VRBAS Media

Oznaka: Hrvatska

  • “Hrvatska je problem”

    “Hrvatska je problem”

    Mađarska traži od EU duži rok izuzeća nacionalnog proizvođača nafte MOL iz sankcija protiv Rusije.

    To je saopštio ministar spoljnih poslova Peter Sijarto, utvrdivši i da hrvatske naknade za tranzit energenata otežavaju diverzifikaciju nabavke, prenosi seebiz.

    Mađarskoj energetskoj grupi MOL treba dodatnih godinu dana da dovrši investiciju u slovačkoj rafineriji Slovnaft koja će omogućiti nabavku nafte iz drugih izvora, izjavio je ministar Sijarto nakon sastanka sa slovačkim kolegom Miroslavom Vlahovskim.MOL ima rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj koje nemaju izlaz na more i naftu dobijaju južnim krakom cevovoda Družba.

    Slovačka naftu gotovo u celosti doprema Družbom iz Rusije, ali ove godine planira da smanji udeo ruske nafte.

    Hrvatska otežava diverzifikaciju

    Mađarski ministar spoljnih poslova naglasio je i da diverzifikaciju nabavke u međuvremenu otežavaju podignute hrvatske naknade za tranzit energenata.

    Hrvatska je podigla tranzitne naknade koje su sada četiri puta više od tržišne cene, izjavio je Sijarto.

    Budući da Hrvatska leži na ruti koja je za regiju alternativa uvozu energije iz Rusije, taj potez predstavlja veliko opterećenje za mađarsko i slovačko snabdevanje energijom i otežava energetsku diverzifikaciju, kazao je mađarski ministar.

    “Mislimo da nije časno ostvarivati veliku dobit u vreme rata, pogotovo ako mere dovode u opasnost energetsku sigurnost drugih zemalja”, izjavio je mađarski ministar vanjskih poslova.

  • Održana zajednička sjednica SM i Vlade Hrvatske

    Održana zajednička sjednica SM i Vlade Hrvatske

    Premijer Hrvatske Andrej Plenković ocijenio je danas u Zagrebu da njegova zemlja i BiH imaju intenzivnu saradnju u različitim oblastima, o čemu svjedoči i robna razmjena prošle godine od 4,3 milijarde evra.

    Plenković je rekao da je vidljiv kvalitetan rad Savjeta ministara i institucija BiH na evropskom putu, što BiH čini agilnom u ovom procesu.

    • Razgovarali smo i o odlagalištu nuklearnog otpada Trgovska gora, Јužnoj gasnoj interkonekciji, realizaciji infrastrukturnih projekata i ostalim značajnim pitanjima – rekao je Plenković nakon zajedničke sjednice Vlade Hrvatske i Savjeta ministara.

    Plenković je naglasio da je Hrvatska zainteresovana za izgradnju Јužne gasne interkonekcije prema BiH, što bi, kako je naveo, bio jedan od velikih projekata.

    Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto izjavila je danas u Zagrebu da su dobri odnosi BiH i Hrvatske u svim segementima, ali da je cilj njihovo dodatno unapređenje.

    Krišto je istakla da je na zajedničkoj sjednici Vlade Hrvatske i Savjeta ministara razgovarano o svim važnim pitanjima, uključujući i problem Trgovske gore, gdje Hrvatska blizu granice BiH planira da skladišti nuklearni otpad.

  • Trgovska gora uvrštena u dnevni red sjednice

    Trgovska gora uvrštena u dnevni red sjednice

    Pitanje Trgovske gore će biti uvršteno u dnevni red zajedničke sjednice Savjeta ministara i Vlade Hrvatske danas u Zagrebu, nezvanično saznaje Srna.

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac rekao je prethodno da neće prisustvovati sjednici ako na dnevnom redu ne bude tačka koja se odnosi na problematiku izgradnje spornog odlagališta na Trgovskoj gori.

    “Trgovska gora je gorući problem i ne može biti u nekim tačkama razno, na zaprećku ili da se o tome nikako ne raspravlja. Ne! Ja u tome ne želim da učestvujem. Problem odlagališta na Trgovskoj gori mora biti posebna tačka u vrhu dnevnog reda! Mi imamo obavezu prema 250.000 ljudi, kao i adekvatne odluke u institucijama na svim nivoima vlasti u BiH o neprihvatljivosti izgradnje odlagališta. To se mora poštovati”, naveo je Košarac na “Instagramu”.

    Prema nezvaničnim saznanjima Srne, Košarac sinoć nije htio prisustvovati radnoj večeri Savjeta ministara i Vlade Hrvatske u Zagrebu.

    Ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić izjavio je da, ukoliko “Trgovska gora” ne bude na dnevnom redu na zajedničkoj sjednici Vlade Hrvatske i Savjeta ministara, ministri iz Republike Srpske ne treba da učestvuju na njoj.

