VRBAS Media

Oznaka: jens stoltenberg

  • NATO Ukrajini: Na kraju ćete morati

    NATO Ukrajini: Na kraju ćete morati

    Svaki mirovno dogovor ima svoju cenu, a na Ukrajini je da odredi koju, poručio je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

    On je u nedelju, nakon razgovora s finskim predsednikom, rekao da je cilj Alijanse da ojača poziciju Ukrajine tokom mirovnih pregovora sa Rusijom, ali je dodao i jednu “bolnu rečenicu”.

    “Svaki mirovni dogovor uključuje kompromis, uključujući i teritoriju.”

    Zatim je dodao da je Zapad spreman na to da plati cenu za to što vojno pomaže Ukrajinu, te da će KIjev morati da, u tom smislu, napravi neki kompromis prema Moskvi ukoliko želi da se konflikt okonča.

    “Mir je moguć. Jedino pitanje je koju cenu ste spremni da platite. Koliko teritorije, koliko nezavisnosti, koliko suvereniteta… ste spremni da žrtvujete za mir”, poručio je Stoltenberg.

    On, međutim, nije naznačio koje bi to kompromise Ukrajina trebalo da napravi, ističući da je “na onima koji će platiti najveću cenu toga da donesu odluku”, a da će za sve to vreme NATO i saveznici nastaviti da dostavljaju oružje, kako bi “ojačali njihovu ruku kada se mirovni pregovor eventualno postigne, navodi Raša tudej.

  • Stoltenberg: Zabrinutost Turske opravdana

    Stoltenberg: Zabrinutost Turske opravdana

    Bezbjednosna zabrinutost koju je Turska izrazila u protivljenju zahtjevima Finske i Švedske za članstvo u NATO je legitimna, izjavio je danas generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg tokom posjete Finskoj.

    “Ovo su opravdane zabrinutosti. Ovdje se radi o terorizmu, o izvozu oružja”, rekao je Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za novinare s finskim predsjednikom Saulijem Ninistom, prenosi agencija Rojters.

    Kako je rekao generalni sekretar NATO, moramo da zapamtimo i razumijemo da nijedan saveznik NATO nije pretrpio više terorističkih napada od Turske.

    Stoltenberg i Ninisto su rekli da će se razgovori s Turskom nastaviti, ali nisu dali naznake napretka u pregovorima, navodi britanska agencija.

    “Samit u Madridu nikada nije bio krajnji rok”, rekao je Stoltenberg, misleći na sastanak NATO u Madridu krajem juna.

    Poručio je da je Turska ključni saveznik za Alijansu zbog svoje strateške lokacije na Crnom moru između Evrope i Bliskog istoka.

    Švedska i Finska podnijele su zahtjev za pridruživanje zapadnom odbrambenom savezu prošlog mjeseca, a kao odgovor na sukob u Ukrajini.

    Obje zemlje su naišle na protivljenje Turske, koja ih je optužila da podržavaju i daju utočište kurdskim militantima i drugim grupama koje smatra teroristima.

  • Jens Stoltenberg dobio herpes

    Jens Stoltenberg dobio herpes

    Generalnom sekretaru NATO Jensu Stoltenbergu dijagnostikovan je herpes i zbog toga će razgovore zakazane u Njemačkoj i Rumuniji održati na daljinu, rekao je danas zvaničnik Alijanse.

    “Generalni sekretar će provesti svoju planiranu posjetu Njemačkoj i Rumuniji ali na daljinu, a ne lično”, rekao je zvaničnik agenciji Rojters.

    On je dodao da je šefu Alijanse dijagnostikovan herpes, odnosno virusna infekcija kože, što je česta pojava nakon preležanog Kovida 19 i on će raditi od kuće.

    Stoltenberg je sredinom maja bio pozitivan na virus korona.

    On je tada pokazivao blage simptome i radio je od kuće, rekao je portparol zapadne vojne alijanse.

    Stoltenberg je trebalo da se sastane sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom danas u Berlinu, a sutra da prisustvuje sastanku sa liderima Rumunije, Poljske i Mađarske u Bukureštu.

    “Sputnjik” je javio ranije, pozivajući se na njemačko Ministarstvo odbrane, da je Stoltenberg iznenada otkazao današnju posjetu Berlinu, tokom koje je trebalo da se sastane sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom.

