to da Rusija nastavlja da planira napad na Ukrajinu u punom obimu. Nastavljamo da pozivamo Rusiju da se povuče. Nikad nije kasno da se ne napadne“, rekao je Stoltenberg.

PodsjećamoRuski predsjednik Vladimir Putin danas je službeno od Gornjeg doma ruskog parlamenta zatražio dozvolu za slanje vojske izvan granica Rusije. Nedugo zatim, kao što se i očekivalo, njegov zahtjev je odobren.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg najoštrije je osudio odluku Rusije da prizna samoproglašene republike Donjeck i Lugansk.

“Ovo dodatno podriva suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, narušava napore ka rješenju sukoba i krši sporazume iz Minska, čiji je Rusija potpisnica”, poručio je Stoltenberg.

Kaže da Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, koje uključuje i Rusiju, je 2015. godine potvrdilo svoje puno poštovanje suvereniteta, nezavisnosti i teritorijalnom integritetu Ukrajine.

“Donjeck i Lugansk su dio Ukrajine”, istakao je.

Šef NATO-a kaže da Moskva nastavlja potpirivati sukob u istočnoj Ukrajini pružajući finansijsku i vojnu podršku separatistima te pokušava stvoriti izgovor da ponovo napadne Ukrajinu.

“NATO podržava suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica. Saveznici pozivaju Rusiju, najsnažnijim mogućim riječima, da izabere put diplomatije i da odmah preokrene svoje masovno gomilanje vojske u Ukrajini i oko nje, te povuče svoje snage iz Ukrajine u skladu sa svojim međunarodnim obavezama i obavezama”, zaključio je.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je danas da nikada nije kasno da se prekinu pripreme za rat i pozvao Moskvu da prestane da se priprema za napad na Ukrajinu.

“Nikada nije kasno da Rusija odstupi, da prestane da se priprema za rat i da otpočne diplomatske razgovore sa NATO i NATO saveznicima kako bi se pronašlo političko rješenje”, rekao je Stoltenberg na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji.

On je rekao da će Rusija, ako želi da podijeli NATO, dobiti ujedinjeniji NATO.

“A ako Rusija želi manje NATO-a na svojim granicama, dobija suprotno – više NATO-a”, dodao je Stoltenberg.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je da su ministri odbrana zemalja članica Alijanse na današnjem sastanku u Briselu razmatrali “najozbiljniju bezbjednosnu krizu” u Evropi u posljednjim decenijama, praćenu “najvećom koncentracijom ruskih vojnih snaga u Evropi” od kraja Hladnog rata.

“Saveznici su pozdravili sve diplomstke napore, a ima signala i iz Moskve da žele da nastave putem diplomatije. Istovremeneo, do ovog trenutka, nismo vidjeli znake deeskalacije na terenu. Nema povalčenja trupa niti naoružanja. Umjesto toga, vidimo masivne ruske vojne snage spremne za napad, visoko osposobljenje, od Krima do Bjelorusije”, izjavio je Stoltenberg.

Nakon prvog dijela sastanka minsitra obrane zemalja članica NATO, Stoltenberg je ponovio da su članice Alijanse od početka jasno stavile do znanja Rusiji da će svaka dalja agresija na Ukrajinu imati visoku cijenu.

On dodaje da je NATO sve vrijeme spreman na dijalog i poručuje da nije kasno da Rusija odstupi od ivice konflikta i izabere put mira.

Stoltenberg navodi da je NATO poslao konkretne pisane predloge Rusiji o transparentnosti, kontroli rizika i naoružanja, ali da do danas nije dobio odgovor.

Generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg ponovo je zatražio danas da Moskva dokaže da vrši povlačenje trupa sa granica Ukrajine i dodao da se vojnici i tenkovi često pomjeraju.Ostaje da se vidi da li zaista postoji rusko povlačenje. Ono što vidimo je da su povećali broj vojnika i da dolazi još više trupa – rekao je Stoltenberg novinarima na početku dvodnevnog sastanka ministra odbrane NATO zemalja u Briselu.

On je dodao da će NATO pozdraviti “stvarni početak povlačenja trupa”.

– Oni su uvijek pomjerali snage naprijed-nazad tako da to što vidimo kretanje snaga ili tenkova ne potvrđuje stvarno povlačenje – naglasio je Stoltenberg.

