VRBAS Media

Oznaka: Iran

  • General Salami: Iran čeka pogrešan potez cionističkog režima da ga uništi

    General Salami: Iran čeka pogrešan potez cionističkog režima da ga uništi

    Generalmajor Hossein Salami, glavni zapovjednik Zbora čuvara Islamske revolucije (IRGC), na sastanku povodom Nacionalnog dana novinara komentarisao je optužbe izraelskih zvaničnika kazavši kako Iran čeka pogrešan potez cionistističkog režima da ga potpuno uništi.

    Govoreći na sastanku s medijskim saradnicima, koji je održan u ponedjeljak povodom Nacionalnog dana novinara, generalmajor Hossein Salami prvi put je obilježio ime i sjećanje na šehide Islamske revolucije, posebno one koji su ubijeni u “areni širenja informacija” i opisani u izvještajima u zemlji kao vjesnici i glasnici islamske revolucije.

    “U današnjem svijetu riječi su postale vrlo moćne i mogu oblikovati mnoge pokrete i političke, društvene i kulturne promjene”, rekao je general dodavši da se danas riječi “lansiraju i bacaju poput raketa i metaka koji dobivaju novu dimenziju”.

    Također, u svojim primjedbama generalmajor Salami naglasio je ključnu ulogu i status novinara i medija u savremenom svijetu današnjice i potrebu korištenja efikasnih metoda za izražavanje činjenica i suprotstavljanje neprijateljskom medijskom ratu.

    Pozivajući se na nedavne primjedbe izraelskih zvaničnika protiv Irana, vrhovni komandant IRGC-a kazao je da Islamska Republika Iran čeka pogrešan potez cionista da ih potpuno uništi.

  • Turković se u Teheranu sastala s novoizabranim predsjednikom Irana Raisijem

    Turković se u Teheranu sastala s novoizabranim predsjednikom Irana Raisijem

    Zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković, sinoć se u Teheranu sastala s novoizabranim predsjednikom Islamske Republike Iran Ebrahimom Raisijem.

    Ministrica Turković je čestitala na izboru i poželjela uspješan mandat predsjedniku Raisiju, koji je jučer zvanično preuzeo dužnost predsjednika Irana, a upravo je sastanak s ministricom Turković bio jedan od prvih zvaničnih sastanaka.

    Tokom sastanka je razgovarano o unapređenju bilateralnih odnosa dvije prijateljske zemlje, te jačanju saradnje u različitim oblastima. Predsjednik Raisi je kazao da je potrebno jačanje ekonomske saradnje i trgovinske razmjene, što će biti jedan od prioriteta nove administracije. Istakao je da će Iran uvijek podržavati suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, te da će podržavati napredak naše zemlje.

    Turković se zahvalila narodu i zvaničnicima Irana za svu podršku koju su pružili Bosni i Hercegovini u proteklim decenijama, te predsjednika Irana upoznala s trenutnom političkom situacijom u našoj zemlji, posljednjim dešavanjima vezanim za odluke visokog predstavnika, te odnosima u regionu. Također, ministrica je govorila o nastojanjima naše zemlje da ispunjava svoje vanjskopolitičke obaveze, te poteškoćama s kojim se susreće na tom putu.

    Sinošnjem sastanku je prisustvovao i ministar vanjskih poslova Irana Mohammad Javad Zarif, s kojim će ministrica Turković danas održati odvojeni sastanak, zajedno s delegacijama Ministarstava vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i Irana.

    Tokom službene posjete Iranu, ministrica Turković će održati i druge sastanke sa zvaničnicima ove zemlje, te prisustvovati inauguraciji novog iranskog predsjednika Raisija, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću MVPBiH.

  • Ministar odbrane Izraela: Moramo odmah reagovati na aktivnosti i agresiju Irana

    Ministar odbrane Izraela: Moramo odmah reagovati na aktivnosti i agresiju Irana

    Ministar odbrane Izraela Benny Gantz izjavio je kako Izrael mora odmah djelovati protiv Teherana nakon napada na tanker kod obala Omana za koji se sumnja da su izvršile upravo iranske snage.

