VRBAS Media

Oznaka: Izborni zakon

  • Pregovori o izbornoj reformi: Palmer i Einchhorst dolazak u Sarajevo odgađaju do daljnjeg

    Specijalni američki predstavnik za Izborni zakon Matthew Palmer i predstavnica Evropske unije Angelina Eichhorst odgodili su dolazak u Sarajevo povodom nastavka pregovora o Izbornom zakona.

    Ove sedmice bio je planiran nastavak pregovora o reformi Izbornog zakona, odnosno finalni razgovori koji su trebali dovesti do konačnog dogovora.

    Nezvanično saznajemo da Palmer i Einchhorst zbog trenutne političke krize izazvane usvojenim zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske, ali i najavama pojedinih stranaka da neće nastaviti pregovore, odgađaju dolazak u Sarajevo odnosno nastavak pregovora o izbornim reformama.

    Očigledno da je procjena medijatora o stvarnoj mogućnosti postizanja brzog dogovora bila sasvim pogrešna. Nejasno je da li će se i kada nastaviti pregovori.

  • Eichhorst i Palmer: Ovo ne možemo raditi neograničeno, cilj nije dogovor po svaku cijenu

    Evropska izaslanica Angelina Eichhorst i američki izaslanik Matthew Palmer su se u jučerašnjem intervjuu za Al Jazeeru Balkans (AJB) osvrnuli na dosadašnje pregovore o političkim promjenama u Bosni i Hercegovini te istakli kakva očekivanja imaju.

    Eichhorst je, govoreći o izmjenama Izbornog zakona, naglasila da se Opći izbori moraju održati u oktobru sljedeće godine. Međutim, kako je izjavila, voljela bi da može konstatovati da je dogovor blizu, ali se to još nije desilo.

    Jasno je istakla do kada stranački čelnici moraju imati prijedlog izmjena ovog zakona koji će predočiti javnosti i parlamentu.

    “Ovo ne može biti neograničen proces, ovo traje već nekoliko godina. Moramo steći osjećaj da postoji politička volja da se stekne dogovor u određenom roku. Do aprila se mora glasati o određenom paketu. To znači da se to mora iznijeti pred javnost i parlament najkasnije do januara. Bit će nam drago da se vratimo još jednom do kraja ove godine, ali ne možemo ovo raditi neograničeno”, poručila je Eichhorst.

    Odgovarajući na pitanje da li evropski i američki izaslanici insistiraju na provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava, potcrtala je da prijenos nadležnosti s državne na entitetsku vlast, što je najavio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, “ne vodi nikuda”.

    “Naša poruka vođama je jasna: morate poštivati zakone ove zemlje kao buduće članice Evropske unije, ako se počnete fokusirati na prijenos nadležnosti, taj put ne vodi nikuda, pobrinite se za mlade koji odlaze iz zemlje. Sve presude se moraju implementirati. Bosna i Hercegovina će imati važan sastanak u januaru, vjerujem 24. januara, u Vijeću Evrope, kada će morati objasniti zašto nije implementirala presude”, kazala je.

    Komentarisala je navode da su strani izaslanici bliski prijedlozima pojedinih domaćih političara.

    “Zavisi od dana, ali obično nam govore da više podržavamo ove ili one. Razumijem potpuno da se postavljaju takva pitanja. Mi kao EU imamo jasne principe od kojih ne odustajemo i to smo rekli svim čelnicima. To znači da ne stajemo na određene strane, već da radimo na osnovu principa koji su na dobro svih građana”, uvjerava Eichhorst.

    Ponovila je da je neprihvaljiv prijenos nadležnosti.

    “Ne, to sam ranije jasno rekla. Nema vraćanja nadležnosti. Ne možete raspakivati ono što je građeno godinama. To smo rekli Dodiku i drugim zvaničnicima – da je to put koji ne vodi nikuda. Teritorijalni integritet je ključan”, zaključila je.

