Oznaka: Iran

  • Borel: Sačinjen finalni tekst o spasavanju nuklearnog sporazuma

    Borel: Sačinjen finalni tekst o spasavanju nuklearnog sporazuma

    Visoki predstavnik Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbjednost Žosep Borel izjavio je danas da je sačinjen finalni tekst nakon što su u Beču završeni indirektni pregovori između Teherana i Vašingtona o spasavanju nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.

    “Ono o čemu se može pregovarati je ispregovarano i to se sada nalazi u finalnom tekstu. Međutim, iza svakog tehničkog pitanja i svakog pasusa krije se politička odluka koju treba donijeti u prijestonicama”, napisao je Borel na Twitteru, prenio je Rojters.

    On je istakao da će sporazum moći da se potpiše ako odgovori iz prijestonica budu pozitivni.

    Pregovarači o oživljavanju iranskog nuklearnog sporazuma preseliće se iz Beča u Teheran, gdje će nastaviti razgovore, javila je iranska državna novinska agencija IRNA.

    Iranska agencija navodi da će se razgovori nastaviti s koordinatorom pregovora i predstavnicima drugih strana, prenio je Rojters.

    SAD su sporazum o nuklearnom programu Irana napustile 2018. godine, ali su učestvovale u pregovorima o reaktiviranju dokumenta.

    Strane u sporazumu su, osim Irana, Rusija, Kina, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, a EU je posredovala.

  • Sprema li se novi rat?

    Sprema li se novi rat?

    Izraelski parlament je raspušten 30. juna, čime je otvoren put za Jaira Lapida da nasledi Naftali Benneta na mestu premijera sledećeg dana.

    Izbori su najavljeni za 1. novembra, ali aktualna politička situacija sugerira da će puno mjeseci proći prije nego zakonodavci uspiju formirati stabilnu koaliciju, piše ekspert Šalom Lipner za “Nešnl njuz”.

    Međutim, političke promene nisu preusmerile fokus izraelskih lidera od izazova u vidu Irana. Lipner navodi da se ciljevi ipak menjaju.

    Nuklearni sporazum međunarodnih sila s Iranom, koji je potpisan u vreme administracije predsednika Sjedinjenih Američkih Država Baraka Obame, a poništen pod Donaldom Trampom, bio je kontroverzan među izraelskom političkom elitom. Kritičari su isticali da sporazum ignoriše niz problematičnih elemenata koji se tiču iranskih naoružanja. Oni koji su podržavali sporazum, ukazivali su na niz kontrola iranskog nuklearnog programa i nužnost da se izbegne otvoreni sukob sa saveznikom Izraela, odnosno SAD.

    Povlačenje bivšeg američkog predsednika Trampa iz ovog sporazuma dodatno je pokrenula debatu među stručnjacima, kad je njegova kampanja “maksimalnog pritiska”, bez obzira da li zbog svojih nedostataka ili zbog prerane propasti, ukazala na to kako Iran sve više obogaćuje uranijum.

    Poseta predsednika SAD Džoa Bajdena Izraelu dodatno je naglasila problem. Biden je 14. jula potvrdio uverenje “da je diplomacija najbolji put” da se osigura da Iran ne dođe u posedu nuklearnog oružja. U Jerusalimskoj deklaraciji, koju su on i Lapid tada potpisali, Bajden je potvrdio da su SAD spremne da upotrebiti sve elemente svoje nacionalne snage kako bi se osigurao takav ishod.

    Lapid je odmah izrazio skepticizam prema Bajdenovom stavu.

    “Diplomatija ih neće zaustaviti. Jedini način da ih zaustavite je da se stavi jasna vojna pretnja na sto”, rekao je Lapid.

    Stručnjaci smatraju da je veliko pitanje hoće li Izrael da iskoristi svu svoju snagu da spreči Iran u razvoju nuklearnog oružja. Ministar odbrane Beni Ganc izjavio je u julu da je Izrael “u stanju da ozbiljno oštetiti nuklearni program Irana”.

    Njegove reči došle su pošto je Bajden u Jerusalimskoj deklaraciji potvrdio da će Amerika očuvati i ojačati izraelsku sposobnost da odvrati neprijatelje i da se odbrani od pretnji ili kombinacije pretnji.

