VRBAS Media

Oznaka: jens stoltenberg

  • Stoltenbreg: Vrijeme da se Švedskoj i Finskoj poželi dobrodošlica

    Stoltenbreg: Vrijeme da se Švedskoj i Finskoj poželi dobrodošlica

    Švedska i Finska ispunile su zahtjeve koje je odredila Turska za njihov pristup NATO i vrijeme je da im se poželi dobrodošlica u Alijansu, rekao je danas generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

    “Vrijeme je da poželimo dobrodošlicu Finskoj i Švedskoj u puno članstvo NATO”, izjavio je Stoltenberg na konferenciji za novinare sa turskim ministrom spoljnih poslova Mevlutom Čavušogluom u Istanbulu.

    Nordijski susjedi su u maju zatražili da budu primljeni u Alijansu kao odgovor na specijalnu vojnu operaciju Rusije u Ukrajini, ali je Turska postavila prepreku optužujući Finsku i Švedsku za pružanje utočišta grupama koje Ankara smatra terorističkim.

  • Komšić se žalio generalnom sekretaru NATO

    Komšić se žalio generalnom sekretaru NATO

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se pismom generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu nakon što je Vlada Republike Hrvatske zatražila prisustvo svojih vojnih pripadnika na teritoriji Bosne i Hercegovine.

    “U vezi s razmatranjem mogućnosti produženja misije EUFOR Operacija Althea, kao i mogućih drugačijih rješenja koja uključuju angažman NATO saveza, želim vas obavijestiti da smo upoznati sa sadržajem pisma iz Vlade Republike Hrvatske oko njihovog eventualnog uključivanja i slanja vojnih snaga u Bosnu i Hercegovinu kroz NATO ili EUFOR misije”, kazao je Komšić.

    On tvrdi da u pismu Vlade Republike Hrvatske postoji određeni broj krucijalnih neistina, podsjećajući da je Opći okvirni sporazum za mir u BiH ili Dejtonski mirovni sporazum potpada u kategoriju međunarodnih mirovnih sporazuma kojeg potpisuju države učesnice u ratu.

    “Takvu definiciju, kasnije je potvrdio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju iz Haga, koji je rat u Bosni i Hercegovini utvrdio kao međudržavni oružani sukob”, kaže Komšić.

    Dodaje da je takva činjenica, pravna i istorijska, bila povodom odredbe člana 3. Aneksa 1A Dejtonskog mirovnog sporazuma (Povlačenje stranih snaga) s trajnim karakterom, a nikako privremenom ili jednokratnom (one-time) obavezom, saopšteno je iz Kabineta člana Predsjedništva BiH.

    “Potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma prestale su važiti odredbe Splitskog sporazuma na kojeg se Vlada Republike Hrvatske poziva. Posebno je važno istaći da Splitski sporazum nema karakter međunarodnog sporazuma, jer se radi o jednokratnom dogovoru o vojnom djelovanju u specifičnim ratnim okolnostima”, stava je Komšić.

    On smatra da bi stoga bilo veoma neprimjereno da NATO savez u svoju misiju u Bosni i Hercegovini ili da kroz misiju EUFOR Operacija Althea uključuje snage Republike Hrvatske, odnosno zemlje čije je vojno i političko rukovodstvo presuđeno u Međunarodnom krivičnim sudu u Hagu “kao dijelom udruženog zločinačkog poduhvata koji je za cilj imao stvaranje etnički očišćenih dijelova BiH pod vojnom i političkom upravom susjedne Hrvatske”.

    “Takve političke ambicije Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, suverenoj i nezavisnoj državi, postoje i danas, koje se nastoje ojačati i vojnim snagama. Čvrsto vjerujem kako razumijete razloge moga obraćanja te da će NATO savez donijeti jedinu moguću ispravnu odluku”, napisao je Komšić u pismu upućenom Stoltenbergu.

    Kako su juče objavili mediji, Hrvatska namjerava poslati svoje vojnike u mirovnu misiju u Bosnu i Hercegovinu. Ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman poslao je pismo Stoltenbergu kojim ga “upozorava” da bi jedinstvo NATO-a moglo biti ugroženo ukoliko Hrvatskoj bude uskraćeno da pošalje svoje vojnike u mirovnu misiju u BiH.

    Hrvatski ministar navodi da ne postoje bilo kakve pravne i političke prepreke ili zabrinutosti za učešće Hrvatske u bilo kojoj misiji ili operaciji NATO-a. Osim toga, ističe Grlić-Radman, moguće isključenje Hrvatske ne bi bilo samo diskriminatorno za saveznika, već bi saveznika stavilo u nepovoljan položaj u odnosu na moguće operativne partnere, prenijeli su mediji pisanje portala istraga.ba.