    Palmer: Cilj nije postizanje dogovora po svaku cijenu

    Palmer je govorio o tome da li su on i Eichhorst došli s crvenim linijama.

    “Mi bismo voljeli vidjeti proces koji je u skladu s obavezama Bosne i Hercegovine prema EU, koji će zemlju posveti dalje ka EU, koji promoviše mirnu i stabilnu državu. U tom kontekstu postoje različtii načini pristupanja problemu”, ukazao je.

    Prema njegovim riječima, svjesni su ozbiljnosti i značaja političke krize.

    “Ovo je prilika da se pozabavimo izbornom reformom te za ograničene i ciljane izmjene promjene Ustava. Ove refome bi ojačale Bosnu i Hercegovinu. Ako bi se ojačale institucije, onda bi se smirile i tenzije”, dodaje.

    Potcrtao je da cilj nije postizanje dogovora po svaku cijenu. Ponovio je da će se insistirati na promjenama kojima će se izbori učiniti poštenijim, pravednijim i transparentnijim.

    Palmer je odgovorio na pitanje da li je kriza u Bosni i Hercegovini odraz geoopolitičkih odnosa.

    “Postoje određeni elementi krize s kojima se Bosna i Hercegovina suoačava, a koji su lokalni. Tačno je da Bosna i Hercegovina postoji u širem kontekstu. Sjedinjene Američke Države su jedan od mnogih aktera koji imaju interes u ovoj zemlji. Uložili smo mnogo u uspjeh Bosne i Hercegovine. Rusija je aktivna ne samo ovdje, već širom Zapadnog Balkana. Ne vjerujem da je njihova vizija ista kao naša. Ona radi na produbljivanju podjela, tenzija i nepovjerenja. Nadam se da domaći političari to razumiju te da razumiju koji je naš cilj”, rekao je.

    Govoreći za Al Jazzeru Balkans o odluci bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka da nametne zakonsku zabranu negiranja genocida, naveo je da je negiranje genocida užasna i neprihvatljiva stvar, posebno od onih koji žele biti čelnici u civilizovanom društvu.

  • Počela je još jedna runda pregovora za Izborni zakon, strane diplomate od jutros na sastancima

    Počela je još jedna runda pregovora za Izborni zakon, strane diplomate od jutros na sastancima

    Od jutros je počela još jedna runda razgovora i pregovora za izmjene Izbornog zakona, jednog od najvažnijih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini.

    U zgradi Delegacije Evropske unije u Sarajevu od jutros u 7:00 sati počeli su razgovori diplomata. Kod domaćina, šefa Delegacije Johanna Sattlera prvo su stigli američki ambasador Eric Nelson i američki izaslanik zadužen za Izborni zakon Matthew Palmer.

    Potom je u zgradu ušao i visoki predstavnik Christian Schmidt, a potom i predstavnica EU Angelina Eichhorst.


    Razgovori bi se danas trebali nastaviti u rezidenciji američkog ambasadora, kao i do sada što je bio slučaj. Danas i sutra očekuju se susreti sa političkim predstavnicima u našoj zemlji.


    Iako se radi o jednom od najvažnijih probelam u državi ne vidi se nikakav pomak u dogovaranju rješenja pa iako se kao mperativ nametao dogovor do kraja ove godine, izvjesno je da će se rješavanje problema razvući i do proljeća, što je uoči dolaska na neki način najavio i američki diplomata Matthew Palmer.

  • Ubrzava se tempo pregovora za Izborni zakon, Palmer i Eichhorst sredinom novembra ponovo u BiH

    Promjene Izbornog zakona trebale bi biti dogovorene u toku ove godine, a to najbolje znaju predstavnici međunarodne zajednice, koji najviše insisitraju na postizanju dogovora. Baš iz tog tabora slijedi dodatno ubrzavanje tempa.

    Direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst i specijalni predstavnik Sjedinjenih Američkih Država za izbornu reformu Matthew Palmer ponovo dolaze u našu zemlju sredinom novembra, piše Večernji list.
    Tom prilikom za stolom bi ponovo trebali biti predstavnici najjačih političkih opcija u BiH, a pred njima prijedlozi kako implementirati brojne presude domaćih i stranih pravnih instanci.

    Palmer i Eichhorst prošle sedmice boraveći u Sarajevu napravili su brojne sastanke s političkim liderima, a u medijima se pojavio i prijedlog koji je u njihovo ime predočila predstavnica Venecijanske komisije.


    Prijedlog se odnosi na biranje članova Predsjedništva, domova naroda te sprečavanje blokada na nivou Federacije BiH.

  • Curi vrijeme za promjenu Izbornog zakona BiH

    Curi vrijeme za promjenu Izbornog zakona BiH

    Ukoliko do kraja mjeseca ne počnu aktivni razgovori na rješavanju pitanja izbornog zakonodavstva, BiH je u opasnosti da u izbornu godinu uđe s postojećim rješenjima, što najvjerovatnije znači da neće biti dovoljno vremena da se ovo pitanje riješi.

    Imajući u vidu 14 preporuka EU iz Mišljenja o kandidaturi, stavove Kancelarije za demokratiju i ljudska prava Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), Savjeta Evrope i drugih pravnih akata, BiH bi se mogla naći u ozbiljnoj opasnosti da pobjednici narednih izbora budu delegitimirani u očima međunarodne zajednice. Kako nam je rekao diplomatski izvor, u međunarodnim krugovima se ne razgovara o tome na koji način će postupiti ako ne dođe do izbornih promjena, ali da lično ne isključuje da bi to mogla biti ozbiljna prepreka za BiH.

    U OEBS-u su “Nezavisnim novinama” rekli da je Misija u naporima da se izborni proces što više osnaži pomogla uspostavljanju kontakata između CIK-a i Tužilaštva BiH, a kasnije i kontakata sa drugim tužilaštvima, da bi podstakla razmjenu informacija i aktivnije istrage navoda o izbornim prevarama. ODIHR je nakon proteklih opštih izbora u BiH napravio 22 preporuke s ciljem unapređenja izbornog procesa, a one do sada nisu implementirane.

    Najvažnije odredbe odnose se na prestanak pritiskanja glasača kako će glasati, omogućavanje svim građanima da slobodno biraju po svojoj savjesti, a zanimljivo je i da traže da birački odbori prestanu naglas izgovarati imena ljudi koji dolaze na birališta. Posebno naglašavaju, kao jednu od ključnih preporuka, potrebu da se ograniči pristup glasačkim odborima samo partijama koje se već nalaze u parlamentu, ili da se potpuno odustane od prakse imenovanja predstavnika partija u odbore.

    “Trebalo bi osnažiti regulatorni okvir kako bi se omogućila transparentnost i odgovornost pri finansiranju kampanja. Potrebno bi bilo razmotriti eksplicitnu odredbu u zakonu da se sve finansijske transakcije koje se odnose na kampanju provode preko bankarskih računa”, naglasili su oni.

    Vehid Šehić, predsjednik koalicije građana “Pod lupom” i bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH, kaže da očekuje da će Vašington, London, Berlin i Brisel ovog puta izvršiti pritisak na domaće političare da se konačno implementiraju odredbe iz 14 prioriteta i preporuke ODIHR-a, kao i odluka “Sejdić i Finci”. On kaže da su SAD u regionu imenovale ili planiraju da imenuju visoko rangirane funkcionere i diplomate koji imaju odlično znanje o regionu, te da nije slučajno da je Metju Palmer imenovan kao specijalni izaslanik za reformu Izbornog zakona BiH.

