VRBAS Media

Oznaka: Izborni zakon

  • Danas nastavak pregovora o Izbornom zakonu, juče bez dogovora o predloženim izmjenama

    Pregovori o izmjenama Izbornog zakona nastavljaju se danas u Neumu, a novi sastanak učesnika počinje u 9 sati, izvještava reporter Klix.ba sa lica mjesta.

    Kako sazanjemo, jučer, prvog dana pregovora, najviše se govorilo o tehničkim izmjenama Izbornog zakona.
    Osim toga, saznajemo i da su se učesnici dotakli teme izbora članova Predsjedništva BiH. Na sto su stavljeni prijedlozi o takozvanom elektorskom izboru te o brisanju etničkih prefiksa. No, prema našim informacijama, svi ti prijedlozi su odbačeni.

    Pregovore vode izaslanici SAD-a i Evropske unije, Matthew Palmer i Angelina Eichhorst, koji su jučer razgovarali sa predstavnicima stranaka sa sjedištem u Federaciji BiH.

    Danas bi se pregovorima trebali priključiti i predstavnici stranaka iz Republike Srpske. Socijaldemokratska partija, Naša stranka i DF bojkotiraju pregovore.

    Palmer je juče, na otvaranju pregovora, rekao da je atmosfera pozitivna, ali i ozbiljna s obzirom na to da je na stolu mnogo izazova i teških pitanja koje treba riješiti.

    “To što je optimistično ne znači da je lako, ovo su veoma teška pitanja”, naglasio je.

  • Šta stoji u prijedlogu SAD i EU za izmjenu Izbornog zakona BiH

    Šta stoji u prijedlogu SAD i EU za izmjenu Izbornog zakona BiH

    Elektronska provjera brojanja glasačkih listića, uvođenje optičkog skenera na birališta i biometrijski čitač otiska prsta – samo su neki od prijedloga za izmjenu Izbornog zakona BiH, koji su se juče našli pred članovima Interresorne radne grupe na sastanku sa predstavnicima EU i SAD.

    Na sastanku, kojem su prisustvovali međunarodni izaslanik za izbornu reformu u BiH, Metju Palmer, predstavnica Evropske službe za spoljne poslove, Angelina Ajhorst, kao i šef Delegacije EU u BiH, Johan Satler te šefica Misije OSCE-a Кatlin Кavalec, našli su se brojni prijedlozi za izmjene Izbornog zakona, a za koje je rečeno da su više tehničke, nego političke prirode.

    Sastanak je održan u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, a riječ je o nastavku pregovora koji su predstavnici SAD i EU u srijedu započeli sa članovima kolegija oba doma Parlamenta BiH, a potom i političarima iz Republike Srpske, te liderima SDA i HDZ, Bakirom Izetbegovićem i Draganom Čovićem.

    U predloženom materijalu se, između ostalog, navodi da bi se prihvatanjem tih izmjena unaprijedio rad biračkih odobora, smanjila mogućnost da fiktivni politički subjekti zauzimaju mjesta u biračkim odborima, te unaprijedilo glasanje i spriječile zloupotrebe.

    Predlaže se povećanje broja potpisa simpatizera za učešće na izborima jer bi se na taj način pooštrili uslovi za učešće na izborima, s obzirom na to da je praksa pokazala da se veliki broj političkih subjekata fiktivno prijavljuje za učešće na izborima kako bi učestvovali u raspodjeli članstva u biračkim odborima.

    – Svrha pooštravanja kriterijuma za učešće na izborima je da se eliminiše trgovina članstvom u biračkim odborima – navodi se u prijedlogu.

    Predlaže se i da osoba ne može biti i poslanik i ministar u isto vrijeme, kao što je to do sada bio slučaj.

    Jedan od prijedloga je i da CIK može poništiti izbore na pojedinom biračkom mjestu ako utvrdi da je broj prebrojanih listića veći od broja birača koji su glasali na biračkom mjestu. Isto tako, CIK-u se daju ovlaštenja da posebnom odlukom izvrši preraspodjela mandata u skladu sa brojem registrovanih birača po izbornim jedinicama u postojećim granicama, ukoliko to na vrijeme ne učine parlamenti.

    Šefica Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koja je i član Interresorne radne grupe, Snježana Novaković Bursać ističe da je od strane predstavnika dijela međunarodne zajednice dostavljen prijedlog za brojne izmjene i dopune Izbornog zakona koje će biti analizirane na stranačkim organima, a da se za neke već sad može reći reći da nisu prihvatljive za predstavnike iz Republike Srpske.

