VRBAS Media

Oznaka: jens stoltenberg

  • Stoltenberg: NATO je naučio lekciju iz Ukrajine, uradićemo više za BiH

    Stoltenberg: NATO je naučio lekciju iz Ukrajine, uradićemo više za BiH

    Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO saveza, rekao je danas na pres-konferenciji da je NATO odlučan u namjeri da uputi više oružja u Ukrajini i uradi više za Bosnu i Hercegovinu i Gruziju.

    Stoltenberg je poručio da je NATO naučio lekciju iz Ukrajine o tome da je potrebno pomoći državama koje nisu u NATO ili Evropskoj uniji. NATO će razmisliti kako pomoći tim državama i razmotriti šta može uraditi za Bosnu i Hercegovinu i Gruziju.

    Naglasio je kako će NATO Ukrajini isporučiti još više oružja te da će učiniti više za partnere kao što su Bosna i Hercegovina i Gruzija, države koje su ranjive na ruske prijetnje i utIcaj, prenose mediji.

    “Govorimo o naprednim sistemima naoružanja. Govorimo, na primjer, o protivoklopnom sistemu javelin i drugom protivtenkovskom oružju”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare, prenosi agencija Rojters.

    Dodao je da će se na sastanku razgovarati i o municiji, medicinskim zalihama i “high-end” sistemima naoružanja.

    Takođe je rekao da bi saveznici Alijanse poželjeli dobrodošlicu Finskoj i Švedskoj u NATO, ukoliko one odluče da se pridruže.

    “Naravno, na njima je da odluče, ali ako se prijave, očekujem da će ih dočekati 30 saveznika”, poručio je Stoltenberg.

    NATO neće priznati rusku okupaciju u Ukrajini, a posebno okupaciju Krima, naglasio je Stoltenberg jasan stav NATO saveza po ovom pitanju.

    Stoltenberg je pres-konferenciju održao pred sastanak ministara spoljnih poslova zemalja članica NATO koji će biti održan 6. i 7. aprila u Briselu.

  • NATO: Rusija će potpuno zauzeti istok

    NATO: Rusija će potpuno zauzeti istok

    Rusija ne odustaje od ofanzive u Ukrajini, ali će pokušati da se ponovo fokusira na potpuno zauzimanje regiona Donbasa u narednim nedeljama, izjavio je danas generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

    “Sada vidimo značajno pomeranje ruskih trupa od Kijeva da bi se pregrupisale, ponovo naoružale i ponovo snabdele i pomerile fokus na istok,” rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare, prenosi agencija Rojters.

    “U narednim nedeljama očekujemo dalji ruski pritisak u istočnoj i južnoj Ukrajini u pokušaju da zauzmu ceo Donbas i da stvore kopneni most ka okupiranom Krimu”, rekao je Stoltenberg pre sastanka ministara spoljnih poslova NATO.

  • Stoltenberg ipak ostaje na čelu NATO

    Stoltenberg ipak ostaje na čelu NATO

    NATO saveznici saglasili su se danas da se produži mandat generalnom sekretaru Alijanse Jensu Stoltenbergu na još godinu dana.

    Sjeveroatlantski savez objavio je na svojoj internet stranici da su se saveznici saglasili da Stoltenberg ostane na funkciji do 30. septembra 2023. godine.

    Saveznici su zahvalili generalnom sekretaru na njegovom vođstvu i posvećenosti, “posebno u ovom ključnom trenutku za međunarodnu bezbjednost”.

    Pozivajući se na neimenovane izvore, norveški televizijski kanal TV2 i dnevni list “Dagens neringsliv” objavili su ranije danas da je Stoltenberg spreman da produži mandat na toj funkciji još godinu dana zbog sukoba u Ukrajini.

    Stoltenbergov trenutni mandat ističe 1. oktobra i trebalo bi da preuzme dužnost guvernera Centralne banke Norveške do kraja 2022. godine.

    On je na ranija pitanja da li će ostati u Alijansi rekao da sličnu odluku treba da donesu članice NATO-a.

    Stoltenberg je na funkciji generalnog sekretara Alijanse od 2014. godine.

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović potvrdio je danas da će Stoltenberg ostati generalni sekretar NATO još godinu dana.

    “Ne znam ko će ga naslijediti, ali ako želite da to bude neko iz Hrvatske onda nemojte o tome puno da pričate”, rekao je Milanović novinarima u Briselu poslije vanrednog samita NATO.