    “Ako bi to ostalo na domaćim političarima, nažalost, male su šanse da se išta promijeni jer se kod nas o izbornom zakonodavstvu govori iz ugla političkih partija, a ne prema potrebama građana da slobodno biraju svoje predstavnike”, rekao je Šehić za “Nezavisne novine”. On ističe da je kampanja za naredne izbore već počela i da je očigledna funkcionerska kampanja i borba za “kapilarne glasove” na terenu.

    Šehić ističe da su najpotrebnije izmjene koje se odnose na uvođenje skenera, na način da građani prvo glasaju na papiru, i da se taj glas broji kao i do sada, a da se nakon toga listić provuče kroz skener, kako bi postojala i elektronska kopija listića.

    “Za ovo je potrebna minimalna izmjena Izbornog zakona. Potrebno je dodati samo da se glasa ručnim i elektronskim putem. Time bi bila ispunjena forma”, zaključio je Šehić.

  • Šmit iz Predsjedništva “tjera” Izetbegovića i Komšića: Krčkaju li se u OHR izmjene Izbornog zakona

    Šmit iz Predsjedništva “tjera” Izetbegovića i Komšića: Krčkaju li se u OHR izmjene Izbornog zakona

    Prema onome što je visoki predstavnik Kristijan Šmit nedavno govorio na konferenciji u Njemačkoj o izbornom sistemu u BiH, može se naslutiti da bi, ukoliko to ne urade domaći političari, on mogao nametnuti određene izmjene Izbornog zakona BiH.

    Plan je, kako pojedini mediji pišu, retroaktivno ograničavanje mandata članovima Predsjedništva BiH na maksimalno dva.

    Ovo bi značilo da Željko Komšić i Bakir Izetbegović više ne bi mogli biti kandidati za člana Predsjedništva BiH. Obojica su do sada odradila najmanje po dva mandata, dok bi Milorad Dodik mogao biti kandidat, jer je biran samo jednom. Isto se odnosi i na Dragana Čovića.

    Mandati
    Saznanje da se u kancelariji visokog predstavnika krčkaju izmjene Izbornog zakona BiH kojom će se broj mandata ograničiti na maksimalno dva je istovremeno i poražavajuće i ohrabrujuće. Kaže ovo za Srpskainfo politikolog Darko Kuzmanović.

    – Poražavajuće je iz razloga što nismo dostigli taj nivo demokratske svijesti da to sami učinimo, već to neko drugi mora činiti umjesto nas. Ohrabrujuće je iz razloga što će se napokon stati u kraj političkim metuzalemima, korumpiranim političarima i biznis predsjednicima – objašnjava Kuzmanović.

    Podsjeća da je ovaj model ograničavanja broja mandata, kakav od 1951. godine donošenjem 22. amandmana na američki Ustav poznaje politički sistem SAD, još 1995. trebalo uvrstiti u sam Dejtonski mirovni sporazum, za cijelu BiH.

    Dodaje da je nezastupljenost hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH upitna, a da Izborni zakon treba mijenjati u pravcu da u BiH nikada više ne dođe do marginalizacije bilo kojeg etnonacionalnog korpusa i legalnog kršenja Ustava.

    Dodikov prijatelj
    Kada je bivšem visokom predstavniku Valentinu Incku pred kraj mandata postavljeno pitanje da li je tačno da u OHR razmatraju mogućnost izmjena Izbornog zakona BiH, rekao je da će taj posao prepustiti svom nasljedniku Kristijanu Šmitu.

    Pravilno insistiranje da se bavi konkretnim stvarima, što Izborni zakon jeste, Incko nije želio da čuje. Umjesto toga, donio je “zakon” koji spasava političke karijere Izetbegovića i Dodika, za kojeg je priznao da mu je prijatelj, a “prijatelju se u nevolji pomaže” – kaže Kuzmanović.

    Već sada je očigledno, dodaje, da se Kristijan Šmit neće baviti marginalnm temama već konkretnim stvarima koje bi, ako se bude gađala suština, mogle donijeti ozbiljne benefite za građane.