    Gantz je ocijenio napad na tanker “Mercer Street” kao ozbiljan problem koji može dovesti do eskalacije sukoba.

    “Iranska agresija u regionu, a posebno na pomorskom frontu pojačava se. Ovo je razlog zbog kojeg moramo djelovati upravo sada. Iran ne samo da teži nuklearnom programu već dovodi do opasne utrke u naoružanju i narušava stabilnost Bliskog istoka”, rekao je Gantz tokom sjednice izraelskog parlamenta.

    Naglasio je kako Iran posjeduje brojne bespilotne letjelice koje mogu ugroziti stabilnost.

    “Trenutno je aktivno stotine iranskih bespilotnih letjelica u Jemenu, Iraku i drugim zemljama. U protekloj godini bilo je najmanje pet iranskih napada na međunarodne brodove koji su upravo izvršeni korištenjem bespilotnih letjelica iranske proizvodnje”, rekao je izraelski ministar odbrane.

    Na kraju, poručio je kako Iran nije samo problem Izraela već cijelog svijeta.

    “Izrael posjeduje različite mogućnosti za zaštitu svojih građana, a mi ćemo smatrati odgovornim svakoga ko nam pokušava nauditi. Ovo nije samo izraelsko pitanje već pitanje cijelog svijeta koji vidi rezultate iranske agresije”, rekao je ministar odbrane Izraela Benny Gantz.

  • Iran započeo proces proizvodnje obogaćenog urana

    Iran započeo proces proizvodnje obogaćenog urana

    Iran je započeo proizvodnju obogaćenog urana, što bi moglo pomoći u proizvodnji nuklearnog oružja, saopćili su iz UN-ove agencije za nuklearni nadzor.

    Teheran je o ovom koraku obavijestio Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA) i naveo da je cilj razviti gorivo za istraživački reaktor.

    Britanski, francuski i njemački zvaničnici rekli su da bi ovaj potez mogao ugroziti pregovore o “oživljavanju” napuštenog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine. Pomenuti sporazum, čiji je zvanični naziv Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA), je nametnuo ograničenja iranskom nuklearnom programu kako bi im se otežalo razvijanje nuklearnog oružja.

    Zauzvrat, Sjedinjene Američke Države i Evropa složile su se da će ukinuti postojeće ekonomske sankcije. Bivši predsjednik Donald Trump 2018. godine je povukao SAD iz dogovora i obnovio sankcije protiv Irana, nakon čega je Teheran počeo kršiti mnoga svoja ograničenja. Trenutni predsjednik Joe Biden je nastavio sa Trumpovom praksom.

    Trenutno zvaničnici iz SAD-a i Evrope u Beču vode pregovore kako bi pokušali uspostaviti sporazum. Započeti su u aprilu, odgođeni su 20. juna, a novi datum pregovaranja nije najavljen.

    Novoizabrani iranski predsjednik Ibrahim Raisi želi da SAD ukinu sankcije njegovoj zemlji u zamjenu za poštivanje sporazuma.

    Zvaničnici Velike Britanije, Francuske i Njemačke izjavili su da su “ozbiljno zabrinuti” zbog odluke Irana o proizvodnji obogaćenog urana. Također su pozvali Iran da se vrati pregovorima u austrijskoj prijestolnici.

  • Hitno zaustavljen reaktor na nuklearnoj elektrani u Iranu

    Hitno zaustavljen reaktor na nuklearnoj elektrani u Iranu

    Reaktor na jedinoj iranskoj nuklearnoj elektrani “Bušer” na jugu zemlje je hitno isključen, javila je državna televizija Irana.

    Prema riječima neimenovanog predstavnika iranske nuklearne elektrane, reaktor će ostati isključen najviše tri do četiri dana.