    Prema planu posjete on je oko podneva trebalo da se sastane sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom, a potom i sa ministrom odbrane Kristinom Lambreht.

    Šolc je ranije rekao da će NJemačka nastaviti da isporučuje oružje Ukrajini, uključujući teško naoružanje.

    U isto vrijeme list “Špigl” objavio je da i pored “fantastičnih” izjava kancelara, NJemačka još nije isporučila nijedan komad teškog naoružanja Ukrajini.

    Njemački vice-kancelar Robert Habek rekao je da Njemačka preduzima odgovarajuće mjere u smislu pružanja vojne pomoći Ukrajini, ali da ne može da ispuni sve želje Kijeva.

  • Stoltenberg: NATO neće diktirati Ukrajini kako da pregovara

    Stoltenberg: NATO neće diktirati Ukrajini kako da pregovara

    NATO neće diktirati Ukrajini na koje uslove treba da pristane u pregovorima sa Rusijom, rekao je danas generalni sekretar Sjevernoatlanske alijanse Jens Stoltenberg.

    “Vjerujem političkom rukovodstvu u Ukrajini, ono treba da donese teške odluke. Mi ne treba da odlučujemo ili da imamo čvrsto mišljenje o tome šta Ukrajinci treba da prihvate, a šta ne. Treba da im pomognemo da ostvare svoje pravo na samoodbranu”, rekao je Stoltenberg u Vašingtonu poslije razgovora sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom, prenijela je agencija RIA Novosti.

    Prema riječima generalnog sekretara, sukobi se uvijek završavaju za pregovaračkim stolom.

    “Ipak, ono što se dešava za pregovaračkim stolom u velikoj mjeri zavisi od situacije na terenu, na bojnom polju. Moramo da pomognemo Ukrajincima kako bi postigli što bolji rezultat u ovom sukobu”, poručio je on.

  • Džaferović održao sastanak sa Stoltenbergom, NATO najavio jačanje odbrambenih kapaciteta BiH

    Džaferović održao sastanak sa Stoltenbergom, NATO najavio jačanje odbrambenih kapaciteta BiH

    Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović održao je danas u Briselu sastanak s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom s kojim je razgovarao o NATO putu BiH, ali i ruskom utjecaju u državi.

    Na početku konferencije za medije, Stoltenberg se zahvalio Džaferoviću na posjeti te je rekao kako je NATO posvećen saradnji s BiH.

    “Bosna i Hercegovina je cijenjen partner za NATO. Podržavamo vaš suverenitet i integritet i ostajemo posvećeni euroatlantskim aspiracijama. NATO podržava mir i stabilnost u BiH. Naš dijalog i kooperacija važnija je nego ikada zbog ruskog rata u Ukrajini i malignog utjecaja u regiji”, rekao je Stoltenberg.

    Naglasio je kako će NATO učiniti više da stane uz partnere što uključuje i razvoj novih odbrambenih kapaciteta i kooperaciju u cyber sigurnosti i borbi protiv terorizma.
    “Razgovarali smo o ulozi NATO-a u ALTHEA-i i nastavit ćemo podržavati ovu EU operaciju kao i Oružane snage BiH kao jednu od najjačih multietničkih instiucija. One su vitalne za stabilnost države i moraju biti očuvane”, poručio je Stoltenberg.

    S druge strane, Džaferović je naglasio kako se BiH davno opredijelila za put prema NATO savezu.

    “Hvala vam što imamo priliku da razgovaramo o odnosima BiH i NATO-a. Današnji sastanak je bio jako konstruktivan i na tragu je onoga što želi BiH i NATO. BiH je aspirant za članstvo u NATO savez. Mi smo se 2005. godine opredijelili za to. Tokom 2009. podnijeli smo zahtjev za ANP i nalazimo se i dalje u tom statusu. Nažalost, postoje problemi i snage koje osporavaju NATO put”, poručio je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

    Naglasio je kako je NATO zaustavio rat i očuvao mir u BiH.

    “BiH je država u kojoj je NATO uradio mnoge važne stvari. Zaustavio je rat, uspostavio mir, predano s bh. vlastima radio na implementaciji Dejtona. NATO je garant Dejtona, mira i stabilnosti u BiH i zahvaljujem se na tome. Uvjeren sam da će NATO savez i dalje nastaviti štititi mir i stabilnost u državi”, rekao je Džaferović.