    – Ni opozicioni ni korumpirani političari vlasti ne bi mogli da ustanu protiv zakona koji bi unio regularnost u izborni proces – zaključuje Kuzmanović.

    Odgovor iz OHR
    Iz OHR pojašnjavaju šta je govorio Šmit na konferenciji Njemačkog atlantskog društva.

    – Visoki predstavnik je u nedjelju, 5. septembra, učestvovao na konferenciji Njemačkog atlantskog društva, koja je imala za cilj upoznati učesnike s posebnim karakteristikama političkog i izbornog sistema BiH kako bi se dobila podrška za BiH. Visoki predstavnik je zahvalio predsjedavajućem Predsjedništva Komšiću, koji je dao značajan doprinos ovoj konferenciji svojom izjavom putem video linka – kažu iz OHR.

    Visoki predstavnik je govorio o situaciji i opisao različite stavove, pri čemu je napomenuo da su trenutni razgovori o reformi izbornog zakona teški.

    – On nije stao ni na čiju stranu, a predložio je da se zajednički radi kako bi se na vrijeme započeli razgovori o zakonu ili izmjenama zakona, prije održavanja izbora 2022. godine. Visoki predstavnik poziva zakonodavna tijela u BiH da provedu preporuke ODIHR/GRECO i Venecijanske komisije i prezentuju paket izbornih reformi koji je u skladu s demokratskim principima i odlukama Evropskog suda za ljudska prava i odlukama Ustavnog suda BiH koje se odnose na izbore. Svaki zakon treba poštivati principe Opšteg okvirnog sporazuma za mir – rečeno je iz OHR.

  • Izetbegović predsjednicima svih parlamentarnih stranaka poslao prijedlog SDA

    Izetbegović predsjednicima svih parlamentarnih stranaka poslao prijedlog SDA

    Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović uputio je pismo predsjednicima političkih stranaka koje su zastupljene u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.U pismu Izetbegović ističe da BiH ima veliku priliku, ali i obavezu, da uz pomoć prijatelja iz Evropske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država konačno riješi pitanje implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH koje se odnose na uklanjanje diskriminatornih odredbi iz ustavnog okvira i izbornog zakonodavstva.

    “Ispunjavanje tih obaveza ujedno je i prilika za unapređenje transparentnosti i integriteta izbornog procesa, u skladu sa preporukama OSCE-a, ODIHR-a i Venecijanske komisije”, dodaje Izetbegović.

    Podsjetio je da razgovori i pregovori koji se odnose na izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH traju duže od 15 godina, te da se u nekoliko navrata bilo blizu rješenja, ali da ono nikada nije postignuto.

    Pitanja kao što su izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH, ocijenio je predsjednik SDA, zahtijevaju učešće predstavnika svih parlamentarnih stranaka, civilnog društva, akademske zajednice i pravnih stručnjaka.

    Foto: FENA
    Foto: FENA

    “Stoga sam od samog početka razgovora između SDA i HDZ-a BiH smatrao da je takav format pogrešan i nedostatan za pronalazak održivog rješenja. Mogućnost razgovora u takvom formatu nisam apriori odbacio iz poštovanja prema prijateljima iz međunarodne zajednice, a moja procjena da razgovori u tom formatu neće uroditi plodom se ispostavila tačnom”, napisao je Izetbegović.

    Upozorio je na potrebu izbjegavanja bespotrebne javne prepirke i prikupljanja političkih poena na pitanjima koja su od životne važnosti za sve građane BiH i koja mogu odrediti sudbinu države.

    “Ova godina mora biti godina posvećena rješavanju takvih problema, uz izbjegavanje sebičnog politikanstva, što svi mi, predstavnici stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH, dugujemo građanima koji su nas birali”, istaknuo je Izetbegović.

    Izetbegović, također, podsjeća da SDA i HDZBiH nisu postigli nikakav zajednički prijedlog izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH, te da postoje dva, u velikoj mjeri suprostavljena prijedloga.

