VRBAS Media

Oznaka: Izborni zakon

  • Šta stoji u prijedlogu Kluba Hrvata o izmjenama Izbornog zakona BiH

    Šta stoji u prijedlogu Kluba Hrvata o izmjenama Izbornog zakona BiH

    Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Čović zakazao je 10. hitnu sjednicu ovog doma za utorak, 26. aprila 2022. godine s početkom u 11 sati.

    Na dnevnom redu je, pored Usvajanje Zapisnika 9. hitne sjednice, samo jedna tačka:

    Zahtjev delegata iz Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH: Dragana Čovića, Lidije Bradare, Marine Pendeš i Bariše Čolaka za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku.

    Prema njihovom zahtjevu, članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine koji se neposredno biraju sa teritorije Federacije BiH – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata – biraju birači upisani u Centralni birački popis za glasanje u Federaciji Bosne i Hercegovine.

    Birač upisan u Centralni birački popis za glasanje u Federaciji Bosne i Hercegovine može glasati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba.

    Svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjadkih kandidata. lzabran je bošnjački kandidat koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u Federaciji Bosne i Hercegovine.

    Svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata sa koje je izabran kandidat ako:

    Dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uslov da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet Kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Hercegbosanskom i Posavskom”, navodi se u prijedlogu i dodaje:

    – Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov”.

    Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran u skladu odredbama stavka 3. tačka a) ovog članka, onda je izabran hrvatski kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uslov da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje dva od pet Kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačom, Hercegbosanskom i Posavskom.

    – Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov, dodaje se.

    Člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira sa teritorije Republike Srpske biraju birači upisani u Centralni birački popis za glasanje u Republici Srpskoj.

    – Izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova – navodi se u objašnjenju.

    Dali su i prijedlog oko Doma naroda Federacije BiH.

    Broj delegata iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, koji se biraju u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine iz zakonodavnog tijela svakog kantona proporcionalan je broju stanovnika kantona prema posljednjem popisu. Kantoni u kojima je zastupljenost nekog od konstitutivnih naroda manja od 50% u odnosu na ukupan broj tog konstitutivnog naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine zajednički biraju jednog izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne iHercegovine.

    CIK BiH će provedbenim aktom odrediti koji kantoni imaju manje od 5% zastupljenosti nekog od konstitutivnih naroda u odnosu na ukupan broj tog konstitutivnog naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine u skladu s posljednjim popisom i propisati proceduru izbora delegata iz tih kantona.

    CIK BiH određuje, nakon svakog popisa, broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, a koji se biraju iz zakonodavnog tijela svakog kantona – rješenje je koje ovi delegati vide za Dom naroda.

    – Sedam delegata iz reda ostalih se bira iz zakonodavnih tijela Kantona na način da: Sarajevski bira dva delegata, Tuzlanski dva delegata, Zeničko-dobojski jednog, Unsko-sanski jednog i Srednjobosanski jednog. Od sedam delegata iz reda ostalih, minimalno 4 delegata moraju biti iz reda nacionalnih manjina u BiH.

    – U slučaju kada je broj izabranih delegata iz nekog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih manji od broja delegata iz tog konstitutivnog naroda ili ostalih koji se biraju u svim kantonalnim skupštinama za Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, nedostajući broj delegata iz tog konstitutivnog naroda ili ostalih, će se izabrati iz ad-hoc formiranog kluba uspostavljenog u tu svrhu, a čine ga svi vijećnici iz tog konstitutivnog naroda ili ostalih izabrani u gradska/opštinska vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine, stoji u prijedlogu, prenosi Avaz.

    Podsjetimo, krajem 2021. i početkom ove godine, intenzivno su vođeni pregovori između parlamentarnih stranaka oko izmjena izbornog zakonodavstva uz posredstvo međunarodnih medijatora.

    Nekoliko rundi pregovora donijelo je određene pomake, međutim dijametralno suprotni stavovi HDZ-a i ostalih stranaka okupljenih oko HNS-a te stranaka sa sjedištem u Sarajevu na čelu sa SDA, nisu doveli do rješenja.