    Da li je Lapid spreman da iskoristi snage ratnog vazduhoplovstva i napadne iranska nuklearna postrojenja? Poznavaoci prilika smatraju da to ne može sa sigurnošću da se tvrdi, ali je poznato da ako bi Izraelci krenuli u takvu misiju, to ne bi bio prvi put, navodi “Jutarnji list”.

    Izrael je 2007. godine bio suočen sa pretnjom da blizu svoje granice sa Sirijom dobije aktivni nuklearni reaktor – odluka je bila brza, izraelske snage su uništile postrojenje. O tome je svojevremeno pričao nekadašnji predsednik SAD Džordž Buš

    “Premijer Ehud Olmert me nije pitao za ‘zeleno svetlo’ i ja ga nisam dao. Učinio je što je ono za šta je verovao da je potrebno kako bi se obranio Izrael”, kazao je tada Buš.

    Današnje okolnosti nisu onakve kakve su bile pre 15 godina. Ali ako izraelski lideri sada ili u budućnosti pretpostave da nema vremena za neki drugi plan, takva situacija ne bi bila iznenađujuća, smatraju stručnjaci.

  • Oči svijeta uprte u Teheran – šta će donijeti razgovori Putina, Erdoana i Raisija

    Oči svijeta uprte u Teheran – šta će donijeti razgovori Putina, Erdoana i Raisija

    Oči svijeta uprte su u trojni sastanak predsjednika Irana, Rusije i Turske u Teheranu – posvećen izvozu ukrajinske pšenice i saradnji u oblasti energetike. Za Putina samit je prilika da ojača vojni i ekonomski otpor sankcijama i naoružavanju Ukrajine.

    Ruski “Gasprom” i Iranska nacionalna naftna kompanija potpisali su sporazum vrijedan desetine milijardi dolara. Time Moskva dobija ključnu rutu za zaobilaženje sankcija i izvoz nafte, dok Vašington navodi da Rusija traži dronove od Irana za rat u Ukrajini, što je Rusija demantovala, piše RTS.

    Deblokada ukrajinskog žita iz Crnog mora, da bi se ublažila svjetska kriza hrane – među glavnim je temama predsjednika Putina, Raisija i Erdoana u Teheranu. Rusija će učiniti sve da ukrajinsko žito stigne na svjetska tržišta, kaže Putin i dodaje da situacija u Ukrajini nije toliki razlog za pomenutu krizu. Kaže da Kijev sam sprečava izvoz, paljenjem žita u Marijupolju i miniranjem Crnog mora.

    Iranske i ruske kompanije potpisale su u Teheranu ugovor o do sada najvećoj investiciji u Iranu po kome će ruske kompanije uložiti 40 milijardi dolara u iransku naftnu industriju i gas.

    Iran, koji je dugo pod sankcijama Zapada, oslanja se na prodaju nafte Aziji, posebno Kini. Zbog sukoba u Ukrajini i sankcija – i Rusija se sve više okreće tim tržištima, što bi moglo da pojača nadmetanje u prodaji nafte.

    “Hvala vam što pokušavate da posredujete, što pravite platformu za pregovore o pitanjima hrane, prije svega o prevozu žitarica preko Crnog mora. Načinili smo napredak zahvaljujući vašem posredovanju. Nisu svi problemi riješeni, ali se krećemo naprijed, a to je dobro”, poručio je Vladimir Putin, predsjednik Ruske Federacije.

    Putin nastoji da ojača odnose i sa Turskom, članicom NATO-a, koja je dozvolila da se Alijansa proširi duž ruskih granica.

    Erdoan se posljednjih godina približio Putinu i jedan je od najaktivnijih posrednika između Putina i Zelenskog. Novim ekonomskim sporazumom Turska i Iran će utrostručiti trgovinu.

    “Problem za Tursku i Iran su Radnička partija Kurdistana i druge terorističke organizacije. Zajedno ćemo nastaviti borbu protiv njih. Naše dvije zemlje dogovorile su i povećanje trgovinske saradnje za 30 milijardi dolara”, kaže Erdoan.

    “Da bismo obezbijedili naše granice moramo se zajedno boriti protiv terorista. Odbacili smo dvostruke standarde Zapada po pitanju terorizma”, naglašava predsjednik Irana Ibrahim Raisi.