    Poručio je kako je u BiH nažalost prisutan ruski utjecaj.

    “U BiH nažalost postoji ruski utjecaj i mi se na to moramo odnositi na adekvatan način. Postoje otvorene prijetnje iz Rusije, to radi ruski ambasador. Molim vas da na samitu u Madridu date snažnu podršku NATO putu BiH i da se referirate na obaveze koje ima NATO savez prema Dejtonu. Molim da se ojača NATO štab u Sarajevu. Hvala vam na podršci koju dajete OSBiH i želim da naši kontakti budu sve češći i snažniji. Da saradnja bude što snažnija i da OSBiH budu što je moguće prilagođene standardima NATO saveza”, zaključio je Džaferović.

    O zahtjevima Milanovića

    Tokom konferencije, Stoltenberg se osvrnuo i na izjave Zorana Milanovića i svojevrsno uslovljavanje ulaska u NATO Švedske i Finske promjenama izbornog zakona u BiH.

    “Što se tiče razgovora s Milanovićem, on je bio konstruktivan. On je izrazio zabrinutost vezano za situaciju u BiH, ali razgovarali smo i o potencijalnom članstvu Finske i Švedske. Reći ću da sam uvjeren da ćemo pronaći rješenje i da će oni postati članice saveza. Svi saveznici se slažu da su vrata NATO-a otvorena i da Finska i Švedska zrele zemlje koje ispunjavaju standarde NATO-a”, rekao je generalni sekretar NATO-a.

    Džaferović je poručio kako je izborni zakon isključivo pitanje BiH.

    “Izborni zakon je pitanje BiH i mi ćemo odlučivati o tom pitanju u skladu sa standardima Evropske konvencije o ljudskim pravima. Učinili smo mnogo napora da implementiramo te odluke i cijeli svijet zna, kao i EU i SAD zbog čega ti pregovori do sada nisu uspjeli i gdje leži odgovornost za to. Želim da napomenem da je za nas neprihvatljivo da se uslovljava bilo čiji NATO put izmjenama izbornog zakona u BiH”, ističe Džaferović.


    Predsjedavajući Predsjedništva se osvrnuo i na posljednje izjave Milorada Dodika.

    “Dodik i svi trebaju znati da nema nikakvog, a kamoli mirnog razlaza u BiH i da nema ni teritorijalnih ni etničkih podjela unutar BiH. Postoji Dejton sa 27 godina mukotrpno građenih reformi. Najbolje za sve u BiH jeste da se striktno pridržavamo svega onoga što imamo na snazi. Nije moguće da bilo ko unilateralnom akcijom promijeni važeća rješenja”, jasan je Džaferović.

    Na kraju konferencije za medije, Stoltenberg je rekao kako NATO prati situaciju u BiH, a naročito zapaljivu retoriku koja dolazi iz RS-a

    “Mi pažljivo pratimo dešavanja u BiH. Nastavljamo s našim štabom u Sarajevu sarađivati. Dugoročno smo opredijeljeni za to i pružamo podršku kako bismo osigurali mir i stabilnost. Pratimo retoriku podjela i zapaljive poruke koje dolaze iz RS-a i zato sada razmatramo kako možemo ojačati praktičnu podršku, uključujući izgradnju odbrambenih kapaciteta i kako da osnažimo naše prisustvo i sarađujemo u oblasti naoružanja”, zaključio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

  • Milanović pisao generalnom sekretaru NATO

    Milanović pisao generalnom sekretaru NATO

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović poslao je pismo glavnom sekretaru NATO Jensu Stoltenbergu.

    Učinio je to nakon što je govorio da će uložiti veto na odluku o pristupanju Finske i Švedske NATO dok se ne izmijeni Izborni zakon u BiH, no u pismu je pak pomirljiv ton i nema spomena o vetu.

    U pismu koje su Dnevnik Nove TV i Dnevnik.hr dobili na uvid piše kako Švedska i Finska imaju snažno partnerstvo s NATO, a zahtjevom za punopravno članstvo, odabrali su novi strateški pravac kako bi osigurali zaštitu nacionalnih sigurnosnih interesa, motivirani ruskom agresijom na Ukrajinu. Nema spomena o vetu.