    Krajem februara, Čović je pozvao svoje sagovornike u sjedište HDZ u Mostaru kako bi se pregovori nastavili, međutim, niko nije došao.

  • Neslavan kraj rada na izmjenama izbornog zakonodavstva

    Neslavan kraj rada na izmjenama izbornog zakonodavstva

    Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva neslavno je završila svoj rad, a s obzirom na to da juče nije bilo kvoruma za njeno održavanje – i samo njeno postojanje više postaje besmisleno.

    “Sudbina Interresorne radne grupe je nikakva. Izbori idu, raspisuju se u maju i ne vidim smisao njenog postojanja. Po poslovniku sam imala nadležnost da je sazovem, ali na kraju je došlo samo pet ljudi i jednostavno nije bilo političke volje da ona radi, iako je ideja bila dobra”, rekla je za “Nezavisne” Alma Čolo, poslanik SDA u Predstavničkom domu parlamenta BiH i predsjedavajuća Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva.

    Inače, sama Interresorna radna grupa ima 14 članova. Formirana je odlukom Predstavničkog doma parlamenta BiH još u maju 2021. godine i u nju su imenovani po jedan predstavnik svakog kluba poslanika u Predstavničkom domu, zatim po jedan predstavnik svakog kluba naroda u Domu naroda te tri predstavnika Savjeta ministara BiH. Iako je, uglavnom, pod pritiskom međunarodne zajednice bilo pokušaja da se u Interresornu radnu grupu imenuju i predstavnici Centralne izborne komisije BiH, predstavnici hrvatskog i srpskog naroda to su spriječili pod izgovorom da je sam CIK nelegalan te da nisu nadležni za izmjene Izbornog zakona. Paralelno s radom Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva radile su i političke partije, prije svega bošnjačkog i hrvatskog naroda u BiH, međutim dogovora još nema. Posljednja sjednica Interresorne radne grupe koja je trebalo da bude juče nije ni održana jer je od 14 članova samo njih pet došlo na sastanak, dok su Srbi i Hrvati još dan prije najavili da neće učestvovati.

    “Sjednica nije zakazana u skladu sa poslovnikom i šanse za dogovor su sve manje”, rekao je Bariša Čolak, zamjenik predsjedavajućeg Interresorne radne grupe, koji tvrdi da je Čolo, zajedno s njim i Sredojem Novićem, trebalo da dogovori sazivanje sjednice.

    On kaže da Interresorna radna grupa nije postigla dogovor ni oko tehničkih izmjena, odnosno integriteta izbornog procesa, a ni oko izuzetno važnih stvari kada je riječ o provođenju odluke Ustavnog suda i presuda Evropskog suda.

    “Ne želim unaprijed reći da nije moguće postići dogovor, ali objektivno govoreći šanse su zaista sve manje kako vrijeme prolazi jer naprosto počeo je april, a vrijeme ističe”, rekao je Čolak.

    Uoči sjednice i Branislav Borenović, poslanik PDP-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH, rekao je da neće doći na sjednicu Interresorne radne grupe jer neće biti kvoruma, ali da očekuje da izbori budu raspisani 2. maja po starim pravilima.

    “Šteta je što se propušta dobra prilika da se usvoji paket integriteta s ciljem obezbjeđivanja fer i poštenih izbora”, rekao je Borenović.

    Ipak, Čolo kaže da će izmjene Izbornog zakona, koje se odnose na integritet izbornog procesa, biti upućene u parlament BiH, ali da će umjesto Interresorne radne grupe to učiniti poslanici te da će svi imati priliku da potpišu prijedlog takvih izmjena.

  • Milanović o neuspjelim pregovorima stranaka iz FBiH o Izbornom zakonu

    Milanović o neuspjelim pregovorima stranaka iz FBiH o Izbornom zakonu

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je da su neke bošnjačke stranke tokom pregovora o izbornoj reformi bile konstruktivne, a SDA je optužio da je odgovorna za propast pregovora.

    Postoje tri strane, neki misle da su to sve građani, razdragani ljudi, raspjevani, sa kosama koje se vijore na vjetru, šarenim biciklima kojim idu na posao, nisu Srbi, Hrvati i Bošnjaci ali jesu Srbi, Hrvati i Bošnjaci, jesu – rekao je Milanović.

