VRBAS Media

Oznaka: Islamski emirat Afganistana

  • Dramatično u Kabulu: Zapad priznaje da neće moći izvući sve

    Dramatično u Kabulu: Zapad priznaje da neće moći izvući sve

    Situacija kod aerodroma u Kabulu se ne smiruje, a u isto vrijeme raste broj zemalja koje upozoravaju da iz Avganistana neće moći izvući sve one koji žele pobjeći od talibana.

    Kolona automobila na cesti prema aerodromu u Kabulu duga je puna tri kilometra, javlja BBC-jev dopisnik.

    Pucnjava oko aerodroma
    “Kako smo se približili aerodromu, zvuci pucnjave postajali su sve glasniji”, navodi BBC-jev dopisnik.

    Kad je novinarska ekipa BBC-ja pokušala razgovarati s ljudima okupljenima pred aerodromom, naoružani avganistanski vojnici strogo su im rekli da se odmah maknu.

    “Vojnici su bili jako ljuti. Imali su nešto nalik na bičeve u rukama, čak su nas i udarili par puta. Na kraju su provjerili naše novinarske akreditacije i pustili nas”, navodi BBC-jev dopisnik.

    Danas su s aerodroma u Kabulu poletila tek četiri aviona, a jedan pakistanski let je otkazan. Još uvijek se ne zna zašto.

    “Oni koji pokušavaju otići su porodice Avganistanaca koji su na ovaj ili onaj način radili sa strancima, kao prevodioci ili u medijima. Na njihovim licima vidi se tuga, kao da ih neko na silu izbacuje iz njihove države”, navodi BBC-jev dopisnik.

    Britanski ministar priznao: Nećemo uspjeti izvući sve one koje bismo htjeli
    Britanski ministar obrane Ben Valas je u razgovoru za BBC priznao da neće uspjeti s aerodroma u Kabulu izvući sve one koje bi htjeli.

    “U zadnja 24 sata izvukli smo 2000 ljudi, odnosno 10.000 ljudi od aprila. Fokusirani smo na to da izvučemo što više ljudi”, rekao je Valas.

    Kaže da žele ostati i nakon 31. avgusta ako to bude moguće. Ali, oni koji odlučuju o tome su SAD i talibani.

    “Talibani nam mogu jako zagorčati život. Sve će zavisiti o dogovoru SAD-a i talibana. Ako Amerika donese odluku da se ne ostaje nakon 31. avgusta, onda ćemo i mi otići taj dan”, zaključio je.

    Njemačka i Španija priznale da će morati ostaviti dio avganistanskih saveznika u Kabulu
    I Španija je priznala da neće moći evakuisati sve Avganistance koji su radili sa španskim snagama. Kao razlog navode “dramatičnu situaciju na terenu”.

    “Evakuisaćemo koliko god ljudi možemo, ali dio ljudi će ostati tamo iz razloga koji ne zavise od nas, nego o dramatičnoj situaciji na terenu”, rekla je španska ministrica odbrane Margarita Robles u intervjuu za Radio Cadena Ser.

    Slično priznanje stiglo je i od njemačkog ministra vanjskih poslova.

    SAD i saveznici neće moći izvući sve Avganistance koji imaju uslove za odlazak do 31. avgusta, priznao je njemački ministar vanjskih poslova, prenosi Index.hr.

  • Džonson i Bajden saglasni u saradnji na evakuacijama

    Džonson i Bajden saglasni u saradnji na evakuacijama

    Britanski premijer Boris Džonson i američki predsjednik Džozef Bajden saglasili su se da će sarađivati na obezbjeđivanju evakuacija iz Avganistana, uključujući i period nakon isteka zadatog roka 31. avgusta, saopšteno je danas iz kancelarije premijera Velike Britanije.

    “Lideri su telefonom razgovarali o naporima Britanije i SAD na koordinaciji brze i bezbjedne evakuacije naših državljana i onih koji su radili sa našim službama sa aerodroma u Kabulu”, navodi se u saopštenju.