  • Stoltenberg: Saveznici iz NATO odbacuju tvrdnje Rusije

    Stoltenberg: Saveznici iz NATO odbacuju tvrdnje Rusije

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je danas da saveznici odbacuju navode Rusije da se Ukrajina sprema da upotrijebi “prljavu bombu” na sopstvenoj teritoriji.

    On je rekao da je upravo o tome razgovarao sa američkim ministrom odbrane Lojdom Ostinom i njegovim britanskim kolegom Benom Volasom, prenio je Rojters.

    “NATO saveznici odbacuju navode. Rusija to ne smije da koristi kao izgovor za eskalaciju”, istakao je Stoltenberg.

  • Stoltenberg: NATO šalje Ukrajini PVO zbog ruskih dronova

    Stoltenberg: NATO šalje Ukrajini PVO zbog ruskih dronova

    NATO će narednih dana Ukrajini isporučiti sisteme protivvazdušne odbrane (PVO) kako bi pomogao toj zemlji da se odbrani od dronova, uključujući i one iz Irana, koje Rusija upotrebljava za gađanje vitalne infrastrukture, rekao je danas generalni sekretar alijanse Jens Stoltenberg.

    Obraćajući se na bezbjednosnoj konferenciji u Berlinu, on je rekao da je odgovor na posljednje ruske udare da se pojača pomoć Ukrajini i da joj se isporuči još više sistema protivvazdušne odbrane, prenosi Rojters.

    Ukrajina je saopštila da je u masovnim napadima dronova uništena gotovo trećina njenih elektrana tokom protekle nedjelje, nakon što je Rusija pojačala svoje napade na infrastrukturu daleko od linije fronta pošto je pretrpela niz vojnih neuspjeha od ukrajinskih trupa, navodi britanska agencija.

    Iranski zvaničnici rekli su Rojtersu da je Teheran obećao da će Rusiji, čije vojne napore u Ukrajini ometaju sankcije Zapada, isporučiti rakete, kao i više dronova.

    “Nijedna nacija ne bi trebalo da podržava ilegalni rat Rusije protiv Ukrajine”, naveo je Stoltenberg.

  • Ukrajina i zapadni Balkan ključ za bezbjednost Evrope

    Ukrajina i zapadni Balkan ključ za bezbjednost Evrope

    Ministri zemalja članica NATOa i članovi Kontakt grupe za Ukrajinu zaključili su da su Ukrajina i zapadni Balkan ključni regioni za bezbjednost Evrope.

    Danas, drugog dana sastanka, na kojem su razgovarali ministri odbrane NATOa, zaključeno je da je potrebno nastaviti s pružanjem pomoći Ukrajini, a riječi je bilo i o bezbjednosnoj situaciji na zapadnom Balkanu.

    Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATOa, rekao je da će poseban akcent biti na zaštiti kritične infrastrukture u Evropi. Stoltenberg je pozdravio glasanje u Generalnoj skupštini UN i dodao da rezultat glasanja pokazuje da je Rusija sve više izolovana. Što se tiče eventualne upotrebe nuklearnog oružja, on je rekao da bi to bilo opasno jačanje eskalacije i dodao da se nuklearni rat ne može dobiti.

    Što se tiče zapadnog Balkana, Stoltenberg je rekao da su sa Žozefom Borelom, visokim predstavnikom EU za bezbjednost i spoljnu politiku, razgovarali o produbljavanju saradnje EU i NATOa te dodao da NATO energično radi na produženju misije EUFOR Althea.

    Rekao je da je BiH zemlja na putu ka članstvu u NATO, što Alijansa podržava, ali da odluku o tome mora donijeti BiH.

    “Ako zemlja želi da ostane neutralna, mi to podržavamo, a ako želi članstvo, postoji put kako se to postiže”, rekao je Stoltenberg.

    Ministri zemalja članica NATOa su, inače, prvog dana imali sastanak u okviru Kontakt grupe za vojnu podršku Ukrajini na kojem učestvuje 50 zemalja, među kojima je i BiH, koju je predstavljao Sifet Podžić, ministar odbrane BiH. Sastanku je prisustvovao i Aleksij Reznikov, ukrajinski ministar odbrane.

    Lojd Ostin, američki sekretar odbrane, zahvalio je svim zemljama koje su pružile podršku Ukrajini i izrazio zadovoljstvo onim što je do sada urađeno.

    Borel je rekao da će sa NATO zemljama, osim o Ukrajini, kojoj će EU pružiti značajnu pomoć, razgovarati i o EU vojnim misijama u BiH i na Kosovu.

