Oznaka: Islamski emirat Afganistana

Nakon što su se američke trupe povukle iz Afganistana u augustu 2021. godine, talibani su se munjevitom brzinom vratili na vlast. Ova radikalna islamistička grupa je tada obećala da će promijeniti način vladavine u odnosu na period 1990-ih i omogućiti veće uživanje ljudskih prava.

Talibani su se obavezali da će poštovati prava žena u okviru normi “islamskog zakona”. Glasnogovornik grupe Suhail Shaheen je tada rekao da će ženama biti dozvoljeno školovanje, a govorilo se i o nizu drugih stvari koje su u konačnici ipak zabranjene.

Obećanja o mekšem pristupu naišla su na skepticizam, kako u zemlji, tako i u inostranstvu. Preko milion Afganistanaca je navodno pobjeglo iz države otkako su talibani ponovo preuzeli vlast.

Šesnaest mjeseci kasnije, čini se da su talibani pogazili svoju riječ i kao da su uradili sve suprotno od obećanog. Donesen je niz uredbi koji je sunovratio prava žena, koja su građena posljednje dvije decenije. Žene i djevojčice suočene su s rigoroznim zabranama, između ostalog, i u obrazovanju.

Samo nekoliko dana nakon ponovnog preuzimanja vlasti, talibani su ponovo uspostavili Ministarstvo za propagiranje vrlina i prevenciju poroka kao psa čuvara javnog morala koji ima zadatak da provodi talibansku verziju islamskog zakona. Ministarstvu je od tada fokus bilo sistematsko uništavanje prava žena u zemlji.

Evo nekih segmenata gdje su prava žena narušena:

Obrazovanje

Talibani su 12. septembra 2021. objavili da žene mogu pohađati univerzitete u razdvojenim učionicama od muškaraca dok nose obavezni hidžab. Ali u martu 2022. godine vlada je zabranila djevojčicama da pohađaju srednju školu. Srednje škole za djevojčice trebale su nastaviti s radom 23. marta 2021., nakon višemjesečnih zatvaranja nametnutih nakon preuzimanja vlasti talibana, ali talibani su naredili novo zatvaranje škola samo nekoliko sati nakon što su trebali da ih otvore.

U svom posljednjem koraku u suzbijanju obrazovanja žena, talibani su u utorak onemogućili univerzitetsko obrazovanje za sve studentkinje. U pismu koje je objavilo ministarstvo obrazovanja navodi se da je odluka donesena na sjednici vlade i da će naredba odmah stupiti na snagu.

Javni prostori

Ženama je pristup javnim prostorima značajno ograničen otkako su talibani ponovo na vlasti. Ranije je njima bilo dozvoljeno da posjete parkove tri dana u sedmici, a muškarcima preostala četiri, međutim 10. novembra je zabranjen ulazak ženama u sve parkove u Kabulu, čak i u pratnji rođaka.

Istog dana, talibanski zvaničnik u Kabulu najavio je da će ženama širom zemlje biti zabranjeno korištenje teretana. Glasnogovornik ministarstva za propagiranje vrlina rekao je da je zabrana uvedena zbog toga što ljudi ignorišu naredbe o segregaciji te zbog žena, koje ne nose hidžab.

Žene u Afganistanu više ne mogu raditi u većini sektora. Talibani su naredili ženama koje rade da ostanu kod kuće nakon preuzimanja vlasti u augustu 2021., rekavši da nisu sigurne u prisustvu vojnika.

Pravo žena da putuju unutar Afganistana i u inostranstvo također je ograničeno. Krajem prošle godine najavljeno je da će ženama biti potreban muški pratilac da putuju na velike udaljenosti unutar zemlje. Svaka žena koja putuje dalje od 75 kilometara (46 milja) morala je da bude u pratnji muškog pratioca. Mohammad Sadiq Hakif Mahajer, glasnogovornik ministarstva za propagiranje vrlina, rekao je tada za CNN da je novi zakon trebao spriječiti žene da nanose bilo kakvu štetu.

U novim pravilima se također pozivaju vozači da u svoje automobile ne puste žene koje ne budu imale hidžab na sebi. A u martu je avganistanskim avio-kompanijama naređeno da zabrane ženama da se ukrcaju na letove osim u pratnji muškog pratioca.

Ženska odjeća

Ovog ljeta, talibanski vrhovni vođa Hibatullah Akhundzada naredio je ženama da se u javnosti potpuno pokriju, uključujući i svoja lica. Dekret je sugerirao da žene treba da ostanu kod kuće gdje god je to moguće, jer je to “najbolja opcija za pridržavanje šerijatskog hidžaba”.