    Rad nuklearne elektrane obustavljen je još u subotu kako bi se otklonile pojedine tehničke neispravnosti, prenio je “Sputnjik”.

    Nuklearna elektrana “Bušer” smatra se najvećim rusko-iranskim projektom.

    Prvi blok ove nuklearke je pušten u rad 2011. godine.

    Rusija isporučuje Iranu nuklearno gorivo koje je neophodno za njeno funkcionisanje.

    Međutim, u martu je predstavnik ove elektrane rekao da Iran od Rusije više ne može da dobija dijelove za popravku zbog ekonomskih sankcija koje je Amerika uvela Iranu 2018. godine.

  • Ko je novi predsjednik Irana: Kontroverzni lider koji je u prošlosti bio član “Vijeća smrti”

    Ko je novi predsjednik Irana: Kontroverzni lider koji je u prošlosti bio član “Vijeća smrti”

    Stanovnici Irana u subotu su izabrali novog predsjednika ove države. U narednim godinama, Iran će predstavljati kontroverzni političar Ebrahim Raisi koji je dobio podršku više od 60 posto stanovnika ove države.

    Šezdesetogodišnji političar tokom kampanje sebe je predstavljao kao najbolju osobu za borbu protiv korupcije i rješavanje ekonomskih problema s kojima se Iran suočava u posljednjem periodu.

    Ko je zapravo Ebrahim Raisi?

    Novi iranski predsjednik rođen je 1960. godine u Mashadu, drugom po veličini iranskom gradu i centru najsvetijeg šiitskog svetišta u državi. Raisi je odrastao u religijski orijentiranoj porodici gdje je kao mlad stekao značajno vjersko obrazovanje, te studirao kod nekoliko istaknutih islamskih učenjaka.

    Još dok je bio student, Raisi je sudjelovao u protestima protiv tadašnjeg vladara Mohammada Reze Shaha Pahlavija koji je na kraju svrgnut s vlasti 1979. godine u promjenama koje su dovele do stvaranja Islamske republike Iran.

    Raisi dobio podršku više od 60 posto građana Irana (Foto: EPA-EFE)
    Raisi dobio podršku više od 60 posto građana Irana (Foto: EPA-EFE)
    Nakon revolucije i uspostave vlasti na čelu sa ajatolahom Homeinijem, Raisi je započeo rad u pravosuđu gdje je djelovao kao tužilac u nekoliko iranskih gradova, a pravosudni “zanat” izučavao je pod nadzorom ajatolaha Hamneija koji postaje iranski predsjednik 1981. godine.

    Tokom pravosudne karijere, Raisija je odlikovala velika ambicioznost što je potvrđeno i time da je postao zamjenik glavnog tužitelja u Teheranu kada je imao samo 25 godina.

    Kontroverzne odluke

    Upravo u periodu, kada postaje zamjenik tužitelja u Teheranu, za Raisija se počinju vezati brojne kontroverzne odluke. Organizacije za ljudska prava ističu kako je, dok je bio na toj funkciji, Raisi obnašao i funkciju jednog od četvorice sudija koji su sjedili u “tajnim” sudovima osnovanim 1988. godine, a koji su kasnije postali poznati i kao “Komiteti smrti”.

    Ovaj komitet bio je zadužen za nadzor, ali i likvidaciju hiljade političkih zatvorenika i neistomišljenika tadašnje iranske politike.

    “Komitet smrti” većinom je sudio članovima ljevičarskih opozicionih grupa, a tačan broj onih koje je Komitet poslao u smrt ni danas nije poznat. Nevladine organizacije koje se bave proučavanjem ovog dijela historije Irana, ističu kako je Komitet odgovoran za smrt oko 5.000 muškaraca i žena koji su pogubljeni i pokopani u neoznačenim masovnim grobnicama što predstavlja zločin protiv čovječnosti.