    Džonson i Bajden ukazali su i na važnost diplomatske uključenosti u osiguranju napretka u Avganistanu i sprečavanja humanitarne katastrofe.

    U saopššenju se dodaje da su Džonson i Bajden posvećeni pokretanju međunarodne inicijative, između ostalog putem G7 i Savjeta bezbjednosti UN, za stabilizaciju situacije u Avganistanu, podršku narodu te zemlje i radu sa odgovarajućim predstavnicima avganistanskih vlasti.

    Bajden će sutra virtuelno prisustvovati sastanku lidera zemalja G7 na kojem će biti razgovarano o situaciji u Avganistanu.

    Talibani su zauzeli Kabul prošle sedmice zbog čega je veliki broj civila i vojnika pobjegao. Veliki broj ljudi strahuje da će ponovo uvesti njihovo strogo tumačenje islama kao i prije 20 godina.

  • Hoće li BiH priznati talibane “Nismo obavezni da pratimo politiku EU prema Avganistanu”

    Hoće li BiH priznati talibane “Nismo obavezni da pratimo politiku EU prema Avganistanu”

    Pridruživanje BiH američkoj izjavi o Avganistanu, osim što je urađeno bez znanja predstavnika Srpske, potencijalno je otvorilo i pitanje odnosa BiH prema talibanskom režimu u Kabulu.

    UAvganistanu je situacija i dalje haotična, traje evakuacija stranih i domaćih državljana koji su sarađivali s Amerikancima prije povlačenja, priča se o rađanju pokreta otpora, ali je činjenica da su talibani zauzeli gotovo cijelu državu i da se vraćaju na vlast. U kom obliku vladavine tek ćemo da vidimo, iako je izvjesno da će to da bude neki vid islamskog kalifata.

    Uslovna saradnja
    Međutim, odjeknula je izjava šef spoljne politike EU, Žozepa Borelja, koji je nagovijestio mogućnost uslovne saradnje s talibanima.

    – EU će sarađivati s vladom Avganistana nakon povratka talibana samo ako poštuju osnovna ljudska prava, uključujući žene, i ako spriječe da teroristi koriste avganistansku teritoriju – rekao je u saopštenju, nakon vanrednog sastanka ministara spoljnih poslova EU.

    Borelj je naglasio da su talibani dobili rat i da se prema tome s njima mora sarađivati, te da će Brisel prihvatiti vlast Avganistana onakva kakva jeste.

    – Borba protiv Al kaide u Avganistanu bila je uspješna, ali izgradnja države nije i mi moramo priznati i svoje greške – istakao je Borelj.

    Mada je stanje daleko od toga, realno je pitanje da li će u tom slučaju BiH, koja traži status kandidata za članstvo, morati da prati spoljnu politiku EU, odnosno da li će biti u situaciji da se opredjeljuje priznaje li talibansku vlast ili ne.

    Podjela
    Odgovor na to pitanje, za sada, nismo uspjeli da dobijemo iz Ministarstva spoljnih poslova BiH. Međutim, Aleksandar Savović, izvršni direktor Centra za ekonomske, pravne i društvene analize (CELSA) iz Banjaluke, smatra da ne moramo pratiti odluku EU u slučaju da se odluče da uspostave odnose s talibanskom vladom.


    – Nismo pratili spoljnu politiku EU ni u drugim slučajevima, kao što su sankcije prema Rusiji ili pitanja u vezi sa Kosovom*. Na političkim liderima ostaje da se usaglase da li treba uspostavljati odnose s talibanskom vladom ili ne. Po tom pitanju Predsjedništvo BiH igra glavnu ulogu – kaže Savović za Srpskainfo.

    Uprkos izjavi Borelja da EU treba uspostaviti odnose s talibanima, Savović sumnja da će to tako lako podržati sve članice EU.

    – Postoji šansa da se evropska zajednica još dublje podijeli na ovom pitanju, te da se dovedu u opasnost osnovni postulati Evropske unije. Uzimajući sve to u obzir, mislim da je za BiH ipak najbolje da još ništa ne radi u vezi sa uspostavljanjem odnosa s talibanima, te da kroz regionalnu saradnju napravi korake ka zaštiti svojih interesa u slučaju nove migrantske krize – zaključuje Savović.