    Dodao je da je sve što se desilo tokom pregovora “opet ista priča”.

    – Predvidivo, kao buđenje medvjeda iz zimskog sna. Dakle SDA, sarajevska čaršija pregovara lažno par dana pa onda to sve sruši. Drugi predstavnici bošnjačkih stranaka su konstruktivniji. Hrvati traže oteta prava i sa Srbima se može razgovarati – smatra Milanović.

    Dodao je da sarajevske građanske i “unitarističke” stranke nisu htjele pregovarati “jer to nije njihov nivo, jer oni su jedna viša kategorija evolucije”, sarkastičan je bio predsjednik Hrvatske.

    Podsjetimo, tokom prošle sedmice u Sarajevu je održana posljednja runda pregovora za Izborni zakon BiH, ali dogovor nije postignut. Trenutno je sve manje optimizma da će do dogovora i doći, piše Kliks.

  • Milanović tvrdi da su pregovori o izbornoj reformi propali zbog pokušaja unitarizacije BiH

    Milanović tvrdi da su pregovori o izbornoj reformi propali zbog pokušaja unitarizacije BiH

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović izjavio je kako su višednevni razgovori o izbornoj reformi u BiH propali zbog pokušaja unitarizacije te zemlje i ocijenio da nema opravdanja održavanje takvih izbora kojima se neće osigurati legitimna zastupljenost Hrvata.

    Ako se Hrvatima u Bosni i Hercegovini na izborima ne osigura legitimna zastupljenost, takvi izbori nemaju ni političkog, niti demokratskog opravdanja – stoji u pisanoj izjavi Milanovića koju je objavio mostarski portal Dnevnik.Predsjednik Hrvatske Milanović je ocijenio kako je propast razgovora o izbornoj reformi rezultat nepoznavanja suštine Dejtonskog sporazuma, nepoštovanja ravnopravnosti i konstitutivnosti sva tri naroda u Bosni i Hercegovini, te odbijanja prihvatanja legitimne zastupljenosti Hrvata u tijelima vlasti Bosne i Hercegovine.

    – Svojim dosadašnjim političkim djelovanjem, a zadnjih mjeseci sustavnim rušenjem svakog mogućeg kompromisa ili dogovora o izmjenama Izbornog zakona, oni zapravo rade na unitarizaciji Bosne i Hercegovine – rekao je Milanović.

    Po njegovim riječima na taj način se svjesno ciljano radi na štetu Bosne i Hercegovine.

    Hrvatski političari smatraju kako su pokušaji unitarizacije zemlje koju pokušavaju provesti bošnjačke stranke, jednako štetni za BiH kao i secesionistički potezi srpske strane.

  • Propast izborne reforme, najavljen i bojkot izbora

    Propast izborne reforme, najavljen i bojkot izbora

    Pregovori o izbornoj reformi, koji su danas vođeni u zgradi Delegacije EU u Sarajevu, propali su jer lideri šest ključnih stranaka iz FBiH nisu uspjeli da postignu dogovor.

    Međunarodni posrednici Angelina Ajhorst, direktorica pri Evropskoj službi za spoljne poslove EU i Majkl Marfi, ambasador SAD, su kao glavne odgovorne za neuspjeh pregovora označili SDA i HDZ.

    Ajhorstova je nakon sastanka izjavila da su lideri SDA, NiP, HDZ, HDZ 1990, NES i SBB tokom pregovora uspjeli usaglasiti mehanizam kojim bi se spriječile blokade imenovanja Vlade FBiH ili imenovanja sudija Ustavnog suda BiH te da je ostalo sporno pitanje nadležnosti Doma naroda, zbog neslaganja stavova SDA i HDZ-a.

    Podcrtala je važnost ragovora o izmjeni Ustava BiH i obavezu države da provede presude Evropskog suda za ljudska prava.

    “Ključno je da se održe izbori, jer građani imaju pravo da izađu na birališta i to je ustavna kategorija na kojoj će EU nastaviti insistrirati”, rekla je ona, prenosi Fena.