    “U BiH imamo misiju Althea, gdje radimo zajedno sa NATOom. I naša misija na Kosovu EULEX takođe radi zajedno sa NATOom. Na zapadnom Balkanu NATO i EU moraju tijesno sarađivati, kako bi osigurali stabilnost regije”, rekao je Borel.

    Na nezvaničnim brifinzima za predstavnike medija NATO zvaničnici su ocijenili da se ukrajinska ofanziva na terenu uspješno nastavlja i da ruski udari po ukrajinskim gradovima predstavljaju nemoć Moskve da preokrene situaciju na terenu. Oni ističu da ruska vojna industrija sve teže može da nađe opremu i komponente za svoje precizno naoružanje i da se to može pripisati djelovanju sankcija. NATO zvaničnici su takođe govorili o opasnosti od izbijanja nuklearnog rata. Izrazili su nadu da se taj scenario može izbjeći, jer bi on predstavljao katastrofu za cijeli svijet.

    Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, kaže da je očigledno Ukrajina tema koja dominira ministarskim sastankom, šta je posebno aktuelnizirano nedavnim ruskim napadima po ukrajinskim ciljevima u dubokoj pozadini.

    “Zato je na ministarskom sastanku tema koja je dobila primat kako organizovati ukrajinsku protivvazdušnu odbranu. Zato su i Stoltenberg i Ostin i svi funkcioneri u prvom redu govorili o sistemima protivvazdušne odbrane”, rekao je Radić.

  • Stoltenberg: Zapadni Balkan važan za NATO

    Stoltenberg: Zapadni Balkan važan za NATO

    Zapadni Balkan je važan za NATO, tamo smo dugo godina, prisutni smo dugi niz godina na Balkanu, pomogli smo da se okončaju dva brutalna rata tokom devedesetih prošlog vijeka, izjavio je danas u Briselu generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.

    On je to rekao odgovarajući na pitanje Tanjuga kako vidi situaciju na Zapadnom Balkanu u vrijeme rata u Ukrajini.

    “Mi, NATO, imamo misiju KFOR na Kosovu, imamo štab u Sarajevu, blisko sarađujemo sa EU. NATO radi na osiguravanju bezbjednosti i slobode kretanja, pomaže EU na Kosovu u diplomatskim naporima u dijalogu između Beograda i Prištine. Radimo i sa EU u Bosni i Hercegovini. Imamo članice sa Zapadnog Balkana u svojim redovima, Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru. Dakle, Zapadni Balkan je važan i nastavićemo da budemo fokusirani na taj region”, istakao je Stoltenberg.

  • Stoltenberg: NATO neće priznati rusku aneksiju

    Stoltenberg: NATO neće priznati rusku aneksiju

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je danas da NATO neće priznati rusku aneksiju i preuzimanje 15 odsto od ukrajinske teritorije.

    Šef Alijanse smatra da je Rusija narušila međunarodne zakone, da je aneksija nelegalna i nema legitimitet, rekao je on.

    “Ovo je drugi put da Rusija zauzima ukrainske teritorije silom i to ne mijenja činjenicu da Rusija vodi brutalni rat i agresiju protiv Ukrajine. To ne mijenja našu odlučnost da podržavamo Ukrajinu. NATO nije dio konflikta ali podržavamo Ukrajinu i njeno pravo na samoodbranu. NATO je obrambena alijansa i ostaje ujedinjena i odlučna da brani i štiti svakog svog saveznika i svaki pedalj teritorije saveznika”, izjavio je Stoltenberg.

    On je dodao da je ovo najozbiljnija eskalacija od početka rata.

    Za Stoltenberga, to pokazuje slabost i priznanje da rat ne ide kako je planirano i ne postiže stareteške ciljeve.

    “Putin je odgovoran za ovaj rat i njegova je odgovornost da ga prekine. Da prekine stradanje hrabrog ukrainskog naroda, da prekine krizu energije i hrane koja ima uticaj na svijet. Ako Rusija prestane da se bori, biće mir. Ako Ukrajina prestane da se bori, zemlja će prestati da postoji”, kaže Stoltenberg.

    Na pitanje novinara da prokomentariše ukrainsku kandidaturu za članstvo u NATO, generalni sekretar je rekao da svaka evropska demokratija ima pravo da traži članstvo, a saveznici poštuju to pravo.

    Ponovio je da NATO vrata ostaju otvorena.

    “Saveznici NATO su u Madridu na samitu podržali pravo Ukrajine da izabere svoj put. Ali odluku za članstvo treba da donesu saveznici, a NATO fokus u ovom trentuku je podrška Ukrajini da se bori protiv ruske invazije”, rekao je Stoltenberg.