    Groblje imperija
    Politikolog Darko Kuzmanović smatra da je nevjerovatna izjava Žozepa Borelja da će se s talibanima razgovarati pod određenim uslovima.

    – Razgovarati s nekim protiv koga ste se borili i proglašavali ih za teroriste, što i jeste istina, licemjernost je bez granica. Međutim, poznajući karakter talibana, ako se ova organizacija zaista povinuje zahtjevima EU i SAD, onda se sa sigurnošću može reći da je ovakav scenario zapravo dogovoren, a cilj bi mogao biti eventualno uvlačenje Kine i Rusije u avganistansko živo blato, koje je redom gutalo brojne imperije. Što se tiče BiH, ona vlastite spoljne politike gotovo da i nema. Ministar povlači partijske poteze na međunarodnoj sceni idući linijom interesa određenih globalnih igrača. Upravo zbog toga i po pitanju Avganistana ne treba očekivati da će BiH samostalno donijeti odluku već će osluškivati mišljenje Brisela i Vašingtona tako da saradnja i priznanje talibana neće puno zavisiti od nas već isključivo od toga kako se postave najveći globalni igrači na međunarodnoj političkoj sceni – kaže Kuzmanović za Srpskainfo.

    Prema njegovim riječima, SAD, EU, UN, NATO i ostale međunarodne organizacije doživjele su u Avganistanu najveći istorijski poraz još od samog začetka UN na konferenciji u Damberton Ouksu 1944.

    – Nije čudno da se iz veoma opravdanih razloga Avganistan naziva grobljem imperija, a sada je on postao i groblje međunarodnih organizacija koje, sve dok je trajalo prisustvo američke vojske, nisu prstom mrdnule da stanje koje je sada prisutno na terenu preduprijede. Nije ovo samo poraz SAD, nego svih onih koji su na ovaj ili onaj način učestvovali u intervenciji. Sada se postavlja pitanje šta sa izbjeglicama, a Evropa koja je već jednom preživjela traumu migrantske krize opet strahuje. Potpuno opravdano. Može se reći da je pogrešna višegodišnja politika došla na naplatu i njene posljedice će tek uslijediti – zaključuje Kuzmanović.

  • Ugušen otpor u sjevernom Afganistanu: Talibani zauzeli još tri okruga

    Ugušen otpor u sjevernom Afganistanu: Talibani zauzeli još tri okruga

    Talibani su u jučer zauzeli tri okruga u sjevernom Afganistanu koji su prošle sedmice pripali lokalnim militantnim grupama, rekao je jutros glasnogovornik talibana, iako nema potvrđenih izvještaja o daljim borbama.

    Okruzi Bano, Deh Saleh, Pul e-Hesar u sjevernoj provinciji Baghlan prošle su sedmice zauzele lokalne militantne grupe u jednom od prvih znakova oružanog otpora talibanima od njihovog zauzimanja glavnog grada Kabula 15. augusta.

    Do ponedjeljka, talibanske snage su očistile okruge i osnovane su u Badakhshanu, Takharu i Andarabu u blizini doline Panjshir, prema Twitter nalogu glasnogovornika Zabihullaha Mujahida, prenosi Reuters.

    Snage odane Ahmadu Massoudu, sinu pokojnog zapovjednika mudžahedina Ahmada Shaha Massouda, učvrstile su se u njegovom uporištu Panjshir, koje se opiralo i Sovjetima i talibanima prije 2001.

    Massoud, u čije snage ulaze ostaci regularne vojske i jedinica specijalnih snaga, pozvao je na pregovore o formiranju inkluzivne vlade za Afganistan, ali je obećao da će pružiti otpor ako talibanske snage pokušaju ući u dolinu, sjeverno od Kabula.