    Takođe, tvrdi da je napravljen značajan korak u vezi razgovora o funkcionalnosti FBiH, ali je i podvukla da EU očekuje jačanje integriteta izbornog procesa.

    Marfi je naglasio da je odbijanje unapređenja funkcionalnosti FBiH dogovor učinilo nemogući te da je funkcionalnost ključna za ispunjavanje prava građana koji moraju imati povjerenje da su njihovi glasovi bitni i da mogu živjeti bez diskriminacije.

    “Ipak, na stolu smo ovih dana smo imali komponente dogovora koji bi liderima isporučio većinu onoga što su rekli da im je potrebno. Na kraju pregovora, svi lideri su nam kazali da bolje razmiju stavove po svim ovim pitanjima. Nažalost, SDA i HDZ to nisu mogli prevesti u postizanje kompromisa. Previše fokusa je bilo na simbolici, a ne na supstanci. A ona je ono što je neophodno građanima ove zemlje”, rekao je on.

    Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH je u svojoj izjavi nakon sastanka doveo u pitanje održavanje narednih izbora, na šta je Marfi, u odvojenoj izjavi, naglasio “da bojkot ne bi bilo pametno uraditi”, a protiv neodržavanja izbora izrazila se i Ajhorstova.

    Čović rekao je da je propašću pregovora najviše izgubila BiH, ali da se treba dalje razgovarati. Čović je istakao da je cilj bio da se ništa ne dogovori, da ostane status kvo, što je, kako on tvrdi, SDA radila posljednjeih devet mjeseci.

    “Doživljavam to kao brutalni udar na BiH u smislu aktuelne političke situacije. Ali, mi moramo nastaviti dalje, nema druge”, rekao je Čović i poručio da neke stvari koje su složili mogu poslužiti kao okvir da se dalje dogovoraju, indirektno okrivivši SDA za propast pregovora.

    Fahrudin Radončić, predsjednik SBB-a, je nakon sastanka rekao da je propast pregovora loša vijest za BiH, ali velika radost za Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a.

    Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ 1990, tvrdi da je glavni kamen spoticanja Dom naroda BiH.

    “Sa strane bošnjačkih političkih predstavnika je kontinuirana tendencija i cilj bila smanjiti nadležnosti Doma naroda FBiH, dovesti ga na razinu Vijeća naroda RS i definitivno o tome nema prostora za razgovor. Ja ovo vidim kao drugi korak u potpunom dekonstitutuiranju Hrvata”, rekao je Cvitanović.

    Upravo se na ovu temu referisao Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a, koji je na tviteru napisao da njegova stranka nikad neće pristati na koncept uređenja Doma naroda FBiH po uzoru na RS.

    O propasti izborih pregovora oglasio se juče i Dodik, koji je rekao da neuspjeh nedvismisleno pokazuje gdje leži problem u BiH i da se taj problem ne zove RS ili Milorad Dodik.

    “Ovakvom ishodu pregovora može da se raduje samo Željko Komšić, naivno vjerujući da njegov koncept izborne prevare ima budućnost”, rekao je Dodik za Srnu.

  • Eichhorst: Iscrpili smo svoje mogućnosti, ovo je propala šansa za domaće lidere

    Direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst i novoimenovani ambasador SAD-a u BiH Michael Murphy bili su međunarodni posrednici u zadnjoj rundi pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH, koji su vođeni posljednja četiri dana u zgradi Delegacije EU. Pregovori su propali, a Eichhorst u obraćanju medijima navodi kako su iscrpljene sve mogućnosti stranih medijatora, te da je sada sve na domaćim zvaničnicima.

    Pregovori su bili intenzivni, naglašava na početku obraćanja Eichhorst. Podcrtava kako se razgovaralo i o integritetu izbornog procesa, izmjenama Ustava BiH, ali i izbornom modelu za Predsjedništvo BiH za članove koji dolaze iz Federacije BiH.

    Bilo je određenih iskoraka po pitanju funkcionisanja FBiH, pojašnjava ona.