    Na dnevnom redu samita je traženje političkog rješenja za sukob u Siriji. Ankara je objavila novu vojnu ofanzivu na sjeveru Sirije, ali su Rusija i Iran upozorili Tursku zbog te vojne akcije.

    Teheranu je večeras počeo trilateralni susret predsjednika Rusije, Turske i Irana, Vladimira Putina, Redžepa Tajipa Erdoana i Ebrahima Raisija, a na početku sastanka snimljena je fotografija na kojoj se trojica lidera drže za ruke, prenosi Tanjug.

    Lideri Rusije, Irana i Turske učestvuju na samitu procesa iz Astane o rješenju krize u Siriji, nakon čega će usvojiti zajedničku izjavu i obratiti se medijima.

    Na dnevnom redu samita biće nedavni razvoj dogadaja u Siriji, borba protiv terorističkih organizacija, pokušaji političkog rješenja, humanitarna situacija i dobrovoljni povratak Sirijaca kućama.

    Kako je ranije najavljeno, trojica lidera će razgovarati i o regionalnim i međunarodnim problemima.

    Prije trilateralnog razgovora održani su bilateralni susreti.

  • Najveća investicija u istoriji naftne industrije Irana

    Najveća investicija u istoriji naftne industrije Irana

    Ruski Gasprom i iranska Nacionalna naftna kompanija potpisali su Memorandum o strateškoj saradnji, javlja iranska novinska agencija Tasnim.

    U Nacionalnoj naftnoj kompaniji ističu da je reč o najvećoj stranoj investiciji u istoriji naftne industrije Irana.

    Memorandum je potpisan u danu kada u Iran stiže predsednik Rusije Vladimir Putin, prenosi Sputnjik.

  • Peskov: Sankcije su cena koju Rusija i Iran plaćaju za suverenitet

    Peskov: Sankcije su cena koju Rusija i Iran plaćaju za suverenitet

    Sankcije su cena koju Rusija i Iran plaćaju za svoj suverenitet, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    On je za državnu radio-televiziju Irana rekao da su Rusiji još od vremena Sovjetskog Saveza nametnuta ograničenja u raznim oblastima, čiji se ukupan broj verovatno meri hiljadama, prenosi RIA Novosti.

    “Ali, verovatno je to cena koju plaćaju i naša zemlja i Iran za svoju nezavisnost i suverenitet“, istakao je Peskov.

    Ponovio je da će “specijalna operacija” u Ukrajini biti završena kada budu postignuti svi njeni ciljevi, da nema određenog vremenskog roka i da je najvažnija efikasnost.

  • Rusija i Iran odustaju od dolara

    Rusija i Iran odustaju od dolara

    Rusija i Iran će “napustiti” dolar u budućim bilateralnim transakcijama.

    Kako navode iz Moskve, dve zemlje bi uskoro mogle da sklope sveobuhvatan sporazum o saradnji, pošto jačaju veze, preneo je Sputnik International.

    Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov obratio se prilikom posete Vladimira Putina Iranu, navodeći da su Moskva i Teheran pouzdani dugogodišnji partneri.

    On je takođe naglasio da će dve zemlje postepeno napuštati praksu korišćenja američkih dolara za procenu obima bilateralne trgovine.

    “Svi znamo da su trgovinsko-ekonomski odnosi dve zemlje prošle godine premašili četiri milijarde američkih dolara, iako je možda pogrešno računati to u američkim dolarima, a vremenom ćemo se verovatno udaljavati od ove prakse kako razvijamo našu saradnju u bankarskom finansijskom sektoru”, rekao je Peskov u intervjuu za iransku državnu televiziju.

    Zvaničnik je rekao i da je samo u poslednjih nekoliko meseci trgovinska razmena između Rusije i Irana povećana za 31 odsto.

  • Potvrđeno: Sutra

    Potvrđeno: Sutra

    Turski predsednik Tajip Erdogan razgovaraće sa Vladimirom Putinom tokom posete Iranu koja je predviđena 18. i 19. jula, saopšteno je iz Erdoganove kancelarije.

    “Predsednik će održati bilateralni sastanak sa ruskim liderom”, navodi se u saopštenju.

    U Teheranu će se 19. jula održati sastanak Saveta na visokom nivou između Turske i Irana kojim će predsedavati Erdogan i iranski predsednik Ibrahim Raisi.