    Raisija i danas prate događaji iz 1988. godine (Foto:Twitter)
    Raisija i danas prate događaji iz 1988. godine (Foto:Twitter)
    Uprkos činjenici da je bio dio Komiteta, Raisi je više puta odbacio tvrdnje da je odgovoran za ubistva te je naglašavao kako su ubistva pravdana vjerskom presudom vrhovnog vođe ajatolaha Homeinija. Zbog njegove moguće umiješanosti u ova djela, često se može čuti kako politički protivnici Raisija zovu i “Gospodin smrt”.

    Razmjere masovnih ubistava izložene su i u izvještaju od 130 stranica koje je napisao advokat za ljudska prava sa sjedištem u Londonu Geoffrey Robertson.

    “Političke protivnike su vješali o dizalice te su njihovi konopci visili ispred ulaza u salu za sastanke. Ostale su izvodili tokom noći gdje su ih ubijali streljački vodovi”, navodi se.

    Politički uspon

    Nakon dešavanja tokom osamdesetih godina prošlog stoljeća, Raisi je napredovao kako u pravosudnom tako i u političkom životu Irana. Također, 10 godina, tačnije do 2014. godine obavljao je dužnost zamjenika glavnog sudije Irana.

    Nakon 2014. godine, Raisi je unaprijeđen u glavnog državnog tužioca, a 2016. godine ajatolah Hamnei ga je imenovao čuvarom jednog od najznačajnijih religijskih centara Astan Quds Razavi. Kompleks je smješten u Mashadu i sadrži mauzolej Imama Reze koji prema šiitskom vjerovanju predstavlja osmog duhovnog i političkoj nasljednika poslanika Muhameda.

    Raisi je na ovoj poziciji vladao imovinom vrijednom milijarde dolara te je uspostavio brojne političke i vjerske veze sa elitom Mashada.

    Tokom 2017. godine, Raisi se prvi put kandidovao za predsjednika Irana čime je postao glavni politički protivnik nešto umjerenijeg političara Hasana Rouhanija. Uprkos tome što je svojom kandidaturom jasno istakao svoje političke ambicije, i dalje je ostao miljenik ajatolaha Hamneia koji ga je 2019. godine imenovao za šefa pravosuđa Irana.


    Kao šef pravosuđa, Raisi je proveo reforme koje su dovele do smanjenja pogubljenja ljudi koji su osuđeni na smrt i pogubljeni zbog krivičnih djela povezanih s drogom.

    Kada je riječ o unutrašnjoj politici, Raisi je obećao građanima kako će se boriti protiv inflacije, otvoriti najmanje milion radnih mjesta godišnje te se posvetiti izgradnji novih stanova. Također, naglasio je kako će se zalagati za finansijsku transparentnost i borbu protiv korupcije.

    S druge strane, vanjskopolitički problemi Irana će i u narednom periodu ostati isti, a oni će se prije svega odnositi na situaciju s Izraelom te obnovu nukelarnog sporazuma s SAD-om.


    Do sada, Raisi je nudio nekoliko promišljanja o tome da li bi Iran trebao prihvatiti novi nuklearni sporazum s SAD-om. Iako je rekao kako će podržati eventualni dogovor Irana i SAD-a, Raisi je naglasio kako će iza tog sporazuma stajati jaka vlada koja će nadgledati njegovo provođenje.

    Zbog ovakvih stavova, očekuje se kako će i pored eventualnog dogovora SAD-a i Irana, odnosi dvije države u budućnosti i dalje odlikovati napetost, naročito ukoliko se uzme u obzir da je novi predsjednik Irana pod američkim sankcijama zbog kršenja ljudskih prava.

  • Bennett opisao politiku novog lidera Irana kao “režim brutalnih vješala”

    Bennett opisao politiku novog lidera Irana kao “režim brutalnih vješala”

    Izraelski premijer Naftali Bennett komentirao je izbore u Iranu i pobjedu novoizabranog predsjednika Ebrahima Raisija te je poručio kako je njegova pobjeda predstavlja posljednji alarm za uzbunu u zapadnim državama.