    Mediji u regionu preneli su ranije, pozivajući se na inostrane izvore, da će Stoltenberga zameniti bivša hrvatska predsednica Kolinda Grabar Kitarović.

  • Stoltenberg: Ruska upotreba hemijskog oružja bi fundamentalno promijenila sukob

    Stoltenberg: Ruska upotreba hemijskog oružja bi fundamentalno promijenila sukob

    Ruska upotreba hemijskog oružja bi “fundamentalno promijenila prirodu sukoba”, izjavio je u četvrtak generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, prenosi Anadolija.

    Obraćajući se novinarima prije vanrednog samita lidera NATO-a, Stoltenberg je naveo da bi ruska upotreba hemijskog oružja u ratu značila “katastrofu za narod Ukrajine” i uključivala bi “široko rasprostranjene i teške posljedice” po saveznike u Alijansi.

    Stoltenberg nije htio spekulisati o konkretnom odgovoru NATO-a u slučaju hemijskog napada koji se može proširiti na zemlje članice, ali je podvukao da je “NATO uvijek spreman da se brani, štiti i reaguje na bilo koju vrstu napada.”

    Dodao je da će šefovi država i vlada zemalja članica NATO-a na današnjem samitu razgovarati o “najozbiljnijoj sigurnosnoj krizi u generaciji”.


    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski takođe će se uključiti u dio diskusije putem videolinka.

    Očekuje se da će lideri odobriti dodatnu podršku Ukrajini, uključujući pomoć u oblasti sajber sigurnosti, kao i zaštitnu opremu protiv hemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih prijetnji.

    Stoltenberg je rekao da će NATO rasporediti četiri nove borbene grupe u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumuniji i Slovačkoj.

    Otkako je Rusija pokrenula rat protiv Ukrajine 24. februara, najmanje 977 civila je ubijeno u Ukrajini, a 1.594 ranjeno, saopštile su Ujedinjene nacije. Istovremeno, više od 3,6 miliona Ukrajinaca je pobjeglo u susjedne zemlje.

  • Stoltenberg: Jačanje snaga na istoku Alijanse

    Stoltenberg: Jačanje snaga na istoku Alijanse

    Lideri NATO-a dogovoriće sutra na samitu “jačanje snaga” na istočnom krilu Alijanse raspoređivanjem četiri nove borbene grupe u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumuniji i Slovačkoj, rekao je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.

    “Očekujem da će se lideri saglasiti da ojačaju poziciju NATO-a u svim domenima, uz znatna povećanja u istočnom dijelu Alijanse na kopnu, u vazduhu i na moru”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare uoči samita u Briselu.

    On je naveo da će, sa novim borbenim grupama i postojećim snagama u baltičkim zemljama i Poljskoj, NATO imati osam multinacionalnih grupa duž istočnog krila Alijanse.

    Stoltenberg je istakao da je ukrajinska kriza pokazala da NATO mora da resetuje svoj stav odvraćanja i odbrane na duži rok.

  • Stoltenberg: Razumijem frustraciju Zelenskog, ali NATO neće intervenisati u Ukrajini

    Stoltenberg: Razumijem frustraciju Zelenskog, ali NATO neće intervenisati u Ukrajini

    Generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg boravio je jučer u posjeti Njemačkoj gdje se sastao s kancelarom ove države Olafom Scholzom s kojim je razgovarao o ratu u Ukrajini i zajedničkom odgovoru na krizu.

    Tokom posjete, Stoltenberg je govorio i za njemačke medije te je pojasnio kako će NATO nastaviti pružati podršku Ukrajini i to kroz vojne i finansijske aspekte.

    “Povećali smo našu vojnu i finansijsku podršku Ukrajini. Njemačka igra ključnu ulogu u tim naporima. Također, tu su i sankcije bez presedana koje utječu na Rusku Federaciju koja treba platiti visoku cijenu za ovaj rat”, rekao je Stoltenberg.

    On je također pojasnio kako je NATO i ranije pružao podršku Ukrajini naročito u vidu vojne obuke koja se u Ukrajini provodi od 2014. godine.

    “Sve je to pomoglo ukrajinskm trupama protiv invazije ruske vojske”, ističe Stoltenberg.

    Kao i tokom prethodne dvije sedmice, Stoltenberg je morao odgovoriti i na pitanje da li NATO planira ispuniti želje Zelenskog za zatvaranjem neba ili eventualno konkretnijim djelovanjem NATO snaga na tlu Ukrajine.