    U saopštenju se ističe da će istog dana u Teheranu biti održan i Sedmi trilateralni samit u Astana formatu na kojem će učestvovati predsednici Turske, Rusije i Irana.

    Iz Kremlja je ranije potvrđeno da će Putin posetiti Teheran 19. jula, gđe će učestovati na trilateralnom samitu sa Erdoganom i Raisijem.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov objavio je da će biti održan i sastanak Putina i Erdogana.

  • Stižu reakcije iz Irana na sporazum Izraela i SAD-a

    Stižu reakcije iz Irana na sporazum Izraela i SAD-a

    Iranski zvaničnici uputili su prve reakcije nakon potpisivanja tzv. Jerusalemske deklaracije između SAD-a i Izraela u kojoj se navodi kako će Iranu uskratiti nabavku nuklearnog oružja.

    Prvi koji su se oglasili bili su zvaničnici Ministarstva vanjskih poslova Irana te su naglasili kako je glavni cilj Washingtona da održava lažno stanje sigurnosti Izraela.
    “Sve dok je lažna država Izrael prva stanica u posjetama američkog predsjednika regiji, kao i održavanje njihove sigurnosti i superiornosti, zemlje Bliskog istoka neće postići mir i stabilnost”, rekao jee glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Irana Naser Kanaani.

    Znatno oštriji odgovor na Jerusalemsku deklaraciju stigao je od iranskog predsjednika Ebrahima Raisija koji je poručio kako je Iran jači nego ikada prije te je upozorio SAD da pažljivo planiraju naredne korake.


    “Iranska nacija neće prihvatiti bilo kakvu vrstu nesigurnosti i krize u regiji, a muslimanski narodi su također zgroženi ponižavajućim odnosima njihovih vlada sa Sjedinjenim Američkim Državama što je dovelo do pljačke nacionalnih bogatstava njihovih zemalja”, rekao je Raisi.

    U kontekstu jačanja Izraela, Raisi je pojasnio kako vlada ove države ne smije imati pohlepan odnos prema Bliskom istoku i Aziji.

    “Islamska Republika Iran zato smatra da intervencija cionističkog režima u regiji nema nikakvu drugu namjeru osim izgradnje krize. Posao tog režima je uvijek tranzit nesigurnosti i terorizma u cijelom regionu”, pojasnio je iranski predsjednik.

    Na kraju, osvrnuo se i na djelovanje Zapada prema Iranu.

    “Iran smatra Amerikance slabijim nego ikada prije, a kako zapadnjaci tvrde, njihova politika maksimalnih sankcija, pritisaka i prijetnji prema Iranu je propala. Zbog toga ne smiju pokušavati ponoviti svoju dosadašnju propalu politiku”, zaključio je Ebrahim Raisi.

    Podsjetimo, predsjednik SAD-a Joe Biden tokom posjete Izraelu potpisao je sa šefom diplomatije ove države Yairom Lapidom Jerusalemsku deklaraciju koja je usmjerena protiv iranskog nuklearnog programa.

    “Nećemo dozvoliti Iranu da nabavi nuklearno oružje”, rekao je Biden na konferenciji za novinare nakon potpisivanja deklaracije

  • SAD i Izrael potpisali “Jeruzalemsku deklaraciju”: Zabranjuju Iranu da nabavi nuklearno oružje

    SAD i Izrael potpisali “Jeruzalemsku deklaraciju”: Zabranjuju Iranu da nabavi nuklearno oružje

    Američki predsjednik Joe Biden i izraelski premijer Yair Lapid potpisali su zajedničku deklaraciju da će Iranu uskratiti nuklearno oružje, što je dokaz jedinstva saveznika koji su dugo podijeljeni oko diplomatije s Teheranom.

    Njihov poduhvat, dio “Jerusalemske deklaracije” kojom je krunisana Bidenova prva posjeta Izraelu, uslijedio je dan nakon što je američki predsjednik lokalnoj TV stanici rekao da je otvoren za upotrebu sile protiv Irana, što je očigledan korak ka udovoljavanju pozivima Izraela za formiranjem “vjerodostojne vojne prijetnje” svjetskih sila.

    “Nećemo dozvoliti Iranu da nabavi nuklearno oružje”, rekao je Biden na konferenciji za novinare nakon potpisivanja deklaracije.

