Oznaka: institut za javno zdravstvo

Roditelji u Republici Srpskoj se vrlo često, nažalost, odlučuju vakcinisati djecu od određenih oboljenja tek onog momenta kada čuju da se desio neki teški klinički smrtni slučaj, upozorila je u intervjuu za “Nezavisne novine” Jelena Đaković Dević, epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.
Ona je dodala da se trenutno u Republici Srpskoj bilježi 96 slučajeva velikog kašlja, a kako je dodala, većina njih je upravo iz Banjaluke.

NN: Budući da u ovoj godini imamo pojavu velikog kašlja, ali i epidemiju morbila, a znamo da je vakcinacija najbolja prevencija za ova oboljenja, šta je uzrokovalo ove probleme?

ĐAKOVIĆ DEVIĆ: Ukoliko govorimo o oboljenjima koja se mogu spriječiti vakcinacijom, onda je sigurno da će, ukoliko se dovoljan broj djece ne vakciniše, vremenom doći do većeg broja oboljelih, a time i do izbijanja epidemije.

Institut za javno zdravstvo svake godine prati obuhvat vakcinacije, odnosno procenat vakcinisane djece u odnosu na broj planiranih, te smo analizom ovih podataka kod većine vakcina, prema podacima koje imamo za 2022. godinu, uočili da je obuhvat vakcinacije za prvu godinu života negdje oko 90 odsto. Međutim, imamo problem sa vakcinama koje slijede, a to je MRP vakcina, čija jedna komponenta štiti od morbila, a čija se prva doza daje u prvoj godini života i pred školu, obuhvat prvom dozom ove vakcine je 69 odsto, a sa drugom oko 76 odsto, što je veoma daleko od potrebnih 95 odsto za ostvarenje kolektivnog imuniteta.

Kada govorimo o kombinovanoj petovalentoj vakcini koja štiti jednim dijelom od velikog kašlja, takođe imamo nešto niže brojeve u revakcinaciji, koji utiču na uslove u kojima se može pojaviti epidemijski oblik ovih bolesti.

NN: Nismo se nadali da nam se bolesti koje su bile gotovo iskorijene vrate na velika vrata, da li možemo očekivati i neka druga oboljenja?

ĐAKOVIĆ DEVIĆ: U Republici Srpskoj djeca se vakcinišu protiv deset zaraznih bolesti koje mogu prouzrokovati teške infekcije, pa čak, nažalost, i smrtne ishode. Ove bolesti su u svom kliničkom obliku veoma teške, kao što su difterija, tetanus, veliki kašalj, kao i dječja paraliza, ali i lakši oblici bolesti koje u određenom procentu mogu imati komplikacije.

Kada govorimo o morbilima, oni u određenom procentu mogu dati vrlo teške i po život opasne komplikacije.

Svjedoci smo da imamo slučajeve morbila, koja je veoma zarazna bolest, kod ove bolesti potreban je visok kolektivni imunitet, odnosno visok procenat vakcinisanog stanovništva, kako bismo smanjili širenje ove bolesti.

Takođe, ako govorimo o nekim drugim bolestima, kao što je tetanus, to se ne može dobiti od neke druge osobe već iz okoline, tako da na nivou pojedinca ne možete biti zaštićeni ukoliko su druge osobe vakcinisane, tako da sam oblik pojavljivanja određene bolesti zavisi od njene specifičnosti.

NN: Da li je od pojave ovih oboljenja došlo do povećanog broja vakcinisanih, koliki je obuhvat vakcinacijom protiv velikog kašlja, a koliki protiv morbila, te koliki procenat revakcinacije za oba oboljenja?

ĐAKOVIĆ DEVIĆ: Roditelji djecu vrlo često odvode da prime neku od propuštenih vakcina tek ona kada čuju da se desio neki teški klinički slučaj ili smrtni ishod. Strah se, nažalost, javlja tek onda kada čuju koje su posljedice bolesti koja je mogla biti spriječena, jer smo zahvaljujući vakcinaciji zaboravili kako neka oboljenja izgledaju.

Naravno da ovakve situacije ne bi trebale biti razlog za vakcinaciju djece, nego uobičajen korak.

Ako govorimo o MRP vakcini, procenat vakcinacije prvom dozom je 69 odsto, dok je sa drugom negdje oko 76 odsto, kada je riječ o kombinovanoj petovalentnoj vakcini, tu imamo problem sa revakcinacijom, tu su brojevi nešto niži.

NN: Koji su razlozi što roditelji odbijaju da vakcinišu mališane (neznanje, strah ili neinformisanost)?

ĐAKOVIĆ DEVIĆ: Mi nemamo egzaktne podatke o stavovima i mišljenjima roditelja u Srpskoj, ali u skladu sa podacima iz svijeta imamo nedostatak povjerenja u sigurnost vakcina, sumnje u njihov kvalitet, kao uticaj raznih tekstova koji se danas mogu pronaći na internetu.