Talibanske vlasti su također naredile ženskim televizijskim novinarkama da pokriju lica dok se pojavljuju na televiziji.

Otkako su se vratili na vlast, talibani su ukinuli Ministarstvo za ženska pitanja, ključno tijelo za unapređenje prava žena putem zakona. Također su poništili Zakon o eliminaciji nasilja nad ženama, potpisan 2009. kako bi zaštitio žene od zlostavljanja – uključujući prisilni brak.

Talibanska ograničenja prema ženama su povećala međunarodnu zabrinutost i vjerovatno će dodatno izolirati zemlju na svjetskoj sceni s obzirom na neuspjeh bilo kakve vrste protesta protiv odluka vlasti.

Talibanske vlasti u Avganistanu zabranile su ženama da koriste usluge teretana, izjavio je danas portparol avganistanskog ministarstva za moral i borbu protiv poroka.

On je rekao da se zabrana uvodi jer nije poštovano pravilo o segregaciji polova i da zbog toga što žene nisu poštovale nošenje hidžaba.

Portparol je naveo da je ženama takođe zabranjen boravak u parkovima, prenio je AP.

Talibanska vlast je prethodno zabranila djevojkama da pohađaju srednje i više škole i isključila žene iz mnogih oblasti rada, naređujući im da strogo poštuju islamska pravila oblačenja.

Talibani su preuzeli vlast u Avganistanu u avgustu prošle godine, podsjetila je američka agencija.

Prošla je godina otkako su talibani preuzeli kontrolu nad Avganistanom. Kabul su zauzeli 15. avgusta 2021. godine i taj datum su proglasili državnim praznikom.

Tadašnji predsjednik Ašraf Gani i drugi zvaničnici napustili su zemlju.

Godinu dana od svrgavanja međunarodno priznate avganistanske vlade i zauzimanja moći, vratilo se ono od čega su stanovnici strahovali – brutalni režim iz devedesetih, kada su pod čvrstom talibanskom kontrolom u zemlji kamenovanja i pogubljenja bila javna, a djevojčicama je bilo zabranjeno da idu u školu.

Žene u Avganistanu danas su vraćene vijek unatrag, a djeca gladna odlaze na spavanje.

Talibansko preuzimanje vlasti izazvalo je haos u Avganistanu, iz kojeg su bježali civili jer su se plašili osvete talibana zbog saradnje sa stranim – prvenstveno američkim vojnicima ili međunarodnim organizacijama.

Više od polovine stanovništva u Avganistanu, a to je 23 miliona ljudi, nema hranu. Raste i siromaštvo, a sve teže je i zaustaviti prodaju organa.

“Godinu dana od kada su talibani preuzeli vlast svjedoci smo nevjerovatno visokog nivoa siromaštva i ekonomskog kolapsa zemlje. Ljudima su plate smanjene ili ih nemaju, pa se zadužuju. Surovo je suočavanje s realnošću, uključujući rani brak s djevojčicama ili dječji rad. To je ekstremna situacija”, priča Nil Tarner, državni direktor Norveškog savjeta za izbjeglice (NRC) za Avganistan.

Nakon što su talibani preuzeli vlast, došlo je do prekida isporuke međunarodne pomoći. Nijedna država nije priznala privremenu Vladu talibana. Većina zemalja, koje su napustile Avganistan zatvaranjem svojih ambasada u Kabulu, nisu se vratile.

Hiljade žena je otpušteno ili bilo prisiljeno da napustiti posao u Vladinim agencijama i u privatnom sektoru. Mali broj žena je nastavio da radi, i to u bolnicama, školama, policijskoj upravi ili na aerodromima. Osim toga, djevojčicama je dozvoljeno da pohađaju samo šest razreda osnovne škole.

“Čak i u prošlosti bilo je ograničenja i nasilja nad avganistanskim ženama, ali žene su imale nadu jer su postojale škole. Žene i djevojke su mogle da služe svojoj zemlji. Ali sada su izgubile jedinu nadu, a to je obrazovanje”, rekla je Azita Narhand, aktivistkinja za ženska prava.

Bankarski sistem je skoro propao. Hiljade preduzeća je zatvoreno. Nezaposlenost, siromaštvo i glad su dostigli alarmantne nivoe. U porastu su mnoge bolesti, kao što su neuhranjenost, boginje i dječja paraliza.

Talibanski borci juče su proslavili godinu dana od ulaska u Kabul, pošto su svrgnuli legalno izabranu vlast te zemlje.

