VRBAS Media

Oznaka: izbori 2022

  • Počela predizborna kampanja u BiH

    Počela predizborna kampanja u BiH

    Suad Arnautović, predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH, pozvao je povodom početka izborne kampanje sve političke subjekte da poštuju Izborni zakon, a građane da daju svoj doprinos da kampanja i cijeli izborni proces proteknu u demokratskom okruženju.

    “Pozivam sve ovjerene političke subjekte da predstave svoje programe, da vode fer kampanju, da ne koriste jezik mržnje ili jezik koji bi mogao izazvati nekoga da koristi silu, da izbjegavaju diskriminaciju, pogotovo stereotipe o osobama suprotnog spola”, rekao je Arnautović.

    Da izađu na izbore, posebno je pozvao mlade, za koje je rekao da su budućnost BiH.

    “Pozivam medije da ravnopravno i fer predstavljaju političke subjekte i informiraju javnost o svim pitanjima u vezi s izbornom kampanjom i izbornim procesom, onako kako je to propisano Izbornim zakonom BiH. Lokalne vlasti podsjećam da su dužne osigurati ravnopravan tretman političkim subjektima koji su ovjereni za učešće na izborima u njihovim zahtjevima da javna mjesta i javne objekte koriste u svrhu izborne kampanje”, rekao je on.

    Podsjetio je da u kampanji nije dozvoljeno lažno predstavljanje u ime bilo kojeg političkog subjekta, uklanjanje, prekrivanje, uništavanje ili mijenjanje štampanih oglasa, postera, plakata ili drugih materijala koji se koriste u svrhu izborne kampanje, a posebno je istakao da nije dozvoljeno vršiti bilo kakav pritisak na novinare koji bi im otežao obavljanje posla u skladu s pravilima profesije i izbornim pravilima.

    “Posebno skrećem pažnju na zabranu korištenje govora mržnje u kampanji, kao i svakog oblika javnog izražavanja ili govora koji izaziva ili potiče mržnju, diskriminaciju ili nasilje protiv bilo koje osobe ili grupe osoba, na osnovu rase, boje kože, nacionalnosti, spola ili vjere, etničkog porijekla ili bilo koje druge osobne karakteristike ili orijentacije koja potiče na diskriminaciju, neprijateljstvo i nasilje.

    To uključuje i objave i korištenje slika, simbola, audio i video zapisa, SMS poruka, internet komunikacija, društvenih mreža i mobilnih aplikacija ili drugih materijala koji mogu tako djelovati”, naglasio je prvi čovjek CIK-a i dodao da je nosiocima izvršnih funkcija i mandata zabranjena zloupotreba javnih sredstava.

    “CIK BiH će imati nultu toleranciju za neprihvatljiva i zakonom zabranjena ponašanja u izbornoj kampanji. Budimo odgovorni za svoje postupke i izgovorenu riječ”, poručio je Arnautović.

    Opšti izbori su zakazani za 2. oktobar i CIK je za učešće na njima ovjerio 90 političkih partija, 38 koalicija i 17 nezavisnih kandidata, odnosno ukupno 145 političkih subjekata, što je za 17 više nego na izborima 2018. godine i čak 89 više nego što je bilo na izborima 2006. godine. Na centralnom biračkom spisak se nalazi 3.368.666 birača ili 13.237 više nego što ih je bilo na izborima 2018. godine.

  • Šmit nametnuo odluku o finansiranju Opštih izbora

    Šmit nametnuo odluku o finansiranju Opštih izbora

    Visoki predstavnik Kristijan Šmit, kojeg ne priznaje Republika Srpska, nametnuo je danas odluku o finansiranju Opštih izbora 2022. godine u Bosni i Hercegovini.

    U Sarajevu se danas održava i dvodnevna sjednica PIK-a na kojoj prisustvuje Šmit.

    Praktično, Šmit je nametnuo Odluku o finansiranju izbora koji će se održati 2. oktobra ove godine.

    “Nakon što sam provjerio zaključio sam da je dobra ali ne dovoljno”, rekao je Šmit misleći na odluku Savjeta ministara BiH kojom je obezbjeđno 9,7 miliona KM za izbore, i to na način da je RAK posudio CIK-u taj novac.

    Šmit je rekao da je jutros prikupio detaljne informacije na sastanku sa Ministarstvom finansija BiH i CIK-om te da je da jasno da izdvojena sredstva nisu ni najmanje dovoljna.