    Talibanska informativna služba Alemarah rekla je da se stotine boraca kreće prema Panjshiru. Nije bilo potvrde bilo kakvih borbi, ali pomoćnik Massouda rekao je da su obje strane spremne za vojnu akciju.

    Zabihullah Mujahid rekao je da je prijevoj Salang, na glavnom autoputu koji vodi od juga Afganistana prema sjeveru, otvoren i da su neprijateljske snage blokirane u dolini Panjshir. Ali njegova izjava sugerira da za sada nema borbi.

    “Islamski emirat pokušava mirno riješiti probleme”, rekao je Zabihullah.

  • Dolina lavova spremna, neće prihvatiti agresiju talibana

    Dolina lavova spremna, neće prihvatiti agresiju talibana

    Zvaničnik Nacionalnog fronta otpora (NRF) zadužen za spoljne poslove Ali Nazari izjavio je danas da pokret okupljen u provinciji Pandžšir na sjeveroistoku Avganistana ima hiljade boraca spremnih za borbu, ali je izrazio nadu da će se mirovni pregovori nastaviti.

    “Ali ako pregovori ne budu uspjeli mi nećemo prihvatiti bilo kakvu vrstu agresije talibana”, poručio je Nazari, prenosi BBC.

    U međuvremenu, talibani su saopštili da su opkolili uporište NRF u provinciji Pandžšir i da je štab pokreta otpora pod opsadom.

    Zvaničnici povezani sa pokretom otpora potvrdili su da talibani napreduju u tom regionu sjeveroistočno od glavnog grada Kabula.

    Amrulah Saleh, koji je bio potpredsjednik u vladi koju su zbacili talibani, a sada se nalazi u provinciji Pandžšir, objavio je na svom Twitter nalogu da su talibani okupili snage blizu ulaza u dolinu.

    Provincija Pandžšir, a posebno istoimena dolina, poznati su po organizovanju uspješnog pokreta, uključujući i suprotstavljanje sovjetskim snagama tokom rata od 1979. do 1989. godine, ali i talibanima tokom devedesetih.

    Provincija je i dalje pod kontrolom NRF koji je osnovao Ahmad Masoud, sin avganistanskog heroja i ikone pokreta otpora Ahmada Šaha Masouda.

    Nazari je izjavio da pokret NRF ima “hiljade boraca spremnih za otpor”, iako BBC nije nezavisno potvrdio ovu tvrdnju.

    “Međutim, radije bismo da pregovaramo o miru prije bilo kakvog rata ili sukoba”, poručio je Nazari.

  • Hoće li Afganistan ponovno biti baza za džihad?

    Hoće li Afganistan ponovno biti baza za džihad?

    Nakon pobjede talibana postavlja se i pitanje: Hoće li Afganistan ponovno postati baza za terorističke napade? Stručnjaci vide relativno mali rizik, piše Deutsche Welle.

    Za američkog predsjednika Joea Bidena nema sumnje da je Washington imao prije svega jedan cilj s obzirom na Afganistan: garantovati vlastitu sigurnost. Tako će, kako je rekao, i ostati.

    “Naš jedini vitalni interes za Afganistan ostaje ono što je uvijek bio: spriječiti teroristički napad na našu zemlju”, rekao je u svom govoru u ponedjeljak prošle sedmice.

    Bidenovu pretpostavku da bi to moglo uspjeti čak i bez prisutnosti SAD-a ne dijele svi Amerikanci.

    “Vraćamo se u stanje kakvo je postojalo prije (2001). To će reći, u žarište terorizma”, rekao je republikanski kongresmen Michael McCaul.

    Američki general Mark Milley izrazio je zabrinutost da bi skupine poput Al Qaide i Islamske države (IS) mogle brzo obnoviti svoje mreže u Afganistanu.

    Afganistan opet kao utočište za džihadiste?

    Rizik da bi se ove grupe mogle reorganizirati u Afganistanu apsolutno je stvaran, piše američki stručnjak Bliski istok i terorizam Daniel Byman u članku u časopisu “Foreign Affairs” pod naslovom: “Hoće li Afganistan ponovno postati sigurna luka za teroriste?”