    Washington i Izrael godinama su prikriveno govorili o mogućem preventivnom ratu s Iranom, državom koja i dalje negira da želi nuklearno oružje.

    Današnje saopćenje potvrdilo je američku podršku izraelskoj regionalnoj vojnoj prednosti i sposobnost “da se sam brani”. Izrael , za koji se vjeruje da jedini ima nuklearno oružje na Bliskom istoku vidi Iran kao egzistencijalnu prijetnju.
    “SAD naglašavaju da je sastavni dio deklaracije obaveza da nikada neće dozvoliti Iranu da nabavi nuklearno oružje i da su spremni koristiti sve elemente svoje nacionalne moći da osiguraju taj ishod”, istaknuto je u saopćenju.

    Lapid ovakav stav smatra načinom sprječavanja otvorenog sukoba.
    “Jedini način da se zaustavi nuklearni Iran je ako Iran zna da će slobodni svijet koristiti silu”, rekao je Lapid nakon ceremonije potpisivanja.

    Iran poriče da pravi nuklearno oružje, ističući da je nacionalni nuklearni program potreban isključivo u miroljubive svrhe.

    Teheran je 2015. godine sklopio sporazum sa šest velikih sila prema kojem je ograničio svoj nuklearni program kako bi otežao nabavku oružja u zamjenu za oslobađanje od ekonomskih sankcija.

  • Bajden upozorava

    Bajden upozorava

    Predsednik SAD Džozef Bajden izjavio je danas da SAD “neće čekati vječno” da se Iran ponovo pridruži nuklearnom sporazumu.

    On je to rekao dan nakon što je najavio spremnost da se upotrebi sila kao poslednje sredstvo protiv Teherana, ako to bude neophodno.

    Bajden je upozorio Iran na konferenciji za novinare u Jerusalimu, posle sastanka u četiri oka sa premijerom Izraela Jairom Lapidom. Dva lidera su razgovarala o brzom napretku iranskog nuklearnog programa.

    “Mi smo rukovodstvu Irana izložili šta smo spremni da prihvatimo kako bi se vratili na JCPOA (Sveobuhvatni zajednički plan akcije, nuklearni sporazum velikih sila sa Teheranom). Čekamo njihov odgovor. Nisam siguran kada će stići”, rekao je Bajden i dodao, “Ali nećemo čekati zauvek”.

    Američki lider je oživljavanje nuklearnog sporazuma sklopljenog zahvaljujući posredovanju administracije Baraka Obame 2015. godine postavio kao prioritet kada je postao predsednik.

    Taj sporazum je tri godine kasnije napustio tadašnji predsednik SAD Donald Tramp, što je Izrael pozdravio jer se oštro protivio takvom dokumentu.

    U ovom trenutku zvaničnici Bajdenove adminstracije sve manje veruju u mogućnost da se Iran vrati sporazumu.

    Bajden se u Jerusalimu drugog dana posete Izraelu sastao sa Lapidom, koji je posle razgovora rekao da “neće biti nuklearnog Irana”.

    Na konferenciji za novinare lideri Izraela i SAD su međutim pokazali da nemaju isti stav o tome kako bi valjalo zaustaviti Iran da ne razvije nuklearno oružje, iako je Bajden obećao “gvozdenu posvećenost” izraelskoj bezbednosti.

    Premijer Izraela je rekao da međunarodna zajednica mora biti voljna da upotrebi silu protiv Irana kako bi zaustavila iranski nuklearni progam.

    “Jedina stvar koja bi zaustavila Iran je saznanje da će, ako nastavi da razvija svoj nuklearni program, slobodni svet upotrebiti silu. Jedini način da se oni zaustave je verodostojna vojna pretnja na stolu”, ocenio je Lapid.

    Bajden je nastojao da odbrani svoja nastojanja za oživljavanje međunarodnog sporazuma, čije je cilj da spreči Iran u razvoju nuklearnog oružja, što je strategija kojoj se Izrael protivi.

    “I dalje verujem da je diplomatija najbolji način da se to postigne”, rekao je predsednik SAD.

    Konferencija za novinare je održana ubrzo posle potpisivanja zajedničke deklaracije u kojoj su se SAD zarekle da će upotrebiti “sve elemente svoje nacionalne moći da spreči Iran u razvoju nuklearnog oružja”.