    “Došlo je vrijeme da vodimo računa o svojim i interesima naših građana”, naveo je Nešić na “Instagramu”.

    Ranije je potvrđeno da Nešić zbog ranije preuzetih obaveza neće prisustvovati zajedničkoj sjednici.

    Zajednička sjednica Savjeta ministara i Vlade Hrvatske zakazana je za danas u Zagrebu.

    Savjet ministara je na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH delegirao pitanje Trgovske gore kao jednu od tačaka dnevnog reda zajedničke sjednice.

    Prma saznanjima Srne, Vlada Hrvatske tražila je da sa dnevnog reda zajedničke sjednice budu skinute tačke koje se odnose na izgradnju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori, kao i na sukcesiju bivše SFRJ.

    Traženo je i da bude skinuta tačka koja se odnosi na inicijativu za potpisivanje sporazuma između Savjeta ministara i Vlade Hrvatske o saradnji u oblasti informacionog društva i elektronskih komunikacija.

    Iz Savjeta ministara ranije je najavljeno da bi zajednička sjednica, treća po redu, trebalo da bude održana u Zagrebu u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci u 11.15 časova, a nakon sjednice predviđeno je potpisivanje sporazuma i izjave za medije predsjedavajuće Savjeta ministara Borjane Krišto i predsjednika Hrvatske Vlade Andreja Plenkovića.

    Uoči sjednice, Krišto i Plenković održaće sastanak u 10.00 časova u Banskim dvorima, nakon čega će biti objavljeno saopštenje.

  • Zagreb ne želi Trgovsku goru na dnevnom redu

    Zagreb ne želi Trgovsku goru na dnevnom redu

    Danas je u Zagrebu trebalo da bude održana zajednička sjednica Savjeta ministara i Vlade Hrvatske.

    Međutim, Vlada Hrvatske tražila je da sa dnevog reda zajedničke sjednice budu skinute tačke koje se odnose na izgradnju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori, kao i na sukcesiju bivše SFRЈ, ali i tačka koja se odnosi na inicijativu za potpisivanje sporazuma između Savjeta ministara i Vlade Hrvatske o saradnji u oblasti informacionog društva i elektronskih komunikacija, navedeno je u dokumentu koji je u posjedu RTRS.

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac rekao je da neće prisustvovati sjednici ako na dnevnom redu ne bude tačka koja se odnosi na problematiku izgradnje spornog odlagališta na Trgovskoj gori.

    Kako nezvanično saznajemo Košarac sinoć nije htio prisustvovati radnoj večeri Savjeta ministara BiH i Vlade Hrvatske u Zagrebu.

  • Nešić: Bez ministara iz Srpske ako Trgovska gora ne bude na dnevnom redu

    Nešić: Bez ministara iz Srpske ako Trgovska gora ne bude na dnevnom redu

    Ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić izjavio je da, ukoliko Trgovska gora ne bude na dnevnom redu na zajedničkoj sjednici Vlade Hrvatske i Savjeta ministara, ministri iz Republike Srpske ne treba da učestvuju na njoj.

    ATV

    • Došlo je vrijeme da vodimo računa o svojim i interesima naših građana – naveo je Nešić na Instagramu.
  • Hrvatska ne razmišlja o vraćanju obaveznog vojnog roka

    Hrvatska ne razmišlja o vraćanju obaveznog vojnog roka

    U Hrvatskoj se trenutno ne razmatra ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka, a smanjen je i interes mladih za službu u vojsci, saopšteno je iz hrvatskog Ministarstva odbrane.

    “Razloge slabijeg interesa možemo tražiti u aktuelnoj bezbjednosnoj i društveno-političkoj situaciji u svijetu nakon sukoba u Ukrajini, te geografski bližoj izazovnoj bezbjednosnoj situaciji u okruženju”, navode u Ministarstvu.

    U vezi sa aktuelnim medijskim izvještajima o mogućnosti uvođenja obaveznog vojnog roka, iz Ministarstva podsjećaju da je Hrvatski sabor odluku o nepozivanju regruta na služenje vojnog roka, kojom je od 1. januara 2008. suspendovano obavezno služenje vojnog roka i civilne službe, zamijenio dobrovoljnim vojnim osposobljavanjem.

    Iz Mnistarstva naglašavaju da broj vojnika koji pristupe dobrovoljnom vojnom osposobljavanju i Hrvatskoj vojsci omogućava popunu Oružanih snaga.

    “Ministarstvo odbrane proaktivnim i kontinuiranim mjerama i projektima usmjerenim na mlade vojni poziv nastoji prezentovati kao atraktivno i dinamično zanimanje koje nudi brojne mogućnosti za školovanje, usavršavanje, razvijanje novih znanja, obuku i napredovanje”, dodaje se u saopštenju.