    Protivterorističke mjere su, kako navodi, znatno otežane povlačenjem SAD-a iz Afganistana. Međutim, malo je vjerojatno, kako dalje navodi, da bi Afganistan mogao ponovno postati sigurno utočište za međunarodne džihadističke skupine. Prema njegovom mišljenju za to postoji nekoliko razloga. Al Qaeda je izgubila veliki dio svojih bivših snaga te je Islamska država u neprijateljskim odnosima sa talibanima. I prije svega, kako piše Byman, talibani su učili iz prošlosti i u skladu s tim se ponašaju drugačije.

    Stručnjak za južnu Aziju Christian Wagner iz Berlinske zaklade za nauku i politiku (SWP) također vjeruje da je malo vjerovatno da će džihadističke grupe u Afganistanu povratiti svoju staru prisutnost i snagu. “Oni više ne žele biti država parija, već traže međunarodno priznanje”, kaže Wagner. On podsjeća da su “Islamski emirat Afganistana”, kojim su vladali talibani od 1996. do 2001. godine, priznale samo tri zemlje, Pakistan, Saudijska Arabija i UAE.

    “Talibani sada to žele promijeniti. Oni znaju da je to moguće samo ako postoji odgovarajuća politika. To uključuje, između ostalog, njihov odnos s džihadističkim skupinama”, kaže Wagner.

    Talibani su pod prismotrom sa svih strana

    Ideja o Afganistanu u kojem žive međunarodni džihadisti ne samo da plaši Zapad. Rusija godinama održava kanale komunikacije s talibanima, a Kina također od prije nekoliko mjeseci sve češće razgovara s talibanima. Vodstvo u Teheranu također se oslanja na dijalog s talibanima. Odlazeći ministar vanjskih poslova Javad Sarif već je ponudio pomoć u mirovnim pregovorima koji se možda vode u Afganistanu. Sve tri susjedne države ujedinjene su u borbi protiv džihadizma. Talibani bi morali biti svjesni toga.

    I konačno, čak i nakon povlačenja, SAD ne ovise samo o dobrohotnosti talibana kada je u pitanju zaštita od terorističkih prijetnji. Prema Danielu Bymanu, oni još uvijek imaju dobro osmišljene izviđačke mogućnosti pomoću kojih mogu promatrati džihadističku scenu u Afganistanu i, ako je potrebno, boriti se s njom.

    “Američka vojska je pronašla kako da svoje zračne baze izvan Afganistana koristi za napade ili na drugi način djeluje u zemlji ukoliko bi to bilo neophodno”, kaže Byman.

    Razlike u odnosu na IS i Al Qaidu

    Međutim, veze između talibana i Al Qaide ostaju bliske, rekao je Edmund Fitton-Brown, šef misije UN-a za nadzor terorističkih grupa Islamska država, Al Qaeda i talibani.

    “Polazimo od toga da će vodstvo Al Qaede i dalje biti pod zaštitom talibana”, rekao je Fitton-Brown američkoj televiziji NBC.

    Nasuprot tome sasvim drugačije izgleda situacija sa IS-om u Afganistanu, koji sebe naziva “Islamskom državom u provinciji Khorasan” u odnosu na povijesnu regiju. Prema izvještaju koje je Vijeće sigurnosti UN-a objavilo u maju 2020., ova grupa je pretrpjela “značajne udarce”. “Talibanske snage odigrale su važnu ulogu u nanošenju ovih udaraca IS-u”, navodi se u izvještaju.

    U osnovi, džihadističke grupe poput Al Kaide i IS-a slijede drugačije ciljeve od talibana. Dok se potonji usredotočuju na proširenje svoje vladavine u Afganistanu, druge dvije skupine djeluju na međunarodnoj razini. Za njih granice ne igraju nikakvu ulogu.

    “Ovo različito gledište odigralo je ulogu samo u odnosu talibana s IS -om”, kaže Christian Wagner.