    “Zaista razumijem frustraciju predsjednika Zelenskog i ukrajinskog naroda. Oni su žrtve brutalne i besmislene invazije trupa predsjednika Vladimira Putina. Međutim, sukob ne smije eskalirati dalje od Ukrajine i zbog toga NATO neće intervenisati”, poručio je generalni sekretar NATO-a.

    U cilju pojačane sigurnosti država članica NATO saveza, Stoltenberg pojašnjava kako su dodatni kontingenti vojske raspoređeni na istočne granice saveza.

    “Ovo je vrlo jasan signal Moskvi da će napad na saveznika izazvati reakciju cijele alijanse. Svi za jednog, jedan za sve. Želimo izbjegavati svaki dalji sukob”, zaključio je Stoltenberg.

  • Članice NATO-a danas se sastaju s Ukrajinom

    Članice NATO-a danas se sastaju s Ukrajinom

    NATO namjerava reći svojim vojnim zapovjednicima da izrade planove za nove načine odvraćanja Rusije nakon invazije Moskve na Ukrajinu, uključujući dodatne vojnike i proturaketnu odbranu u istočnoj Evropi, rekli su dužnosnici i diplomati. Ministri odbrane zatražit će vojne savjete u sjedištu NATO-a, nešto više od sedam dana prije nego što se čelnici saveznika, uključujući američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden), okupe u Briselu 24. marta.

    Ministri će također razgovarati sa svojim ukrajinskim kolegom Oleksijem Reznikovom, za kojeg se očekuje da će tražiti više oružja iz pojedinih zemalja NATO-a, dok se nastavljaju ruski napadi na ukrajinske gradove i ruska vojska pokušava uspostaviti kontrolu nad Kijevom.

    Rasprava o mjerama

    • Moramo resetirati našu vojnu sposobnost za ovu novu stvarnost. Ministri će započeti važnu raspravu o konkretnim mjerama za dugoročno jačanje naše sigurnosti u svim domenima – rekao je čelnik NATO-a Jens Stoltenberg.

    Dok je najmanje 10 najvećih saveznika NATO-a, uključujući Sjedinjene Države, Veliku Britaniju i Francusku, rasporedilo više vojnika, brodova i ratnih aviona na svoje istočno krilo i stavilo ih u pripravnost, savez još uvijek mora razmisliti kako se suočiti s novom sigurnosnom situacijom u Evropi u srednjoročnom razdoblju.

    Rusi na pragu NATO-a
    Ruski predsjednik Vladimir Putin stavio je nuklearne snage u stanje visoke pripravnosti 27. februara. Ruski projektili pogodili su 13. marta ukrajinsku bazu blizu granice s članicom NATO-a Poljskom, dovodeći invaziju do praga NATO-a.

    Te su rakete bile iz Rusije, rekle su Sjedinjene Države, naglašavajući sposobnost Moskve da pogodi istočne saveznike NATO-a. Sjedinjene Države također su upozorile na nedefinirane posljedice za Moskvu ako Rusija pokrene kemijski napad na Ukrajinu. NATO, osnovan 1949. kako bi obuzdao vojnu prijetnju Sovjetskog Saveza, nije ugovorno vezan da brani Ukrajinu, ali mora braniti svojih 30 saveznika.

    Međutim, diplomati kažu da NATO želi izbjeći izravno iznošenje svojih planova ili onoga što bi potaknulo njihovo obećanje o kolektivnoj obrani iz “Članka 5”, rekavši da je “strateška nejasnoća” takođe obrambeni instrument protiv ruske agresije.

  • Plenković se obratio zbog izjave Stoltenberga: Bio je naoružan

    Plenković se obratio zbog izjave Stoltenberga: Bio je naoružan

    Premijer Hrvatske Andrej Plenković obratio se javnosti zbog izjave šefa NATO-a o naoružanju drona jer je Stoltenberg rekao da se radi o nenaoružanom dronu, dok su i Plenković i Banožić više puta izjavili kako je na dronu bila bomba.

    Takođe, Stoltenberg je rekao u jednom trenutku kako je dron pao izvan Zagreba.

    Plenković je ponovio na konferenciji za medije kako je dron koji se u četvrtak srušio na zagrebačkom Jarunu bio naoružan i to argumentovao fotografijama tragova bombe.

    Time je demantovao današnju izjavu glavnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga koji je rekao da je na Zagreb pala nenaoružana letjelica, piše Index.