Danas, nažalost, odbijanje vakcinacije nije samo pitanje epidemiologa, ova pojava postaje nešto što bi mogli komentarisati ne samo medicinski stručnjaci, nego i komunikolozi, sociolozi, kao i psiholozi. Na našem području je primijećeno da je kod roditelja najviše sporna MRP vakcina protiv morbila, a razlog za to je jedan sporni članak iz 1998. godine u kojem je tim ljekara iz Velike Britanije tvrdio da je ova vakcina povezana sa autizmom. Članak je povučen, ali je strah kod roditelja ostao.

NN: Kako probuditi svijest roditelja da vakcinacijom štite svoju, ali i tuđu djecu?

ĐAKOVIĆ DEVIĆ: Sigurno je da bi veća saradnja sa roditeljima, pristupačnost informacijama kao promocija imala rezultate. Moramo da budemo sigurni da oni imaju prave informacije, sigurno je da različite grupe roditelja informacije dobijaju na različite načine.

Takođe, na nama je da razumijemo roditelje, da im pružimo što više informacija, i da ih oni shvate na pravi način.

NN: Imamo zakon koji definiše način imunizacije, smatrate li da je potrebno da se mijenja, budući da roditelji mogu da plate kaznu i na taj način izbjegnu da vakcinišu djecu, a samim tim ugrožavaju ostatak kolektiva u kojem njihovo dijete boravi?

ĐAKOVIĆ DEVIĆ: O promjeni bilo kakve zakonske regulative bi trebalo voditi diskusiju u širim krugovima i razmatrati da li bi veće mjere donijele značajniji rezultat.

Sa druge strane, ukoliko znamo da nevakcinisane osobe ugrožavaju ne samo svoje zdravlje nego ugrožavaju djecu koja nisu dovoljno stara da prime vakcinu ili imaju određeno hronično oboljenje pa ne mogu da prime vakcinu, onda svakako sam čin nevakcinisanja predstavlja faktor koji utiče na javno zdravlje u jednoj zajednici ili kolektivu i o tome treba voditi računa.

U Republici Srpskoj do juče registrovano je 16 slučajeva velikog kašlja, rekla je pomoćnik direktora Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske Jela Aćimović.

Kako je navela, za očekivati je da ima i više slučajeva.

Aćimovićeva je rekla da sva zaražena djeca imaju lakše kliničke slike te da se radi o osnovcima.

“Niko nije hospitalizovan“, rekla je Aćimovićeva.

Riječ je, kaže ona, o djeci koja nisu vakcinisana kompletno ali, na sreću, prolaze sa lakšom kliničkom slikom.

Aćimovićeva je naglasila da imamo vakcinu koja sprečava ovu bolest i epidemiju ove bolesti.

Problem je, dodaje Aćimovićeva, to što je pao obuhvat MRP vakcine koja se djeci daje sa godinu dana protiv pertutisa, kao i sa petovalentnom vakcinom u sklopu sa još četiri zarazne bolesti koja se daje u tri doze u prvoj godini i jedna doza revakcinacije sa godinu i po dana a od 201.9 godine imamo još jednu dozu pred upis u školu koja podiže imunitet uključujući i imunitet na veliki kašalj i drži ga na odgovarajućem nivou.

Aćimovićeva je apelovala na sve koji nisu vakcinisani ili su propustili neku od doza vakcina da to što prije nadoknade.

Služba za epidemiologiju Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, organizovaće sutra od 15.00 do 20.00 časova dobrovoljno, besplatno i povjerljivo savjetovanje i testiranje na HIV, hepatitis B i C.

Načelnica Službe za epidemiologiju u Institutu za javno zdravstvo Srpske Nina Rodić Vukmir istakla je da se na prvenciji HIV-a radi svaki dan.

• Moramo zaštititi onaj dio populacije koji je u riziku – istakla je Rodić Vukmir u našem Јutarnjem programu.

Sanitarni inžinjer Nikola Ćulum rekao je da je sam postupak jednostavan i brz.

• Rezultati testova budu gotovi za 20 minuta. Јednim testom testiramo tri moguća oboljenja – naveo je Ćulum.

Vakcinacija protiv humanog papiloma virusa (HPV) teče zadovoljavajućim tempom, a do sada je dato 420 doza djeci mlađoj od 15 godina, rečeno je Srni u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.
U Institutu su dodali da je iskorišteno i 70 doza za starije od 15 godina koji plaćaju HPV vakcinu.

“Jedna doza HPV vakcine košta 210 KM, a potrebno je primiti dvije u razmaku od godinu dana. Postoji veliko interesovanje osoba starijih od 15 godina za vakcinaciju”, istakli su u ovoj ustanovi.

Za vakcinaciju protiv HPV-a, koja je za djecu od 11 do navršenih 15 godina u Srpskoj besplatna, potrebno je obaviti pregled kod ljekara porodične medicine, nakon čega se izdaje potvrda koja vrijedi 24 časa.

Iz Instituta su naglasili da se trenutno ne razmišlja o pomijeranju granice za besplatnu vakcinaciju sa 15 na 19 godina.

Banjalučanka Sanja Švraka odlučila je da vakciniše svoju četrnaestogodišnju kćerku jer, kako kaže, prevencija je najbolji put do zdravlja.