    “Lideri su usaglasili mehanizam kojim bi se spriječile blokade imenovanja Vlade FBiH ili imenovanja sudija Ustavnog suda BiH. Ostalo je sporno pitanje nadležnosti Doma naroda, zbog neslaganja stavova SDA i HDZ-a. Mi smo iscrpili sve da se dođe do koncenzusa. Ovo predstavlja gubitak, propuštenu priliku domaćih lidera. Sada, sa ovakvim dešavanjima na evropskom tlu i geopolitičkoj sceni, bila je prava prilika da se iskaže spremnost za postizanje konsenzusa”, govori, navodeći da bi sporazum po ovim pitanjima BiH doveo bliže EU.

    Dodaje da je, ipak, značajan korak što se prvi put od Dejtona razgovaralo je o funkcionalnosti Federacije BiH.

    Navodi i to da su na ove pregovore bile pozvane sve parlamentarne stranke.

    “Sve parlamentarne stranke su bile pozvane, jasno je upućena pozivnica. Nije tačno da neki nisu bili pozvani. Stranke koje su učestvovale nisu došle do sporazuma i što se nas tiče – to je propuštena šansa. Disuksije koje smo vodili proteklih devet mjeseci sada su iscrpljene. Nužno je vodti debate u javnosti i u institucijama po ovim pitanjima, ne u Neumu i Delegaciji EU”, izjavila je Eichhorst.

    Podsjetimo, Čović je nakon završetka pregovora optužio SDA i poručio da nema uslova za održavanje izbora. Konaković i Radončić su poručili da najviše razloga za slavlje ima Dodik. Izetbegović se nije obratio medijima.

  • Marfi: SDA i HDZ međusobno razumijevanje nisu mogli provesti u dogovor

    Marfi: SDA i HDZ međusobno razumijevanje nisu mogli provesti u dogovor

    Govorili smo da je bolje da nema dogovora nego da se sklopi loš dogovor, rekao je Ambasador SAD-a u Bosni i Hercegovini Majkl Marfi (Michael Murphy) na konferenciji za novinare nakon što je obznanjeno da su pregovori oko Izborne reforme propali.Oni moraju imati povjerenje da će njihovi glasovi biti bitni i da mogu živjeti svoje živote bez diskiriminacije. Nadali smo se da će bh. politički lideri na isti način to posmatrati, da će iskoritiiti priliku za historijsku pobjedu za svoje građane. Imali smo komponente dogovora koji bi postigao sve ciljeve i koji bi političkim liderima isporučio sve ono što su kazali da im je potrebno – rekao je Marfi.

    Blokade predugo postoje u Federaciji. Građani bi dobili nadu za bolju budućnost za put ka EU. Svi lideri su nam kazali da smatraju da su postigli određen napredak, da bolje razumiju stavove. Nažalost SDA i HDZ to nisu mogli provesti u postizanje jednog razumnog kompromisa. Previše je bilo fokusa na simbolici, a ne na supstanci. A supstanca je ono što je neophodno konstitutivnim narodima i građanima ove zemlje. Posebno odbijanje da se prihvate razumne promjene koje bi unaprijedile funkcionalnost institucija u Federaciji učinilo je nemogućim da se postigne izbalansiran dogovor za koji smo se mi obavezali pružiti podršku. Razočarani smo da ove stranke nisu mogle poduzeti osnovne korake da provedu reforme koje su neophodne da se osigura funkcionisanje vlasti – rekao je ambasador Marfi.

  • Čović: Pet od šet stranaka je prihvatilo model koji rješava sve, ovo je brutalni udar na BiH

    Čović: Pet od šet stranaka je prihvatilo model koji rješava sve, ovo je brutalni udar na BiH

    Predsjednik HDZ-a Dragan Čović nakon propasti pregovora o izbornoj reformi kazao je da je pet od šest stranaka koje su sudjelovale prihvatile model koji rješava sve.

    “Nakon devet mjeseci da pokušavamo u različitim prilikama razgovarati i tražiti ova rješenja oko Izbornog zakona i Ustava, jednim dijelom smo u tom uspjeli. Jučer smo imali završen posao, onda se on problematizirao sa jedne strane SDA na način da je išao s nekim dodacima onoga što smo do sad stavili kao standard”, rekao je Čović.

    Dodao je da mu je žao jer je najviše izgubila Bosna i Hercegovina.