    – Ponovljeni su manje više svi stavovi koje smo čuli i izlagali svih ovih prethodnih mjeseci. Neko to zove tehničkim izmjenama, ali se mi nismo mogli izjasniti o njima jer smo materijal dobili tek u srijedu uveče. Međutim, činjenica jeste da ni jedno od tih rješenja, osim nekih, možda sporadičnih, ne spada u domen čisto tehničkih – ističe Bursaćeva.

    Kao jedan od primjera Bursaćeva navodi prijedlog da se CIK dodijeli uloga kojom bi joj se na neki način omogućilo da prekraja izborne jedinice i izjednačava vrijednost glasa.

    – To nije tehničko pitanje, već političko pitanje. Isto tako, postoji prijedlog da član biračkog odbora ne može da bude niko ko je nekad bio na listi neke političke stranke. To je posebno problematično za male sredine i dovelo bi do problema – smatra Bursaćeva.

    Ona dodaje da na jučerašnji sastanak nisu došli članovi Interresorne radne grupe iz takozvanih građanskih stranaka iz Federacije BiH, što je značajan signal šta se može očekivati od predstojećeg sastanka u Neumu na kojem će se raspravljati o izmjeni Izbornog zakona.

    Član Interresorne radne grupe i lider Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandć, takođe, se ne slaže sa dijelom, koji se odnose na ulogu CIK, koja bi, ističe on, „neustavno mogla da preuzme ovlaštenja zakonodavnog organa, odnosno Predstavničkog doma Parlamentarne skupšine BiH, da arbitražno tumači i mijenja podzakonske i zakonske akte.

  • Stevandić: “Ne dozvoliti da CIK preuzme ulogu zakonodavnog organa”

    Stevandić: “Ne dozvoliti da CIK preuzme ulogu zakonodavnog organa”

    Članovi Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razgovarali su danas sa direktoricom za Zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelinom Eichhorst i specijalnim izaslanikom SAD za izbornu reformu Matthew Palmerom a u radu su učestvovali i šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik Evropske unije u Bosni i Hercegovini ambasador Johann Sattler te šefica Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini ambasadorica Kathleen Kavalec. U njihovim obraćanjima istaknuto je da je cilj jačanje integriteta izbornog procesa koje bi doprinijelo približavanju BiH evropskim demokratskim standardima i evrointegracijama.

    Članovi Radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva Parlamentarne skupštine BiH iznijeli su prve reakcije na ponuđeni prijedlog zakonskih izmjena, i tom prilikom, član interresorne radne grupe, Nenad Stevandć, izložio je suštinske primjedbe na prijedlog izbornog zakona, koji se odnose na ulogu Centralne Izborne Komisije, koja bi neustavno mogla da preuzme ovlaštenja zakonodavnog organa, odnosno Predstavničkog doma Parlamentarne skupšine BiH, da arbitražno tumači i mjenja podzakonske i zakonske akte

  • Čović: Stavljeno nam je na znanje da dogovor za Izborni zakon treba biti samo naš

    Čović: Stavljeno nam je na znanje da dogovor za Izborni zakon treba biti samo naš

    Predsjednik HDZ-a BiH i dopresjedavajući Doma naroda BiH Dragan Čović obratio se medijima nakon sastanaka kolegija oba parlamentarna doma s izaslanicima Evropske unije i SAD-a, Angelinom Eichhorst i Matthewom Palmerom.

    Čović je kazao kako je na sastanku naznačeno šta bi trebalo napraviti da bi realiziralao dogovor iz Mostara, presude Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i, kako je kazao, legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda.

    “Nadam se da imamo dovoljno uvjerenja da možemo to napraviti. Stavljeno nam je na znanje da to treba biti naš dogovor, da međunarodni predstavnici su tu samo kao podrška”, izjavio je Čović.

    Čović je pozvao i medije da u narednim danima stvore pozitivnu klimu te doprinesu postizanju dogovora.

    “Ako bismo dobili dogovor o Izbornom zakonu aktivirali bismo i evropski put Bosne i Hercegovine, koji dugo niko ne spominje”, izjavio je on.