    “SDA je javnosti obznanila svoj prijedlog, kojim se presude Evropskog suda za ljudska prava provode na temelju principa i rješenja sadržanih u takozvanom Aprilskom paketu ustavnih promjena, a presude Ustavnog suda BiH uklanjanjem postojeće asimetrije u funkcioniranju Vijeća naroda RS-a i Doma naroda FBiH, odnosno striktnog svođenja ovlasti Doma naroda FBiH na zaštitu vitalnih nacionalnih interesa. Tvrdnje pojedinih predstavnika stranaka da prijedlog SDA „vodi u podjelu zemlje“ ne samo da su pogrešne, već ukazuju na zabrinjavajuću činjenicu da neki od aktera aktuelnih razgovora nisu ni pročitali prijedlog SDA”, napisao je Izetbegović.

    U tom kontekstu je Izetbegović naglasio da je uz pismo dostavljen i prijedlog SDA koji se odnosi na izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH.

    S obzirom da se od Parlamentarne skupštine BiH očekuje da u ovoj godini usvoji rješenja kojim bi se provele presude svih relevantnih sudova i uklonila postojeća diskriminacija iz Ustava i Izbornog zakona BiH, što je jedna od ključnih obaveza na evropskom putu Bosne i Hercegovine, Izetbegović je ocijenio da je neophodno iskoristiti spremnost prijatelja iz međunarodne zajednice, naročito onih iz EU-a i SAD-a, te se istinski fokusirati na rješavanje ovog problema.

  • Borenović: Vladajuća koalicija nezainteresovana za izmjene izbornog zakona

    Borenović: Vladajuća koalicija nezainteresovana za izmjene izbornog zakona

    Član Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH Branislav Borenović smatra da prestavnici vladajuće koalicije u ovoj radnoj grupi nisu zainteresovani za izmjene izbornog zakonodavstva.

    Prema njegovim riječima, činjenica da HDZ, SNSD i SDA, koje čine većinu u Interresornoj radnoj grupi, nisu u stanju da obezbijede kvorum pokazuje njihovu namjeru da ovo radno tijelo, kako je naveo, ne uspije u izbornoj reformi u BiH.

    “Zato se vrtimo u krug svih ovih sedmica”, rekao je novinarima Borenović, koji je i poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    Najavljeni sastanak visokih zvaničnika evropske i američke administracije sa članovima Interresorne radne grupe, naveo je Borenović, poruka je važnosti izmjene izbornog zakonodavstva i usvajanja određenih izbornih pravila kako bi u BiH imali fer i poštene izbore.

    “To je ključna poruka iz EU i SAD, ali i svih relevatnih međunarodnih faktora da je neophodno da imamo fer i poštene izbore”, zaključio je Borenović.

  • Borenović o izmjenama Izborog zakona: Godinama to tražimo, sada pokušavaju mahinacije

    Borenović o izmjenama Izborog zakona: Godinama to tražimo, sada pokušavaju mahinacije

    Godinama tražimo izmjene Izbornog zakona, u želji da svi budući izbori budu fer, pošteni i odraz volje našeg naroda. Sada su ih natjerali da sjednemo za sto, mijenjamo zakon, ali bahato pokušavaju da izbjegnu promjenu na bolje, poštenije, pravičnije. Ali džaba im.

    Poručio je ovo na današnjoj tribini u Loparama predsjednik PDP, Branislav Borenović.

    On kaže da se u svakom gradu Republike Srpske koji je rukovodstvo PDP posjetilo osjeti talas promjena.