    “U startu je bio jasan isti cilj da se ništa ne dogovori, da ostane status quo i to je zadnjih 9 mjeseci SDA samo radila. S te strane ja to doživljavam brutalnim udarom na Bosnu i Hercegovinu u vezi aktuelne političke situacije u BiH ali jednako tako i kad gledamo naše okruženje i šta nas sve čeka u vremenu ispred nas”, rekao je Čović.

    Istakao je da neke stvari koje su složili mogu poslužiti kao okvir da se dalje dogovaraju.

    “A oni koji su pokušali razgraditi Federaciju BiH u organizacijskom smislu ja im sad samo mogu poručiti, niti su sad uspjeli niti će ikada uspjet jer time ruše BiH, to nije evropska BiH. Oduzeti one ključne elemente Dejtona, praviti neki Dejton 2 u nekom blitzkriegu koji se pokušao ovdje napraviti ja mislim da je bio uzaludan posao. meni je drago da je jučer pet stranaka od nas šest prihvatio model koji rješava sve probleme koje smo stavili ispred sebe, pa čak i onaj oko funkcionisanja Federacije BiH”, rekao je Čović.

    Tvrdi da su jučer Hrvati bili spremni na tri, četiri vrlo jasna ustupka.

    “Neko je to zvao blokadom, ja bi rekao da bude funkcionalnija BiH, međutim na njihovo iznenađenje, SDA, nisu misli da ćemo to dati. Kad smo mi to dali išli su dalje, onda smo rekli da ne može više, da se ne može rušiti BiH na način da se ključni obrisi Dejtona sruše kroz Federaciju BiH”, rekao je Čović.

    Dodao je da su govorili o tome kako riješiti pitanju imenovanja Vlade federacije BiH bez bilo kakvih mogućnosti da neko zaustavlja taj proces.

    “Kako definisati predsjednika Federacije Bih i dva potpredsjednika, da niko nema mogućnost blokirat taj proces”, rekao je Čović.

    Rekao je da nema uslova za održavanje izbora.

  • Propali četverodnevni pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH

    Propali četverodnevni pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH

    Propao je još jedan pokušaj da se hrvatska i bošnjačka strana dogovore o izmjenama Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini.

    Posljednja runda pregovora je održana danas u zgradi Delegacije Evropske unije, a na sastanku sa direktoricom pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelinom Eichhorst i američkim ambasadorom u BiH Michaelom Murphyjem bili su lideri šest stranaka (HDZ, HDZ 1990, SDA, NiP, NES, SBB) u BiH. Oni su i u prethodna četiri dana održavali višesatne sastanke na kojima su pokušali da približe stavove.

    Nakon neuspjelih pregovora iz zgrade Delegacije EU su izašli pregovarači koji su poručili da su pregovori propali.

    Bakir Izetbegović je bez izjave za novinare napustio sastanak, dok je Dragan Čović kazao da mu je žao zbog ishoda pregovora jer je time “najviše izgubila BiH”.

    On je takođe rekao da je pet od šest stranaka prihvatalo prijedloge koji su bili na stolu, dok o samim prijedlozima nije detaljisao.

  • Nastavljaju se pregovori stranaka iz FBiH o Izbornom zakonu

    Nastavljaju se pregovori stranaka iz FBiH o Izbornom zakonu

    Lideri stranaka iz Federacije BiH danas će u Sarajevu nastaviti pregovore o izmjenama izbornog zakonodavstva u BiH, uz posredstvo predstavnika međunarodne zajednice.Sastanku, koji će početi u 9. časova, treba da prisustvovuju predsjednici SDA Bakir Izetbegović, HDZ Dragan Čović, SBB Fahrudin Radončić, NiP Elmedin Konaković i NES-a Nermin Ogrešević.

    Nakon jučerašnjeg sastanka Izetbegović je rekao da se pregovori nastavljaju danas bez otkrivanja detalja, dok je Čović istakao da on sve čini da dođe do dogovora i da pomogne BiH.

    Radončić je rekao da se stavovi približavaju i da bi danas mogao biti dan D, ali da “niko ne smije biti siguran 100 odsto šta će se dogoditi”.