  • Palmer i Eichhorst u Parlamentu BiH “hvataju zalet” za Neum i konačnu rundu pregovora

    Direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelina Eichhorst i specijalni izaslanik Ministarstva vanjskih poslova SAD-a Matthew Palmer u Parlamentarnoj skupštini BiH imaju susret sa članovima kolegija oba doma.

    Ovim činom kreće nova runda pregovora o promjenema Izbornog zakona, a nakon jednog dana u Sarajevu cijala svita međunarodnih diplomata i domaćih stranačkih delegacija prebacit će se u Neum.

    U tamošnjem hotelu Marea treba bi se odvijati konačni obračun ili “biti ili ne biti” momenat ovogodišnjih pokušaja da se dođe do dogovora o implementaciji presuda Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

    U Neumu je predviđeno prisustvo predstavnika svih parlamentarnih stranaka, ali je pitanje da li će se svi odazvati.

    Poznato je da je SDP BiH prvi pokrenuo kampanju povlačenja iz pregovora o izbornoj reformi dok je stanje u državi opterećeno secesionističkim prijetnjama režima Milorada Dodika.

    Državni parlamentarac SDP-a Saša Magazinović je kazao da je potrebno normalizovati funkcionisanje institucija BiH, povući odluke Narodne skupštine RS-a o povlačenju nadležnosti s nivoa BiH na entitet i poništiti izglasane zakone.

    “Pitaju o novoj rundi pregovora o Izbornom zakonu. Ništa se nije promijenilo – ti pregovori su danas potpuni višak. Učiniti potpuno funkcionalnim rad institucija, povući odluke NSRS (o prijenosu nadležnosti s državne na entitetsku vlast, op.a.), poništiti zakone, pa se tek onda može razgovarati o Izbornom zakonu”, ukazao je SDP-ov zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine.

  • Palmer i Ajhorst ponovo u BiH: Kreće nova runda pregovora o izmjeni Izbornog zakona

    Direktor pri Evropskoj službi za spoljne poslove Angelina Ajhorst i viši zvaničnik Ministarstva spoljnih poslova SAD zadužen za izbornu reformu u BiH Metju Palmer boraviće od danas do 30. januara u BiH, najavljeno je iz Delegacije EU u BiH.

    Zajednička posjeta dio je kontinuiranih napora EU i SAD u BiH, sa fokusom na ustavnu i izbornu reformu potrebnu kako bi zemlja napravila odlučujući iskorak na svom putu ka EU, eliminisala diskriminaciju i ojačala demokratska građanska prava navodi se u saopštenju.

    Tokom posjete sastaće se sa Interresornom radnom grupom, Zajedničkim kolegijumom oba doma Parlamentarne skupštine BiH, predstavnicima civilnog društva, kao i sa liderima političkih stranaka u BiH.

    Predstavnici medija su pozvani na izjave za novinare, koje će biti upriličene nakon sastanka Ajhorstove i Palmera sa Zajedničkim kolegijumom, koji će biti održan sutra sa početkom u 9.00 časova u Parlamentarnoj skupštini BiH.

  • Njemačka se prvi put oglasila o izmjenama Izbornog zakona

    Njemačka se prvi put oglasila o izmjenama Izbornog zakona

    Napori u rješavanju izborne reforme ulaze u završnu fazu, a izvjesnu konfuziju u javnosti izazvale su izjave nekih njemačkih političara o tome da Njemačka ne prihvata da se u izbornoj godini donose izmjene Izbornog zakona.

    Naime, nedavno je Adis Ahmetović, novoizabrani poslanik SPD-a u Bundestagu, u jednoj televizijskoj emisiji iznio stav da ne treba raditi izbornu reformu u izbornoj godini i da će Odbor za spoljne poslove Bundestaga narednih dana izaći sa svojim prijedlogom, međutim odmah nakon te emisije ovo je indirektno demantovao visoki predstavnik Kristijan Šmit, kojeg ne priznaje Republika Srpska, koji je dao do znanja da će međunarodna zajednica, uključujući i Njemačku, prihvatiti dogovor domaćih lidera ako do njega dođe u narednim sedmicama kada se u BiH ponovo očekuju američki specijalni izaslanik za izbornu reformu Metju Palmer i evropska predstavnica Angelina Ajnhorst.

    Na naše pitanje Ambasadi Njemačke u Sarajevu hoće li ili neće Savezna vlada podržati reformu u izbornoj godini nismo dobili direktan odgovor, ali se između redova može iščitati da se neće protiviti dogovoru o reformi u izbornoj godini.