    Milanović Stoltenbergu piše i kako je Hrvatska uvijek dijelila zajedničku zabrinutost zbog ranjivosti istočnog krila NATO, te aktivno učestvuje u misijama, poput one u Avganistanu – stoga sada očekuje od “saveznika da čuje i našu zabrinutost i kad god je to moguće, da nas podrži u tome”.

    Predsjednik Hrvatske je pojasnio i složenu situaciju u BiH koja direktno utiče i na Hrvatsku.

    Milanović piše kako je BiH država čija stabilnost zavisi o “ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, kako je to je definisano u Dejtonskom/Pariškom sporazumu. Hrvatskoj, koja dijeli preko 1.000 kilometara granice sa BiH u vitalnom je interesu da ima stabilnog susjeda, a da pogoršanje situacije tamo, ugrožava i našu bezbjednost”

    – Bili smo jako razočarani što međunarodni medijatori nisu bili uspješni oko postizanja dogovora oko izmjena Izbornog zakona. Kao rezultat toga, BiH je raspisala izbore prema pravilima koja su diskriminatorna i protustavna i prema njihovom najvišem sudu – piše Milanović.

    Dodaje kako smatra da većina državnika nije svjesna izborne nejednakosti u BiH i kako to može imati ozbiljne posljedice i sigurnosnu krizu ako koincidiraju s ostalim rastućim političkim tenzijama.

    – Dok razmatramo aplikaciju Finske i Švedske, tražim da ozbiljnije uzmete u obzir našu zabrinutost zbog nepostojanja izborne reforme u BiH. Nije prekasno da se preveniraju još jedni izbori koji krše prava Hrvata i da se prevenira daljnja destabilizacija zemlje – upozorava Milanović i moli glavnog sekretara Stoltenberga da pismo podijeli sa svim šefovima država i vlada članica NATO, prenosi Avaz.

  • Stoltenberg odgovorio Turskoj

    Stoltenberg odgovorio Turskoj

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je u ponedjeljak naveče da se uzmu u obzir rezerve Turske prema ulasku Finske i Švedske u odbrambeni savez.

    “Turska je cijenjena saveznica i potrebno je odgovoriti na sve sigurnosne probleme. Moramo stajati zajedno u ovom istorijskom trenutku”, napisao je Stoltenberg na Twitteru nakon sastanka s turskim ministrom vanjskih poslova Mevlutom Cavusogluom, prenosi Hina.

    Švedska i Finska su najavile da će kroz par dana podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u, a na to ih je potaklo mijenjanje geopolitičke klime u Evropi nakon početka ruskog napada na Ukrajinu krajem februara.

    “Turska ne može reći ‘da’ članstvu Finske i Švedske u NATO-u, bez uvrede, to je nemoguće”, rekao je u ponedjeljak turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, prenosi RIA Novosti.

    Ponovio je da obje zemlje podržavaju “terorističke organizacije”, uključujući Kurdsku radničku stranku PKK koja je zabranjena u Turskoj te kurdsku miliciju YPG u Siriji. Erdogan je ranije poručio da su “skandinavske zemlje utočišta za terorističke organizacije”.

    Tokom sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Berlinu u nedjelju, Cavusoglu je osudio nekoliko zemalja članica NATO-a zbog ograničavanja izvoza oružja u Tursku zbog njene borbe protiv tih grupa.

    Nije posve jasno šta će spriječiti Tursku da uloži veto na članstvo Finske i Švedske u NATO-u, ali diplomati vjeruju da bi istupi tih zemalja o borbi protiv terorizma i izvozu oružja mogli odigrati važnu ulogu.

  • Stoltenberg: Švedska i Finska će brzo u NATO, čim podnesu aplikaciju za pristupanje paktu

    Stoltenberg: Švedska i Finska će brzo u NATO, čim podnesu aplikaciju za pristupanje paktu

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je danas kako očekuje da će Švedska i Finska vrlo brzo postati članice NATO-a, ukoliko ubrzo apliciraju za pristupanje paktu.

    Stoltenberg je također izjavio kako će NATO srdačno primiti Švedsku i Finsku i prihvatiti njihovu želju za pristupanjem paktu.

    “Mi smo u dijalogu sa Finskom i Švedskom i to je njihova odluka. Kada odluče da se prijave, Finska i Švedska će biti srdačno dobrodošle i očekujem da će proces ići brzo”, rekao je Stoltenberg na današnjoj konferenciji za medije.