    IS optužuje Afganistance da se koncentrišu samo na svoju državu i na taj način to više vrednuju od islama i njegovog širenja. Al Qaeda, kako kaže Wagner, također slijedi taj cilj, ali za razliku od IS-a, to ne dovodi do napetosti s talibanima.

    “Obje grupe (Talibani i Al Qaeda) međusobno su povezane zajedničkim borbenim iskustvom u Afganistanu, a u nekim slučajevima teško se mogu odvojiti jedna od druge”, kaže Wagner.

    Upravo bi to, kako očekuje Wagner, moglo talibanima otežati definiranje njihovog odnosa s Al Qaedom nakon što su došli na vlast. Stoga će se, prema njegovom mišljenju, mnogo toga razjasniti na lokalnoj, a ne na nacionalnoj razini.

  • Bajden: Moguće produženje roka evakuacije poslije 31. avgusta

    Bajden: Moguće produženje roka evakuacije poslije 31. avgusta

    Predsjednik SAD Džozef Bajden izjavio je da se ubrzava “teška i bolna” evakuacija Amerikanaca i desetina hiljada drugih ljudi iz Kabula i najavio mogućnost da se rok za napuštanje Avganistana, koji je postignut sa talibanima, produži i nakon isteka krajnjeg roka, 31. avgusta.

    Bajden je branio svoju odluku o okončanju sukoba i insistirao da bi izlazak svih Amerikanaca iz Avganistana bio težak i u najboljim mogućim okolnostima.

    Kritičari optužuju Bajdena za ozbiljan propust u rasuđivanju jer je predugo čekao da naredi početak evakuacije, koja se nakon neočekivano brzog pada vlade u Kabulu ozbiljno iskomplikovala, prenosi AP.

    “Evakuacija više hiljada ljudi iz Kabula je teška i bolna, bez obzira kada je počela. Isto bi bilo i da smo počeli da evakuišemo prije mjesec dana jer ne postoji način da se ovoliki broj ljudi izvede iz Avganistana bez patnje i gubitaka koje i sami vidimo na TV”, rekao je Bajden i potvrdio da su u toku razgovori o potencijalnom produženju vazdušne evakuacije i po isteku krajnjeg roka, 31. avgusta.

    Ipak, on je izrazio nadu da rok neće morati da se produžava, ali je i najavio mogućnost konsultacija o tom pitanju sa talibanima.

  • Dvogodišnja djevojčica stradala u stampedu na aerodromu u Kabulu

    Dvogodišnja djevojčica stradala u stampedu na aerodromu u Kabulu

    Očajna majka opisala je trenutak čistog užasa u kojem je njena dvogodišnja kćerka nasmrt pregažena na kabulskom aerodromu.

    Djevojčica je stradala u stampedu koji je nastao dok je gomila ljudi pokušavala da se ukrca u avion i pobjegne od talibanskog režima.

    “Moje srce krvari. To je bilo kao da se davim i pokušavam da držim svoje dijete iznad vode”, rekla je za New York Times očajna majka, inače bivša radnica jedne američke organizacije u Kabulu.

    Žena je rekla da je njena porodica – muž, dvogodišnja kći, nemoćni roditelji, tri sestre i rođak – pokušala da se ukrca u avion na aerodromu Hamid Karzai, kako bi pobjegli iz zemlje, kad je gomila ljudi nagrnula prema ulaznim vratima.

    Pokušala je da pronađe kćerku, ali našla je samo njeno beživotno tijelo nakon što ju je gomila pregazila, prenosi Telegraf.

    “Osjetila sam čisti užas, nisam mogla da je spasim” rekla je.

    Majka je dodala i da je malena tokom čitavog haosa bila veoma hrabra.

    Kad su se u njihovom komšiluku začuli pucnji, rekla je malenoj da je to vatromet.

    “Moje dijete je bilo tako hrabro. Kad bi čula pucnje, samo bi povikala: “Petarde!” kaže slomljena majka.

    Ona otkriva da njena porodica, poslije svega, ne planira da se vrati na aerodrom.

    “Radije ću umrijti na dostojanstven način, nego ovako” rekla je.