    “Reforma Izbornog zakona vrlo je važna za BiH, ne samo s obzirom na izbore na jesen, nego i s obzirom na približavanje EU kroz sprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, koje podržava i njemačka Savezna vlada. Štaviše, reforma treba doprinijeti da se povećaju integritet i transparentnost izbornih procesa, čime se jačaju vjerodostojnost i prihvatanje rezultata. Savezna vlada više puta je izjavila da reforma Izbornog zakona ne smije dovesti do toga da se prodube etničke podjele u BiH. To i dalje ostaje stav Savezne vlade”, naglasili su oni u odgovoru za “Nezavisne”.

    Što se tiče eventualnih najava o neprihvatanju izmjena Izbornog zakona u izbornoj godini, treba imati na umu i da je Njemačka pred samo održavanje opštih izbora u toj zemlji promijenila Izborni zakon koji predviđa promjenu broja poslanika u Bundestagu. Iako je ta inicijativa zaista počela i većim dijelom okončana u godini prije izbora, završena je tek neposredno pred izbore i nikom u Njemačkoj nije bilo sporno što se Izborni zakon mijenja tako blizu izbornog datuma.

    Lijeve političke partije iz Sarajeva su, kako saznajemo, prije nepuna dva mjeseca s pojedincima iz njemačke politike iza kulisa dogovorile da izađu iz pregovora o reformi izbornog zakonodavstva, te da to opravdaju odbijanjem predstavnika RS da učestvuju u radu državnih organa BiH. Dogovoreno je da se princip nemijenjanja Izbornog zakona iskoristi kao razlog propasti izborne reforme koju lijeve stranke iz Sarajeva priželjkuju još od uspjeha koji su Erik Nelson, američki ambasador, i Johan Zatler, šef Delegacije EU u BiH, postigli u Mostaru. Nakon toga je počela živa diplomatska aktivnost da se utiče na predstavnike RS da se vrate u institucije BiH kako bi se otklonio razlog neučestvovanja nekih stranaka iz Sarajeva, s obzirom na to da je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, podršku izbornoj reformi uslovio podrškom i lijevog krila partija s centralom u Sarajevu koje su, kako smo rekli, iz pregovora, uz došaptavanje s pojedinim njemačkim političarima, izašle.

    Važno je napomenuti da se evropska politika na Balkanu i dalje odvija u skladu s dogovorom koji su Džo Bajden, američki predsjednik, i Angela Merkel, bivša njemačka kancelarka, postigli još prošle godine. Naime, Amerika daje Evropi primarnu ulogu i podršku u inicijativama koje preduzima, jer je primarni američki cilj sređivanje stanja u Evropi zbog raščišćavanja odnosa sa Kinom i Rusijom.

    Takođe, očekuje se da će novi američki ambasador Majkl Marfi u Sarajevo stići već narednog mjeseca, s tim da će američki planovi o borbi protiv korupcije tek za njegovog mandata doživjeti puni zamah. Kako smo saznali, očekuje se da će borba protiv korupcije biti njegov primarni zadatak te da će na tapetu biti korumpirani političari na sve tri strane.

  • Stevandić: “Pitanje izbornog zakona se pretvorilo u političke kalkulacije pojedinaca”

    Stevandić: “Pitanje izbornog zakona se pretvorilo u političke kalkulacije pojedinaca”

    Dok u Federaciji nije već tri godine formirana vlada i dok ostaju mnogi problemi po kantonima, Republika Srpska nema takvih problema, te je jasno da je osnovi problem pitanja izbornog zakona u Federaciji, izjavio je Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjene Srpske, gostujući u emisiji “Odbrojavanje”, i dodao da Republika Srpska želi da odbaci svaku sumnju u izborni proces kroz bolju kontrolu biračkih mjesta, te da se svima omogući legitimno predstavljanje u svim nivoima vlasti, jer se primjeti da je pitanje izbornog zakona postalo pitanje političkih kalkulacija. Parlament mora da bude iznad međunarodne zajednice i raznih komisija, ali problem legitimiteta, iako je on glavna tema u Federaciji, Republika Srpska takođe želi da vidi da se on sprovede, jer i srpski narod u Federaciji biva polako marginalizovan, što nije slučaj sa drugim narodima u Republici Srpskoj, dodaje Stevandić.