    – Nema više te izborne mahinacije koju mogu smisliti da izbjegnu poraz – ističe Borenović. On kaže da ovoliku volju našeg naroda niko ne može pobijediti, iniko više ne može kupiti. – SNSD treba da shvati da im je istekao rok trajanja, a da dolaze ljudi koji, za razliku od njih, vole svoju Republiku i svoj narod. Zaustavili smo pokušaj da u kumovske džepove stave 100 miliona КM prodajom zgrade UIO, zaustavili smo sramotu sa tzv. mobilnim bolnicom, raskrinkali sramni posao sa respiratorima. Tako ćemo ih raskrinkati i zaustaviti 2.oktobra naredne godine i na krilima te pobjede graditi slobodnu, pravednu i zemlju jednakih šansi za sve – poručio je Borenović.

    Član Predsjedništva PDP i gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, rekao je da je rukovodstvo te stranke danas bilo u tri opštine, Pelagićevu, Ugljeviku i Loparama, koje će dati svoj doprinos pobjedi 2022. godine.

    – Danas ispred sebe vidim ljude koji su se borili za ovu zemlju, one koji su kao i ja rođeni u ratu i koji su rođeni i kasnije. Ali najvažnije od svega, u svima vama ispred sebe vidim budućnost naše zemlje- kaže Stanivuković.

    On ističe da je Republika Srpska višestruko bogata zemlja, kojoj još samo trebaju pošteni državnici, političari i službenici.

    – A političara koji vole svoj narod i zemlju ima. Ne pristajem i nikada neću pristati da kažu da smo svi isti. Politika je jedno od najplemenitijih zanimanja, ako radimo časno i domaćinski. Samo su aždaje iz vlasti napravile takvu atmosferu da je bolje biti lopov nego političar. A to nije tačno, jer nema veće časti nego služiti svom narodu – naveo je Stanivuković.

    Predsjednik OO PDP Lopare, Milenko Ristić, kaže da niko osim SDS i PDP nije pobijedio u Loparama, niti će.

    – A 2022. godine ćemo ubjedljivo pobijediti u Izbornoj jedinici 6 i biti jedan od pokretača promjena ; kaže Ristić.

    Delegacija PDP, predvođena predsjednikom Borenovićem, prethodno se sastala sa načelnikom opštine Lopare, Radom Savićem.

  • Dodik o Izbornom zakonu: Nismo spremni da budemo dio bilo kakve farse

    Dodik o Izbornom zakonu: Nismo spremni da budemo dio bilo kakve farse

    Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je danas da je ta stranka zainteresovana za pregovore u vezi sa Izbornim zakonom BiH, ali ne i da podrži bilo kakvu reformu u tom pogledu.
    “Nismo spremni da budemo dio bilo kakve farse koje se tu pravi”, rekao je Dodik novinarima u Laktašima.

    On je dodao da je jako bitno pitanje da li ima političkog dogovora na tom planu, te da priča o problemu “Sejdić-Finci” traje jako dugo.

    Dodik je istakao da je važno pitanje na tom planu izbor članova Predsjedništva u FBiH.

    “Logično je bilo da se tamo Bošnjaci i Hrvati dogovore kako će to riješiti i da se mi u Republici Srpskoj ne bavimo time. Nas interesuje Dom naroda Parlamenta FBiH u smjeru da se tamo biraju istinski predstavnici Srba i pomognu u životu svojih lokalnih zajednica”, rekao je Dodik.

    On je ocijenio da nije optimista da će stvari u FBiH u vezi sa Izbornim zakonom biti riješene, uprkos određenim pokušajima stranaca.

    “Kako god, Srpska nikad u vezi s tim neće pristati da ide u simboličke promjene vezane za neka tehnička pitanja. Ako nema cjelovite reforme izbornog zakonodavstva, onda ne vidim razloga da nekim popravkama ugrozimo čitav sistem”, naglasio je Dodik, koji je i srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH.

    On je dodao da izborni sistem mora biti vlasništvo političkih faktora u BiH, a nikakvih stranaca.

    “Imamo dovoljno pameti ovdje da doprinesemo izbornoj reformi i stvorimo uslove za fer izbore”, rekao je Dodik.