“Odlučila sam se na ovaj potez, jer ipak je riječ o vakcini koja može da smanji rizik od raka grlića materice, a kada je već imamo na raspolaganju i besplatna je, zašto da ne”, rekla je Švraka.

Najnovija istraživanja pokazala su da HPV vakcina može da smanji rizik od raka grlića materice za skoro 90 odsto.

To je četvrti najčešći oblik raka kod žena u svijetu, a godišnje od njega umre oko 300.000 pacijentkinja.

Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske ranije su poručili da će Vlada Republike Srpske u naredne tri godine obezbjeđivati po 10.000 doza HPV vakcine koje će biti besplatne za djevojčice i dječake uzrasta od 11 do 14 godina.

Obuhvat imunizacijom u Republici Srpskoj niži je od onog koji je potreban za kolektivni imunitet, naročito kada je riječ o MRP vakcini /protiv morbila, rubeole i parotitisa/, podaci su Instituta za javno zdravstvo Srpske.

Epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske Јela Aćimović izjavila je Srni da je obuhvat MRP vakcinom već nekoliko godina u padu i prošle godine je bio 69 odsto.

• S obzirom na to da je potreban obuhvat od 95 odsto da bismo bili zaštićeni od epidemija ovih bolesti, neophodne su hitne aktivnosti da bi se što prije nadoknadile propuštene doze i zaštitila djeca koja su u dobu do pet godina najpodložnija komplikacijama zaraznih bolesti – rekla je Aćimovićeva povodom Evropske sedmice imunizacije koja se obilježava od 23. do 29. aprila.

Ona je navela da se u Srpskoj imunizacija vrši u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Pravilnikom o imunizaciji i hemoprofilaksi protiv zaraznih bolesti.

Aćimovićeva kaže da je Programom mjera za sprečavanje i suzbijanje, eliminaciju i eradikaciju zaraznih bolesti za područje Republike Srpske, koji se donosi za svaku godinu, definisan kalendar obavezne vakcinacije koja je besplatna za svu djecu i omladinu koja joj podliježu.

Ovim kalendarom predviđena je obavezna vakcinacija protiv 10 zaraznih
bolesti – tuberkuloze, hepatitisa B, difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječije paralize, infekcije bakterijom hemofilus influence tipa B, morbila /krzamak, male boginje/, rubeole i zaušnjaka.

• Sve su to zarazne bolesti koje se javljaju masovno ili mogu imati tešku kliničku sliku i za posljedicu invaliditet. Poliomielitis može uzrokovati paralizu, morbili mogu dovesti do upale mozga, pluća ili sljepila, rubeola kod trudnica može dovesti do urođenih deformacija ploda ili čak do smrtnog ishoda – rekla je Aćimovićeva.

Ona je dodala da je od ove godine u kalendar vakcinacije u Republici Srpskoj uvedena i vakcina protiv HPV-a kao preporučena i besplatna za djevojčice i dječake od 11 do 14 godina, odnosno do petnaestog rođendana.

Aćimovićeva je ukazala da, s obzirom na to da HPV virusi izazivaju karcinom, omogućavanje vakcinacije protiv HPV predstavlja prevenciju malignih bolesti, zbog čega ova vakcinacija ima poseban značaj.

Ona je navela da je na raspolaganju najmodernija devetovalentna vakcina protiv HPV koja se koristi u dvije doze u razmaku od najmanje šest mjeseci.

• Svi koji su stariji od 15 godina, a žele da se vakcinišu protiv HPV, mogu to obaviti u Institutu za javno zdravstvo Srpske i u regionalnim centrima Instituta u Doboju, Zvorniku, Trebinju, Istočnom Sarajevu i Foči, pri čemu sami snose troškove ove vakcinacije – pojasnila je Aćimovićeva.

Ona je istakla da je vakcinacija doživotno ulaganje u zdravlje djece i njihovu dobrobit, te da je zahvaljujući vakcinama, većina djece i odraslih u Evropi imuna na morbile, rubeolu, zaušnjake, difteriju, veliki kašalj, tetanus, dječiju paralizu.

Aćimovićeva kaže da vakcinacija protiv zaraznih bolesti ne štiti samo osobu koja je vakcinisana, nego i ljude oko nje, naročito imunokompromitovane osobe, starije osobe, one koji se zbog određene bolesti ili stanja ne mogu vakcinisati.

Ona navodi da Republika Srpska već više od deset godina učestvuje u obilježavanju Evropske/Svjetske sedmice imunizacije.

Aćimovićeva kaže da će Institut za javno zdravstvo zajedno sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i uz podršku partnera kao što su Unicef i Svjetska zdravstvena organizacija, u okviru sedmice imunizacije, ove godine organizovati brojne edukativne i promotivne aktivnosti širom Srpske s ciljem podizanja svijesti o značaju redovne imunizacije.

Evropska sedmica imunizacije obilježava se svake godine s ciljem promovisanja imunizacije kao ključne mjere u prevenciji bolesti.

Sedmica imunizacije je i prilika da se još jednom naglasi značaj zaštite vulnerabilnih grupa stanovnika vakcinacijom protiv kovida 19.