    Govoreći o ulozi Srbije i Turske u političkim procesima Bosne i Hercegovine, Stevandić je rekao da ni jedno nacionalno pitanje nije gotovo, i da svaka pomoć onih voljnih da pomognu ne može da škodi, jer nema razloga da ikom smetaju Vučićevi pozivi na mir, stabilnost i ekonomsku saradnju.

  • EU i SAD ponovo u akciji zbog Izbornog zakona

    EU i SAD ponovo u akciji zbog Izbornog zakona

    EU i SAD će naredne sedmice izvršiti pritisak da se postigne napredak u reformi izbornog zakonodavstva.

    Naime, kako su “Nezavisne novine” pisale, do kraja januara je neformalni rok koji su SAD i EU postavile da se u načelu dogovore izmjene, koje bi onda najkasnije do aprila mogle biti usvojene u parlamentarnoj proceduri. Naime, na jednom od neformalnih brifinga s EU i američkim zvaničnicima objašnjeno nam je da je kraj aprila neophodan rok s obzirom na praksu koliko traje procedura u institucijama, a izbori se moraju raspisati šest mjeseci prije održavanja, što znači da je nakon toga i teoretski nemoguće bilo šta promijeniti.

    Dok hrvatski predstavnici insistiraju da se konačno riješi pitanje legitimnog predstavljanja hrvatskog naroda, međunarodna zajednica insistira na implementaciji odluke “Sejdić i Finci”, a opozicione stranke i u RS i u FBiH, kao i dio međunarodne zajednice, žele tehničko unapređenje izbornog procesa. Izborna reforma zapala je u ćorsokak nakon što su se sarajevske partije povukle iz pregovora o Izbornom zakonu jer su insistirale da se prije toga vrate u institucije predstavnici RS, koji protestuju jer je Valentin Incko, bivši visoki predstavnik, donio amandman na Krivični zakon o negiranju genocida.

    Situaciju dodatno komplikuju sankcije koje su SAD izrekle, s obzirom na to da se u međunarodnim krugovima smatra da bi širenje sankcija protiv srpskih predstavnika dodatno demotivisalo Srbe da se vrate u institucije, a onda bi i Izborni zakon ostao neriješen.

    Dragan Čović, potpredsjednik Doma naroda BiH i lider HDZ BiH, za Fenu je rekao da će naredne sedmice u BiH ponovo doputovati Metju Palmer, specijalni predstavnik SAD za izbornu reformu, i Angelina Ajnhorst, koja predstavlja Evropsku komisiju. “Nezavisne novine” su nedavno pisale da se iza scene dogovara model izborne reforme, iako su se američki i evropski zvaničnici zvanično povukli iz razgovora i otkazali sastanak na ovu temu koji je već bio zakazan.

    Čović je pohvalio napore Andreja Plenkovića, hrvatskog premijera, koji je o ovom pitanju u Dubrovniku razgovarao s Bakirom Izetbegovićem, predsjednikom SDA.

    “Smatram to ključnim preduvjetom za relaksiranje odnosa i politike Bošnjaka i Hrvata u FBiH, a da onda zajedno s partnerima iz RS pokušamo naći neki izlaz koji će omogućiti da institucije BiH koliko-toliko normalno funkcioniraju”, dodao je Čović. Time je Čović indirektno potvrdio da je pitanje povratka predstavnika RS i Izborni zakon međusobno povezani.

    Izetbegović je danas u Mostaru rekao da se dogovor možda neće postići u narednih mjesec dana, ali da u suštini jeste optimista.

    “Zna se šta je prijedlog SDA, ono što Ustav države i FBiH kaže da jeste pravo konstitutivnih naroda – biti predstavljen, na čemu insistira HDZ, i štititi vitalni nacionalni interes, na čemu insistiramo mi. Mi smatramo da domovi naroda isključivo treba da štite vitalni nacionalni interes. I ako postoje blokade, treba da budu kreirani mehanizmi da ih otklone”, kaže Izetbegović.

    Ističe da u prvi mah odgovori s obje strane jesu tvrdi, ali da je to tako kada se svako mora odreći nečega što drži u svojim rukama.

    “Teško je izaći pred birače i reći da si nešto dao, ali da bi se nešto dobilo, mora se i dati. Tako treba biti i s naše strane i sa strane HDZ-a. Učinit ću sve da se neprirodno stanje popravi, jer smo pokvarili odnose, a to je štetno za BiH”, kazao je lider SDA.