    Bennett je naglasio kako zapadne države, posebno Sjedinjene Američke Države ne bi trebale razmatrati pregovore o novom nuklearnom sporazumu s Iranom naročito sada nakon izbora Raisija čiji je režim Bennett opisao kao “režim brutalnih vješala”.

    Tokom govora na prvoj sjednici od stupanja na dužnost, Bennett je opisao Raisijev uspon u Iranu kao čin koji je omogućio vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei, a ne kao slobodni izbor građana.

    “Raisijev izbor je, rekao bih, posljednja šansa da se svjetske sile probude prije nego što se vrate nuklearnom sporazumu s Iranom. Moraju shvatiti s kim u ovom trenutku imaju posla”, rekao je Bennett.

    Dodao je kako se stav Izraela o pitanju nuklearnog sporazuma neće mijenjati ni u budućnosti.

    “Režim brutalnih vješala nikada ne smije imati oružje za masovno uništavanje. Stav Izraela se neće mijenjati kada je riječ o Iranu”, ističe Bennett.

    Uprkos mišljenju izraelskih čelnika, čini se kako će se pregovori između svjetskih sila o nuklearnom sporazumu s Iranom ipak nastaviti.

    Strane u pregovorima održat će i danas sastanak u Beču o obnovi nuklearnog sporazuma u čijem fokusu će prije svega biti SAD i Iran.

    Iran i šest svjetskih sila pregovaraju u Beču od aprila kako bi postigli dogovor o koracima koje treba da preduzmu SAD i Iran. SAD su se povukle iz sporazuma 2018. godine.

  • Iranci biraju novog predsjednika: Očekuje se pobjeda radikalnog političara Ebrahima Raisija

    Iranci biraju novog predsjednika: Očekuje se pobjeda radikalnog političara Ebrahima Raisija

    Vrhovni vođa Ali Khamenei glasao je u petak ujutro u Teheranu na iranskim predsjedničkim izborima i tako službeno otvorio birališta, izvijestili su novinari agencije France Presse na terenu.

    Ajatolah Khamenei ubacio je svoj glasački listić u kutiju postavljenu posebno za njega u džamiji imama Khomeinija, pored njegovog ureda, u centru iranskog glavnog grada u 7:03 sati (4:33 sati po srednjoevropskom vremenu).
    Birališta se trebaju zatvoriti u ponoć (21:30 sati), ali se glasanje može produžiti za dva sata, objavila je vlada.

    Očekuje se pobjeda ultrakonzervativca Ebrahima Raisija, koji bi tako nakon dva mandata trebao zamijeniti umjerenog Hassana Rouhanija, prenosi AFP.


    Među njegovim protukandidatima su bivši čelnik Revolucionarne garde Mohsen Rezaee i ultrakonzervativni bivši pregovarač za nuklearni program Saeed Jalili.

    Takmiče se i bivši potpredsjednik Mohsen Mehralizadeh te guverner centralne banke Abdolnaser Hemmati, koje se smatra reformistima, ali nemaju podršku glavne reformističke koalicije.

    Ako nijedan kandidat u petak ne dobije jasnu većinu, dvojica kandidata s najvećim brojem glasova idu u drugi krug sedam dana kasnije, 25. juna.

    Vrhovnu vlast u Iranu od 1979. zapravo ima vjerski vođa, prvo Ruhollah Khomeini pa Ali Khamenei, ali i predsjednik države ima znatan utjecaj na pitanja koja se kreću od industrijske do vanjske politike.

    Oko 59 miliona ljudi ima pravo glasa na izborima, a početni rezultati očekuju se u nedjelju, izvještava dpa.

    Prema anketama, međutim, oko 40 posto birača s pravom glasa želi učestvovati na izborima – oko 30 posto manje nego na posljednjim izborima 2017. godine.

    Novi predsjednik trebao bi položiti zakletvu u augustu.