    “Budući da finansiranje izbora još nije u potpunosti obezbijeđeno potrebno je hitno osigurati da se izbori održe na vrijeme. Ovom odlukom nalažem sljedeće, a to je da će CIK dobiti iznos od 12,5 miliona KM koji je inicijalno određen za pripremu”, rekao je Šmit ističući da tom odlukom pravosnažno se mijenja odluka Savjeta ministara i dodjeljuje novac CIK-u.

  • Bakalar: Zbog iščekivanja političkog dogovora nemoguće je prolongirati izbore

    Bakalar: Zbog iščekivanja političkog dogovora nemoguće je prolongirati izbore

    Tokom jučerašnjih pregovora za Izborni zakon Bosne i Hercegovine, lider Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović je kazao da je moguća opcija prolongiranja izbora u slučaju potencijalnog dogovora stranaka. Ovo je danas negirao predsjednik Centralne izborne komisije BiH Željko Bakalar.

    “Moguće je da se prolongiraju izbori ove godine planirani za oktobar. To bi podržala međunarodna zajednica ako se vidi da su pregovarači na tragu dogovora”, naveo je to Izetbegović uoči još jednih pregovora u četvrtak, a što je potvrdio lider Naroda i pravde Elmedin Konaković.
    Bakalar se zatim oglasio na društvenim mrežama, a u prvoj rečenici koju je napisao jasno je stavio do znanja da opcija prolongiranja izbora nije realna samo zbog toga što se očekuje pozitivan ishod pregovora – “Iščekivanje ‘političkog dogovora’ nije pravni osnov za prolongiranje raspisivanja izbora”, rekao je.

    “Navedeno nije pravni osnov ni za prolongiranje provedbe izbora, niti za raspisivanje izbora na drugi datum sem onog propisanog zakonom. Za drugačije postupanje CIK-a nužne su izmjene Zakona”, naveo je Bakalar.


    Najava prolongiranja izbora je izazvala negativne reakcije najprije opozicije, koja smatra da je to rušenje demokratije. S istim je saglasna i većina naših čitalaca koji su glasali u anketi na ovu temu.

  • CIK i Ministarstvo finansija u klinču zbog finansiranja izbora

    CIK i Ministarstvo finansija u klinču zbog finansiranja izbora

    Ni nakon što su predstavnici međunarodne zajednice u četvrtak urgirali kod institucija BiH da se zbog uskraćivanja finansiranja ne ugroze naredni opšti izbori u oktobru, ni Centralna izborna komisija BiH ni Ministarstvo finansija i trezora BiH ne odustaju od svojih ranijih stavova i odbijaju da prihvate odgovornost ako dođe do problema u realizaciji izbora.

    U Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH za “Nezavisne novine” kažu da Ministarstvo finansija treba samo da odobri novac koji su tražili za pripremu izbora na osnovu važećeg budžeta iz 2020. godine, na osnovu kojeg je donesena odluka o privremenom finansiranju za prvi kvartal 2022. godine, s obzirom na to da nije usvojen budžet. U Ministarstvu, pak, kažu da je Zakon o finansiranju institucija BiH jasan i da samo Savjet ministara BiH može donijeti tu vrstu odluke i odobriti novac koji traži CIK, te negiraju da zbog njihovog stava može doći do neodržavanja ili odgađanja izbora.

    Najnoviji klinč u koji su ušle ove dvije institucije prouzrokovan je pritiskom međunarodne zajednice koja bi smatrala ličnim neuspjehom ako bi iz bilo kog razloga došlo do odgađanja ili neodržavanja izbora, pa pokušavaju iznaći način da se CIK može pripremiti za izbore. Zato su specijalni predstavnik EU u BiH Johan Zatler, američki ambasador Erik Nelson, Ketlin Kavalek, šefica Kancelarije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), te Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg Republika Srpska ne priznaje, uputili pismo u kojem insistiraju da novac za izbore mora biti pronađen.

    Željko Bakalar, predsjednik CIK-a, kaže za “Nezavisne novine” da je moguće obezbijediti novac odlukom Ministarstva zato što je, kako pojašnjava, prilikom posljednje odluke o privremenom finansiranju, a upravo na osnovu budžeta od prije dvije godine obezbijeđen novac za finansiranje tada lokalnih izbora i da se na osnovu toga može donijeti slična odluka sada za opšte, te navodi da su EU, SAD, OEBS i OHR svojim pismom pokazali da je CIK u pravu.

    “Oni imaju dobre i kvalitetne pravne timove koji su analizirali naš zahtjev i apsolutno su tražili da nam sredstva budu odobrena. Ministarstvo je dobilo naš korigiran zahtjev koji su nam tražili”, rekao je Bakalar, pojasnivši da se radi o manjoj tehničkoj preinaci postojećeg zahtjeva te da je zatraženo oko 1,54 miliona kako bi CIK mogao da u prvom tromjesečju finansira javne nabavke.