    Također, Stoltenberg je prokomentirao i prijetnje Rusije, a koje se odnose upravo na zahtjev Švedske i Rusije da postanu članice NATO-a.

    “Ovdje se u osnovi radi o pravu svake nacije u Evropi da odlučuje o svojoj budućnosti. Dakle, kada Rusija na neki način pokušava da prijeti, da zastraši Finsku i Švedsku da ne primjenjuju, to samo pokazuje kako Rusija ne poštuje osnovno pravo svake nacije da izabere svoj vlastiti put”, dodao je.

    Poručio također da će, kada Finska i Švedska zvanično postanu članice, to poslati slažnu političku poruku.

    “Realnost je da su Finska i Švedska već veoma bliske NATO-u i da radimo i vježbamo zajedno. Čim donesemo odluku da ih pozovemo, to će poslati snažnu političku poruku da je sigurnost Finske i Švedske bitna za sve NATO saveznike”, zaključio je Stoltenberg.

  • Stoltenberg pozvao saveznike da pruže dodatnu podršku Ukrajini

    Stoltenberg pozvao saveznike da pruže dodatnu podršku Ukrajini

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg pozvao je članice Alijanse da obezbijede još oružja za Ukrajinu, i to ne samo odbrambeno protivtenkovsko i protivavionsko naoružanje.

    Pozvao sam saveznike da pruže dodatnu podršku brojnim različitim vrstama sistema lakog, ali i težeg naoružanja – rekao je Stoltenberg u Briselu, gdje se danas sastaju ministri odbrane NATO.

    On je istakao da oružje Ukrajini isporučuju članice NATO, a ne Alijansa kao organizacija, te da bi saveznici mogli da učine više za Kijev.

    Stoltenberg je ocijenio da Ukrajina “vodi odbrambeni rat”, te da razlika u defanzivnom i ofanzivnom oružju “zapravo nema stvarno značenje”, javio je AP.

    eneralni sekretar napomenuo je da je važno i to da NATO ne bude uvučen u širi sukob sa Rusijom.

    – NATO ne šalje vojsku da bude na terenu. Imamo i tu odgovornost da spriječimo da se sukobi prošire dalje od Ukrajine i postanu još smrtonosniji, opasniji i destruktivniji – naglasio je Stoltenberg.

  • Stoltenberg: Rat u Ukrajini mogao bi trajati godinama, Putin i dalje želi cijelu Ukrajinu

    Stoltenberg: Rat u Ukrajini mogao bi trajati godinama, Putin i dalje želi cijelu Ukrajinu

    Iako Rusija sada koncentriše svoj napad na istočnu Ukrajinu, NATO nije vidio bilo kakve naznake da se promijenio cilj ruskog predsjednika Vladimira Putina da osvoji cijelu zemlju, izjavio je u srijedu generalni sekretar Jens Stoltenberg.

    Obraćajući se novinarima prije sastanka ministara vanjskih poslova NATO saveznika u Briselu, Stoltenberg je također upozorio da bi rat u Ukrajini mogao trajati godinama.

    “Nismo vidjeli nikakve indikacije da je predsjednik Putin promijenio svoju ambiciju da kontroliše cijelu Ukrajinu i da prepravi međunarodni poredak, tako da moramo da budemo spremni na duge staze”, rekao je on.

    “Moramo biti realni i shvatiti da ovo može trajati dugo, mjesecima ili čak godinama”, dodao je.

    Ministri vanjskih poslova zemalja NATO-a sastaju se u srijedu i četvrtak kako bi razgovarali o povećanju podrške Ukrajini.

    Kijev traži tenkove i borbene avione pored odbrambenih sistema koje je Zapad već obezbijedio.

    “Neću ulaziti u sve detalje o tome kakvu vrstu naoružanja saveznici pružaju, ali mogu reći da je ukupnost onoga što saveznici rade značajna, a to uključuje neke teže sisteme u kombinaciji sa lakšim sistemima”, rekao je Stoltenberg.

    On je upozorio da će rat u Ukrajini imati dugoročne sigurnosne implikacije za Evropu bez obzira kada će se završiti.

    “Vidjeli smo spremnost predsjednika Putina da koristi vojnu silu kako bi postigao svoje ciljeve. I to je promijenilo sigurnosnu realnost u Evropi za mnogo, mnogo godina”, rekao je generalni sekretar.