    On je rekao da je ovo najozbiljnija eskalacija rata s kombinacijom mobilizacije u Rusiju, s retorikom pretnje za koršćenje nuklearnog oružja i s aneksijom dijelova Ukrajine.

    Na novinarsko pitanje kako bi NATO reagovao ako Ukrajina napadne aneksirane teritorije, šef Alijanse je izjavio da Ukrajina ima pravo da preuzme svoje teritorije, a da aneksija ne mijenja ništa u ovom ratu.

    On je podvukao da NATO nadzire situaciju oko nuklearne prijetnje i dodao da nuklearan rat ne može da donese pobjednika, te da će imati posljedice za Rusiju.

    Dodao je da upotreba nuklearne sile u Ukraini može da donese ozbiljne posljedice.

  • NATO uputio direktnu pretnju Rusiji

    NATO uputio direktnu pretnju Rusiji

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je da je svaka upotreba nuklearnog oružja neprihvatljiva.

    Stoltenberg je dodao da bi, u slučaju da ga Rusija upotrebi, to imalo ozbiljne posledice.

    “Svaka upotreba nuklearnog oružja je apsolutno neprihvatljiva, ona će potpuno promeniti prirodu sukoba, a Rusija mora da zna da se u nuklearnom ratu ne može pobediti i da se on nikada ne sme voditi”, rekao je Stoltenberg.

    Kada iznova i iznova vidimo tu vrstu nuklearne retorike od Rusije, od predsednika Rusije Vladimira Putina, to je nešto što, kako kaže generalni sekretar Severnoatlantske alijanse, moramo da shvatimo ozbiljno i zato prenosimo jasnu poruku da će to imati teške posledice po Rusiju, preneo je Rojters..

  • NATO otkrio kako će odgovoriti na ruske referendume

    NATO otkrio kako će odgovoriti na ruske referendume

    NATO će pojačati svoju pomoć Kijevu kao odgovor na ruske “lažne” referendume koji se održavaju na teritorijama Ukrajine, izjavio je danas generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.

    “Naš odgovor, odgovor NATO je da pojačamo podršku”, rekao je Stoltenberg u intervjuu za Si-En-En.

    Kako je rekao generalni sekretar NATO, najbolji način da se okonča ovaj rat je da se dodatno ojačaju Ukrajinci na bojnom polju kako bi u nekom trenutku mogli da postignu rješenje koje je prihvatljivo za Ukrajinu i koje čuva tu državu kao suvjerenu, nezavisnu naciju u Evropi.

    “Upravo na to treba da budemo spremni, da će Rusija iskoristiti ove lažne glasove za dalju eskalaciju rata u Ukrajini”, rekao je Stoltenberg u odgovoru na pitanje o mogućem ishodu referenduma.

    Dodao je da ti glasovi nemaju legitimitet i da ništa ne mijenjaju.

    “Ovo je i dalje agresivni rat Rusije protiv Ukrajine”, rekao je Stoltenberg.

    Danas su u 8:00 časova u samoproglašenim Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici (DNR i LNR), kao i u Hersonskoj oblasti i dijelovima Zaporoške oblasti u Ukrajini, koje su pod kontrolom ruskih snaga, počeli referendumi o pristupanju Ruskoj Federaciji.

    Glasanje će trajati do 27. septembra, kada će početi prebrojavanje glasova, prenijela je agencija TAS S.

    NATO saveznici podržavaju Ukrajinu oružjem, municijom, drugom vojnom opremom i obukom.

  • Stoltenberg: Putinova eskalacija “opasna i bezobzirna”

    Stoltenberg: Putinova eskalacija “opasna i bezobzirna”

    Ruski predsjednik Vladimir Putin je odlukom o mobilizaciji hiljada dodatnih vojnika za rat u Ukrajini izvršio eskalaciju, a prijetnja da će upotrijebiti nuklearno oružje je “opasna i bezobzirna retorika”, izjavio je generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg.

    Stoltenberg je rekao u intervjuu sa glavnim i odgovornim urednikom Rojtersa Alesandrom Galoni da prva mobilizacija u Rusiji nakon Drugog svjetskog rata nije iznenađujuća, ali da će eskalirati sukob koji je Rusija započela 24. februara.

    On je istakao da Putinovi potezi pokazuju da “rat ne ide po njegovom planu” i da je jasno da je ruski predsjednik “napravio veliku grešku u procjeni”.

    “Osiguraćemo da u Moskvi ne bude nedoumica povodom toga kako ćemo mi reagovati. Naravno, to zavisi od situacije ili vrste oružja koje oni mogu da upotrijebe. Najvažnije je da se to spriječi i zato smo veoma jasni u komunikaciji sa Rusijom u vezi sa posljedicama bez presedana”, dodao je Stoltenberg.