    “Dešava se da ljudi budu prignječeni i pregaženi do smrti. Paravojne snage počele su da izvlače ljude iz gomile, a medicinski timovi pružaju pomoći povrijeđenima. Mrtvi su pokriveni bijelim čaršavima” rekao je novinar Skaj Njuza Stjuart Remzi.

    Američka ambasada poručila je svim američkim državljanima da se drže podalje od aerodroma zbog potencijalne opasnosti kod ulaznih vrata.

    Taj savet je u direktnoj suprotnosti s podsticajima predsjednika Džoa Bajdena, da američki državljani treba da nastave put prema aerodromu gdje je do sada poginulo već desetine ljudi.

  • Putin objasnio zašto Rusija neće primati izbjeglice iz Avganistana

    Putin objasnio zašto Rusija neće primati izbjeglice iz Avganistana

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin pozvao je danas da se spreči dolazak izbjeglica iz Avganistana, među kojima bi mogli da se kriju “prerušeni borci”, poslije talibanskog preuzimanja zemlje.

    On je na sastanku sa zvaničnicima vladajuće stranke Jedinstvena Rusija rekao da zapadni partneri insistiraju na tome da se prihvate izbjeglice u zemljama centralne Azije dok ne dobiju vizu za SAD ili druge zemlje.

    “Ali ko može da bude sakriven među tim izbjeglicama, kako možemo znati”, pitao je on i ocijenio da bi stotine, odnosno stotine hiljada ili čak milioni ljudi mogli da napuste teritoriju Avganistana.

    Nekoliko bivših sovjetskih republika u centralnoj Aziji dijele granicu sa Avganistanom i Rusijom, ukazao je on i rekao da bi tako – “borci prerušeni u izbjeglice” mogli da stignu na rusku teritoriju, zaključio je Putin, prenosi agencija “Beta”.

    Rusija ne želi te elemente iz Avganistana ili drugih zemalja – istakao je ruski predsjednik i podsjetio da se njegova zemlja godinama borila protiv ekstremističke gerile na Kavkazu.

    Avganistan će biti na dnevnom redu u ponedjeljak na onlajn samitu Organizacije dogovora o kolektivnoj bezbjednosti (ODKB), vojnog saveza koji okuplja više bivših sovjestskih republika, koji predvodi Rusija.

    Putin je u petak ocijenio da je veoma važno da se spriječi infiltracija terorista iz susjednih zemalja, uključujući onih koji se predstavljaju kao izbjeglice.

  • Talibani: Amnestija Ganiju, može da se vrati u zemlju

    Talibani: Amnestija Ganiju, može da se vrati u zemlju

    Talibani su izdali dekret o opštoj amnestiji za sve zvaničnike avganistanske vlade, uključujući pobjeglog predsjednika Ašrafa Ganija, i obećali da se oni mogu vratiti i živjeti u Avganistanu, izjavio je danas visoki lider talibana Kalil Ur-Rahman Hakani.

    Prema njegovim riječima, “nema neprijateljstva” između talibana i svrgnutog predsjednika Ašrafa Ganija, potpredsjednika Amrulaha Saleha i savjetnika za nacionalnu bezbjednost Hamdulaha Mohiba, prenosi ruska agencija TAS S.

    “Opraštamo svima: od generala koji se borio u ratu protiv nas do običnog čovjeka”, rekao je Hakani u intervjuu za pakistansku “Geo TV”.

    On je, takođe, pozvao Avganistance koji napuštaju zemlju da ostanu, i istakao da propagandu u kojoj se tvrdi da će im se talibani osvetiti, šire neprijatelji.

    “Talibanski zvaničnik obećava da se sve etničke grupe Avganistana mogu osjećati bezbjedno u zemlji. Tadžici, Baloči, Hazari i Paštuni su svi naš braća”, dodao je Hakani.

    Pakistanski mediji, ipak, ističu da ima još uvijek mnogo ljudi koji žele da pobjegnu iz Avganistana, kao i da je oko 800 Pakistanaca u Avganistanu koji žele da napuste zemlju.