Borci su ispalili slavljeničke pucnje u vazduh u Kabulu i mahali crnobijelom zastavom.

“Ovaj dan je dan pobjede istine nad laži i dan spasa i slobode avganistanske nacije”, saopštio je Zabihulah Mudžahid, portparol talibana. (RTS)

Vladavinu talibana u Avganistanu najteže podnose djevojčice, ističe se u novom izvještaju organizacije “Save the Children”.

Godinu dana od preuzimanja vlasti talibana djevojčice su više izložene stresu, depresiji i gladi od dječaka, navodi se u izvještaju.

Skoro polovina avganistanskih djevojčica ne ide u školu u odnosu na oko 20 odsto dječaka, kaže Kris Njamandi, direktor organizacije “Save the Children” u Avganistanu.

“One propuštaju više obroka, pate od izolacije i emocionalnog stresa i ostaju kod kuće, dok dječaci idu u školu. Ovo je humanitarna kriza, ali i katastrofa za prava djeteta”, rekao je Njamandi.

Organizacija za brigu o djeci otkriva da su ekonomska kriza, suša i nova ograničenja koja talibani uvode za žensko školovanje razorili živote djevojčica, prenosi Euronews.

Iz ove organizacije saopštili su da su djevojke s kojima su pričali prijavile porast broja dječjih brakovima kojima porodice nastoje da poboljšaju finansijsku situacija.

Talibani su došli na vlast u avgustu prošle godine, nakon što su vodili ofanzivu širom Avganistana poslije povlačenja američkih trupa iz zemlje.

Njamandi je pozvao međunarodnu zajednicu da obezbijedi humanitarna sredstva Avganistanu kako bi se poboljšala situacija za djecu u zemlji.

On kaže da se rješenje ne može naći samo u Avganistanu, nego i na mjestima moći i u kancelarijama globalnih političkih lidera, aludirajući na to da svijet ne čini dovoljno za poboljšanje životnih uslova djevojčica u Avganistanu.

“Ako se ne obezbijedi hitno humanitarno finansiranje i ne pronađe način da bankarski sistem podrži rastuću ekonomiju, životi djece će biti izgubljeni, a veliki broj dječaka i djevojčica će zauvijek izgubiti djetinjstvo zbog rada, braka i kršenja prava”, upozorio je Njamandi.

Portparol talibana Zabihulah Mudžahid osudio je danas američki napad u glavnom gradu Avganistana, Kabulu, u kojem je ubijen lider Al Kaide Ajman al Zavahiri i dodao da je u pitanju kršenje međunarodnih principa, javlja Anadolija.
Osuđujući napad, Mudžahid je istakao da se radi, ne samo o kršenju međunarodnih principa, već se radi i o nepoštovanju sporazuma iz Dohe postignutog 2020. između SAD i talibana o povlačenju stranih snaga iz Avganistana.

Zavahiri je duže vrijeme uspijevao da izbjegne američke napore da ga ubiju ili zarobe.

On je od 2011. predvodio grupu koje je Amerika proglasila terorističkom, kada su američke snage u Pakistanu ubile osnivača Al Kaide Osamu bin Ladena.

Iz Ministarstva odbrane Sjedinjenih Američkih Država (Pentagon) su objavili da je vojska ove zemlje u Afganistanu ostavila vojnu opremu vrijednu sedam milijardi dolara. To se desilo nakon prošlogodišnjeg povlačenja iz države.

Oprema je sada u rukama Talibana protiv kojih su se Amerikanci godinama borili. Njihova vojna intervencija je trajala 20 godina, a uslijedila je nedugo nakon terorističkog napada 11. septembra 2001. na SAD.

Iz Pentagona su poručili da ne postoji namjera povratka u Afganistan da bi se oprema vratila ili uništila.

Ove informacije iz Pentagona sadržane su izvještaju podnesenom Kongresu. SAD su od 2005. do 2021. Afganistancima dali vojnu opremu vrijednu 18,6 milijardi dolara. U Afganistanu su ostali letjelice, vojna vozila, naoružanje, oprema za komunikaciju i drugo. Među njima je avion vrijedan 923,3 miliona dolara.

Informacije u sadržanom izvještaju bit će ponovo povod za kritiku odluke da se Amerikanci povuku iz Afganistana.

Za veći dio opreme inače je potrebno specijalističko održavanje, a ono je bilo moguće dok su američki vojnici bili prisutni u Afganistanu.

U izvještaju je navedeno da je dio oružja i opreme, koji su se koristili u Afganistanu, transportovan u Ukrajinu kako bi se ova država odbranila od agresije Rusije, prenosi CNN.