    Nataša Krsman, portparolka Ministarstva finansija i trezora BiH, potvrdila nam je da je primljen korigovan zahtjev koji je trenutno u proceduri. Ministarstvo zasad, kako nam je ona pojasnila, ima identičan stav koji su iznijeli u prethodnom saopštenju koje su uputili 19. januara.

    U tom saopštenju oni indirektno kritikuju Bakalara jer tvrde da im član 11 Zakona o finansiranja institucija BiH zabranjuje da udovolje zahtjevu CIK-a.

    “Medijska izvješća u kojima se navodi kako Ministarstvo finansija i trezora BiH na čelu s ministrom Vjekoslavom Bevandom sprečava finansiranje pa i održavanje opštih izbora daleko su od realnosti, što potvrđuje i članak XI stav 5 Zakona o finansiranju institucija BiH”, kažu oni, pojašnjavajući da u tom članku nedvosmisleno stoji da je to nadležnost na koju ima pravo Savjet ministara BiH, te time poručuju da CIK kuca na pogrešna vrata.

    S obzirom na to da se slična situacija desila i u godini lokalnih izbora, a da je novac na kraju ipak dodijeljen, vjeruje se da će i ovaj put na ovaj ili onaj način, uz pritisak međunarodne zajednice, novac na kraju biti obezbijeđen, a izbori održani.

    Bakalar kaže da je u prijedlogu koji su predstavnici međunarodne zajednice izradili kada je u pitanju tehnički dio izmjena Izbornog zakona uvažen najveći dio njihovih prijedloga te dodao da bi opšti izbori trebalo da budu održani 2. oktobra.

  • Komšić razljutio Hrvate

    Komšić razljutio Hrvate

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider Demokratske fronte Željko Komšić ovih dana je rekao kako ima namjeru da se na izborima opet kandiduje za tu funkciju, čime je izazvao oštre reakcije hrvatskih stranaka.

    Komšić je, naime, ovih dana rekao kako će se nastaviti odlučno zalagati za koncept BiH kao građanske države, iako je svjestan da to sada nije realno.

    Dodao je kako ne vjeruje da će uz sve sadašnje probleme doći do izmjena Izbornog zakona do narednog izbornog ciklusa planiranog za oktobar 2022. i potvrdio da će se, bude li uopšte izbora, ponovno kandidovati za člana Predsjedništva BiH.

    Upravo je njegova kandidatura na to mjesto najveći trn u oku hrvatskim strankama kako u BiH, tako i Hrvatskoj jer tvrde da nije legitimni predstavnik hrvatskog naroda već je izabran bošnjačkim glasovima.

    Isto je ovih dana izjavio i visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit koji je rekao da su Hrvati u BiH ugroženi zbog čega napuštaju ovu zemlju.

    On je istakao i da Komšić nije legitimni predstavnik Hrvata jer je izabran bošnjačkim glasovima.

    Sličan stav dijele i političari iz Hrvatske, koji traže izmjene Izbornog zakona kako bi Hrvati mogli da imaju svog „legitimnog predstavnika“.

    Da li je Komšićeva najava da će se ponovo kandidovati za člana Predsjedništva BiH, guranje prsta u oko Hrvatima i kakve posljedice bi njegova eventualna kandidatura mogla da izazove?

    Hrvatski novinar i politički analitičar Pejo Gašparević ističe da se Komšić namjerno inati te da želi da još više pogorša odnose na relaciji Sarajevo-Mostar.

    Komšićeva kandidatura je direktna antihrvatska pozicija, što je potvrdio i visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit kada je rekao da to treba ispraviti, kako Bošnjaci ne bi birali Hrvatima člana Predsjedništva. Najavom da će se ponovo, po četvrti put, kandidovati za člana Predsjedništva, Komšić je ustvari poručio da i dalje želi ostati dio jednog od najvećih problema u odnosima između Hrvata i Bošnjaka i da ne želi biti dio rješenja – poručuje Gašparević.

    On ističe da bi Komšiću bilo najpametnije kada bi dao ostavku na to mjesto, umjesto što najavljuje da će se opet kandidovati. Insistiranje da ponovo sjedne u fotelju hrvatskog člana Predsjedništva, Komšić će, kako kaže Gašparević, samo proizvoditi nove konflikte i nove političke napetosti u BiH.

    – To definitivno nije dobra politička priča – zaključuje Gašparević.