    “Ta je letjelica koja je pala u četvrtak – s obzirom na to da ima puno konfuzije moramo rastjerivati i otklanjati sve moguće netačne informacije – bila naoružana”, poručio je Plenković na konferenciji za medije.

    “Nije bila ‘unarmed’ (nenaoružana), nego je bila naoružana. Znamo sada, to se nije znalo u četvrtak naveče, možda se nije znalo u petak, ali se zna sada”, dodao je.

    Plenković je na konferenciji za medije pokazao fotografije s, kako je rekao, tragovima bombe, odnosno eksploziva koji je pronađen.

    “Ja sam ovo namjerno pokazao sada da otklonimo sve ove konfabulacije koje postoje u eteru”, kazao je Plenković.

    Napomenuo je i kako nadležne službe rade kako bi se ustanovilo o kojem je tipu bombe riječ.

    Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je suprotno, da prvi pokazatelji ukazuju na to da je na Zagreb pao nenaoružan dron.

    “Prema saznanjima koja imamo, nije riječ o namjernom napadu, ali i ovakvi slučajevi su opasni pa smo povećali kontrolu”, rekao je Stoltenberg na pitanje o padu bespilotne letjelice na područje Zagreba.

    Istakao je da istraga nije još završena i da se utvrđuju činjenicu, ali dodaje da “indikacije koje trenutno imamo ne idu u prilog tome da je dron bio naoružan, nego da je bio izviđačke prirode”.

    “I kad mu je ponestalo goriva, srušio se na području Zagreba”, dodao je.

    Bespilotna letjelica srušila se u četvrtak naveče iza 23 sata u zagrebačkom naselju Jarunu. U hrvatski vazdušni prostor ušla je iz Mađarske, odakle je došla iz Rumunije.

    Šef NATO-a je dodao da Hrvatska, Mađarska i Rumunija tek treba da razmijene sve podatke o ovom incidentu i tješnje sarađuju.

  • Šef NATO-a izazvao haos izjavom – da li je dron bio naoružan ili nije

    Šef NATO-a izazvao haos izjavom – da li je dron bio naoružan ili nije

    Hrvatski Index objavio je danas da je generalni sektretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao da je dron, koji se srušio u Zagrebu, bio naoružan, ali je potom objavio da nije jasno da li je rekao “naoružan ili nenaoružan”.

    Kako objašnjava Index, ne čuje se dobro da li je Stoltenberg, upitan o padu drona, na konferenciji za novinare, koju je održao uoči sutrašnjeg vanrednog sastanka ministara članica NATO, rekao “nenaoružan ili naoružan” (unuarmed ili an armed).

    Međutim, kako dodaje, dobro se čuje da je Stoltenberg rekao da se letjelica srušila izvan Zagreba.

    “Razgovarao sam s Plenkovićem u nedjelju, sarađujemo da utvrdimo sve činjenice. Preliminarne indikacije kažu da je dron bio (ne)naoružan, da je bio izvan kursa, da je ostao bez goriva, i da se srušio izvan Zagreba, da se srušio u Hrvatskoj”, navodi Index da je rekao Stoltenberg.

    Uskoro će, kako je dodao, biti još potvrđenih činjenica, “ali ovo su informacije koje imamo do sada”.

    “Isto tako, važno je znati da saveznici dijele informacije i da je NATO-ov potivvazdušni sistem ovaj dron pratio i onda se dron srušio”, rekao je Stoltenberg.

    Prethodno je Index citirao Stoltenberga da je rekao da “preliminarna istraga upućuje na to da je to bila naoružana letilica i da se srušila zbog nestanka goriva”.

  • Dodik razgovarao sa Stoltenbergom “Dešavanja u Ukrajini ne mogu se porediti sa BiH”

    Dodik razgovarao sa Stoltenbergom “Dešavanja u Ukrajini ne mogu se porediti sa BiH”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg danas su, na marginama Diplomatskog foruma u Antaliji, razmijenili mišljenja o izazovima sa kojima se suočava svijet, kao i aktuelnim dešavanjimaa u Evropi i region.Tom prilikom, Dodik je naglasio da se ukrajinska kriza ne može porediti, niti dovoditi u bilo kakvu vezu sa BiH.

    Dodik je naglasio da u BiH vlada mir.

    Srpski član Predsjedništva BiH prisustvuje Diplomatskom forumu u Antaliji, a prema programu ovog skupa, obratiće se sutra u okviru panela lidera “Budućnost BiH”.