Rusija mora da bira između diplomatskog rešenja krize oko Ukrajine ili suočavanja sa ekonomskim sankcijama, rekao je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

Sa druge strane, povećano je vojno prisustvo snaga NATO u istočnim zemljama Alijanse.

“Rusija ima izbor: mogu da izaberu diplomatsko rešenje, ali ako izaberu konfrontaciju, platiće visoku cenu”, poručio je Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za medije sa britanskim premijerom Borisom Džonsonom u Briselu, prenosi agencija Rojters.

On je upozorio da će biti ekonomskih sankcija i povećanog vojnog prisustvo NATO u istočnom delu Alijanse, kao i da je Velika Britanija zaista važan deo toga.

U odgovoru na pitanje novinarke Bi-Bi-Sija, Džonson je procenio da trenutno ukrajinska vojska ima 200.000 vojnika.

“Želim samo da naglasim da bi bila apsolutna katastrofa ako bi došlo do rata na ukrajinskom tlu, kao i da bi došlo do ozbiljnog krvoprolića”, upozorio je britanski premijer.

On je poručio da ljudi u Rusiji moraju da razmišljaju i o tome da li je razumno da se, kako je naveo, troši krv ruskih vojnika u ratu, za koji on kaže da bi bio katastrofalan.

Broj ruskih vojnika na ukrajinskoj granici se povećava i mogući napad je sve izvesniji, rekao je Stoltenberg.

“Ovo su opasna vremena za evropsku sigurnost”, rekao je Jens Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za novinare.

“Broj ruskih vojnika se povećava. Mogući napad sve je izvesniji”, upozorio je.

“NATO nije pretnja Rusiji, ali moramo biti spremni za najgore, istovremeno verujući u političko rešenje”, naglasio je.

Evropa treba diverzificirati svoje opskrbe energijom, rekao je čelnik NATO-a Jens Stoltenberg u nedjelju, dok je Britanija upozorila da je “velika vjerovatnoća” da Rusija, veliki snabdjevač prirodnim gasom, želi da izvrši invaziju na Ukrajinu.

“Zabrinuti smo zbog energetske situacije u Evropi jer ona pokazuje ranjivost prevelike zavisnosti od jednog dobavljača prirodnog gasa i to je razlog zašto se saveznici NATO-a slažu da moramo raditi i fokusirati se na diverzifikaciju snabdijevanja”, rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenburg.

Trećina isporuke gasa za Evropsku uniju zavisi od Rusije i svaki prekid bi pogoršao postojeću energetsku krizu uzrokovanu nestašicom.

Rusija je okupila oko 120.000 vojnika u blizini granica s Ukrajinom i zahtijevala je od zapadne odbrambene alijanse da povuče trupe i oružje iz istočne Evrope i zabrani Ukrajini da se ikada pridruži NATO-u.

Američki zvaničnici rekli su u subotu da je ruska vojna snaga proširena tako da uključuje zalihe za liječenje žrtava bilo kakvih sukoba. Preko granice u Ukrajini, lokalno stanovništvo obučavalo se kao vojni rezervisti dok se vlada trudila da se pripremi.

Moskva poriče bilo kakav plan za invaziju, ali su u nedjelju rekli da će zatražiti od NATO-a da pojasni da li namjerava provesti ključne sigurnosne obaveze nakon što je ranije rekla da odgovor alijanse na njene zahtjeve nije otišao dovoljno daleko.

“Ako to ne namjeravaju učiniti, onda bi trebali objasniti zašto”, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov na državnoj televiziji te poručio: “Ovo će biti ključno pitanje u određivanju naših budućih prijedloga.”

Sjedinjene Američke Države su saopćile da čekaju odgovor od Rusije. U njemu se navodi da se NATO neće povući iz istočne Evrope niti zabraniti Ukrajinu, ali je spreman razgovarati o temama kao što su kontrola naoružanja i mjere za izgradnju povjerenja.

Washington je proveo sedmice pokušavajući da izgradi sporazum sa evropskim partnerima o snažnom paketu sankcija ako Rusija napadne Ukrajinu, ali to pitanje izaziva podjele, a Njemačka poziva na “razboritost”.