    Plenković je, inače, rekao da je tema sastanka s Izetbegovićem reforma izbornog zakonodavstva, ali i hrvatska podrška teritorijalnoj cjelovitosti BiH.

  • Bošnjačke partije se povlače: Izborna reforma doživjela krah

    Bošnjačke partije se povlače: Izborna reforma doživjela krah

    Kao što se i očekivalo, od dogovora o izmjenama Izbornog zakona BiH Bošnjaka i Hrvata neće biti ništa s obzirom na to da su opozicione bošnjačke partije napustile te pregovore, i to nakon što su Metju Palmer, izaslanik SAD za izbornu reformu, i Angelina Ajhorst, direktorica pri Evropskoj službi za spoljne poslove, otkazali posjetu BiH.

    Nakon informacija da su Ajhorstova i Palmer otkazali posjetu, jedna po jedna bošnjačka partija počela je da saopštava da neće učestvovati u daljim pregovorima jer, kako su istakli, ne žele da budu podrška SDA koja Hrvatima želi da ustupi ono na šta opozicija nikada ne bi pristala. Iz pregovora se prvo povukao SDP, a to su najavili i u Našoj stranci, dok će ostale partije SDA, NiP, DF i SBB odluku donijeti u narednim danima.

    Istovremeno iz Hrvatskog narodnog sabora (HNS) saopštili su da bošnjački politički zvaničnici, predvođeni SDA, najavljenim napuštanjem pregovora ne samo da dovode u pitanje održavanje opštih izbora naredne godine, nego i samu budućnost BiH i njenih institucija.

    Iz HNS-a ukazuju da se bošnjačka unitaristička ideologija, utemeljena na diskriminaciji i nametanju političkih predstavnika, ne može izdići iz svojih uskogrudnih i diskriminatorskih postavki.

    “U okolnostima najveće političke krize, kada je dijalog stranaka u FBiH u završnoj fazi i kada smo nadomak potpune stabilizacije, nakon zastoja institucija BiH od srpskog političkog vodstva, dovodi se u pitanje i funkcionisanje federalnih institucija od bošnjačke političke vlasti”, istakli su iz HNS-a.

    U saopštenju se dodaje da medijatori i partneri iz međunarodne zajednice sada imaju kristalno jasnu sliku ko, zašto i kakvim metodama zadržavanja statusa kvo želi da ostvari velikobošnjačke ideologije i zbog čega izlaze iz cjelokupne priče.

    Inače, Plamer i Ajhorstova prilikom zadnje posjete BiH početkom decembra istakli su da je vremena za dogovor sve manje te da će se nakon prve runde pregovora do kraja godine još jednom vratiti u BiH, međutim do toga nije i po svemu sudeći neće doći.

    “Proces koji se fokusirao na udovoljavanje partikularnim stranačkim interesima, baziran na ideji da će opozicija statirati i služiti kao zaleđe SDA, a bez mogućnosti uticaja na sadržaj, bio je osuđen na ovaj ishod”, rekla je Sabina Čudić, potpredsjednica Naše stranke. Takođe i Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, potvrdio je da neće učestvovati u pregovorima o izmjenama Izbornog zakona i ustavnim promjenama sve dok se ne deblokira “državna vlast i povuku zaključci NS RS”.

    Kada je riječ o mogućnosti da opšti izbori BiH naredne godine ne budu održani, Nikšić je rekao da BiH ne smije biti u situaciji da bude bez izbora te da je moguće da ih neko bojkotuje i da to nije nepoznata situacija u svijetu.

    Kada je riječ o samim zaključcima Narodne skupštine RS i blokadi institucija BiH, Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, tokom odvojenih razgovora sa Derekom Šoletom, savjetnikom američkog državnog sekretara, i Oliverom Varheljijem, evropskim komesarom za proširenje, rekao je da zaključci NS RS ne izlaze iz okvira Ustava BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma te da se Republika Srpska snažno zalaže za dijalog sa svima u BiH kako bi se kriza prevazišla.

    Dodik je ponovio da Republika Srpska poštuje teritorijalni integritet BiH te da je Srpska posvećena miru, dijalogu, poštovanju Ustava BiH i da očekuje da se i ostali u BiH vrate ustavnim rješenjima koja su obavezujuća za sve. U razgovoru sa Varheljijem, Dodik je izrazio očekivanje da će izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Valentin Incko, bivši visoki predstavnik u BiH, a kojima se zabranjuje negiranje genocida, biti povučene.