    Politički analitičar Nebojša Tojagić smatra da bi Komšićeva kandidatura dovela do bojkota izbora od strane Hrvata, ali i nove još veće blokade u BiH.

    – Mi smo objektivno suočeni sa tim da imamo etno biznismene koji na osnovu svoje nacionalne pripadnosti narodu, kojem objektivno čak i ne pripadaju, grade svoju političku budućnosti i guraju taj narod u neravnopravan položaj sa drugim građanima u Bosni i Hercegovini – kaže Tojagić.

    On ističe da ni HDZ BiH ne smije biti jedini reprezent hrvatskih nacionalnih interesa u ovoj zemlji, ali da je činjenica da Komšić ne predstavlja Hrvate u Bosni i Hercegovini.

    Tojagić kaže da, na žalost, u BiH imamo političare koji koriste svoju nacionalnu pripadnost samo za zadovoljavanje ličnih i partijskih interesa, umjesto da rade u interesu naroda kojem pripadaju, ili bar tvrde da pripadaju.

  • Stranci će dati 8,5 miliona za izbore

    Stranci će dati 8,5 miliona za izbore

    Ukoliko predstavnici Republike Srpske ostanu dosljedni i ne budu odlučivali u Savjetu ministara BiH, Predsjedništvu BiH i parlamentu BiH, opšti izbori u BiH u oktobru naredne godine neće biti održani.

    Naime, izbore u BiH raspisuje Centralna izborna komisija BiH i s obzirom na to da oni rade najnormalnije, tu neće biti problema, međutim zbog nepostojanja budžeta, odluku o sredstvima za održavanje izbora moraće donijeti Savjet ministara BiH, koji će, sudeći po izjavama zvaničnika Republike Srpske, biti u blokadi sve dok se ne povuku izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Valentin Incko, bivši visoki predstavnik u BiH, a kojima se, između ostalog, zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici.

    Prema nezvaničnim informacijama, novac za izbore u slučaju nastavka blokade Savjeta ministara BiH mogli bi obezbijediti predstavnici međunarodne zajednice i kompletan iznos oko 8,5 miliona KM doznačiti direktno na račun Centralne izborne komisije, o čemu se, takođe prema nezvaničnim informacijama, već razgovaralo u tim krugovima.

    “Centralna izborna komisija BiH, po zakonu, izbore mora raspisati u maju, a 20 dana od dana raspisivanja izbora CIK-u mora biti dostavljen novac. Odluku o tome, o tim sredstvima, treba da donese Savjet ministara BiH, a ukoliko se ostane pri stavu da se ne odlučuje, te odluke neće biti”, rekao je Vehid Šehić, analitičar i bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH, dodajući da je mišljenja da do toga neće doći i da će izbori na kraju biti održani.

    I zvaničnici Republike Srpske koji odlučuju u Predstavničkom domu parlamenta BiH kažu da je takav scenario moguć, ali se nadaju da do njega neće doći i to iz prostog razloga što bi se u tom slučaju narušilo jedinstvo vlasti i opozicije koje je postignuto u Republici Srpskoj u vezi s tim pitanjem.

    “Tako nešto dovelo bi do prepucavanja vlasti i opozicije. Lično mislim da izbori treba da se održe i da od naroda dobijemo legitimitet za posao koji obavljamo”, rekao je Nenad Stevandić, lider Ujedinjene Srpske i predsjednik Srpskog kluba u Predstavničkom domu parlamenta BiH, dodajući da vjeruje da će izbori naredne godine biti održani.

    Inače, da je za održavanje izbora neophodna odluka Savjeta ministara BiH, vidjelo se i na posljednjim lokalnim izborima koji su pomjereni upravo iz razloga što nije bilo novca. Tu odluku Savjet ministara BiH na kraju je donio sa nekoliko mjeseci zakašnjenja, zbog čega su lokalni izbori, umjesto u oktobru, održani u novembru prošle godine.

    I Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, u ponedjeljak je ponovio da neće biti odlučivanja u Savjetu ministara BiH, Predsjedništvu BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH sve dok se ne suspenduje i stavi van snage nametnuta Inckova odluka.

    “Dok se to ne desi, neće biti odlučivanja u skladu sa zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske”, ponovio je Dodik.

    Ipak, sami zaključci Narodne skupštine Republike Srpske daju mogućnost predstavnicima Republike Srpske da odlučuju, jer se u jednom od njih navodi da odlučivanja neće biti, “osim u slučajevima kada je to neophodno radi sprečavanja donošenja odluka protivno interesima Republike Srpske sve dok se ne razriješi pitanje nametnutog zakona”.