    Jedna od novih mjera u javnim konkursima je to da je kandidatima za služenje vojnog roka pružena mogućnost da izraze koji rod i službu žele odabrati, kao i mjesto službe za koje se prijavljuju, prenio je Index.

  • Milanović: Nema razlike između “Za dom spremni” i “Slava Ukrajini”

    Milanović: Nema razlike između “Za dom spremni” i “Slava Ukrajini”

    Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović učestvovao je na svečanosti dodjele javnih priznanja Grada Zagreba, na kojoj su gradonačelnik Tomislav Tomašević i predsjednik Gradske skupštine Joško Klisović uručili Nagrade Grada Zagreba zaslužnim pojedincima i institucijama.

    Na početku je oštro odgovorio premijeru Hrvatske Andreju Plenkoviću: “Neka dođe u centar grada i kazni sve koji nisu izvjesili zastavu”.

    Komentarisao je i Dan Hrvatske vojske.

    “Dovoljno je što iznosimo oružje pred obitelji, a s druge strane djeca gledaju oružje… Oružje i vojska trebaju biti tamo gdje im je mjesto”, kazao je predsjednik Hrvatske.

    Na uzvik “Slava Ukrajini” poručio je: “Mučim se kao Isus da stavimo pokliče poput ZDS-a sa strane. Ako nisi shvatio, ne mogu te preodgajati. No između ‘Za dom spremni’ i ‘Slava Ukrajini’ nema razlike. To je poklič najradikalnijih šovinista zapadne Ukrajine koji su radili s nacistima i pobili tisuće Židova, Poljaka… To ne želim slušati u Hrvatskoj. To što su se neki lideri navukli na to, ne zanima me. Neka izmisle drugačiji pozdrav. Neka maknu i Rusiju i Ukrajinu. Kijev je daleko, Moskva još dalje”.

    O korištenju ZDS-a u Hrvatskoj rekao je: “Svoju poantu sam rekao u više navrata. Ne mogu to raditi unedogled. To nam radi štetu. Komemoracija u Bleiburgu – ako to nekima u Hrvatskoj nešto znači, ako je tamo stradao netko drag, nedužan, postoji dosta načina za komemoraciju. To je ponižavajuće za Hrvatsku. Da se nije provociralo Austrijance, moglo je i dalje biti u Austriji. To je borba protiv tlačitelja, tirana iz Njegoševe strofe… Za par dana će biti godišnjica bitke na Sutjeski gdje je poginulo stotine Dalmatinaca. Meni je to antifašizam”, prenosi N1.

    Komentarisao je i dodjelu nagrade Grada Zagreba.

    “Da, nažalost dodijeljene su po ideološkom ključu. Pitanje pobačaja je riješeno u Jugoslaviji i funkcioniralo je. Ima ljudi koji to ne mogu podnijeti… Nitko normalan nije pobornik pobačaja, ali postoje situacije, postoji ljudska volja… To je žensko tijelo. Ne mislim da je priziv savjesti ultimativna nepravda”, rekao je Milanović.

  • Milanović: Države zapadnog Balkana dugo čekaju članstvo u EU

    Milanović: Države zapadnog Balkana dugo čekaju članstvo u EU

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je danas da prvu deceniju članstva Hrvatske u Evropskoj uniji ne smatra “ni uspjehom, ni neuspjehom” i poručio da će se lično boriti protiv toga da EU postane federacija.

    To ne želim. Ne želim da opet imamo neki centar moći – rekao je Milanović na konferenciji koju je organizovao Centar za demokratiju i pravo “Mika Tripalo”, prenosi portal Indeks.

    Milanović je rekao da je Hrvatska dugo čekala da postane članica EU, ali ne tako dugo kao druge države zapadnog Balkana, što je opisao kao “neki oblik zlostavljanja i neodgovornosti” prema zemljama kandidatima.

    Hrvatski predsjednik je ocijenio da je budžet EU “toliko mali” da se s njim ne može ništa uraditi osim “osnivanja inovacionih centara, izgradnje ponekog mosta ili vatrogasnog doma”.

    Osvrnuvši se na posjetu francuskog predsjednika Emanuela Makrona Pekingu, koja je uznemirila zapadne saveznike, Milanović je izrazio gledište da je Makron imao pravo kad je govorio o većoj autonomiji EU.

    • Makrona smatram najkalibriranijim, najrazumnijim i najpotentnijim evropskim liderom – rekao je Milanović.
  • Milanović: EU pati od kroničnog manjka odgovornosti, što je teško izlječivo

    Milanović: EU pati od kroničnog manjka odgovornosti, što je teško izlječivo

    Predsjednik Zoran Milanović rekao je danas u Kući Evrope da prvu deceniju članstva Hrvatske u Evropskoj uniji ne smatra “ni uspjehom ni neuspjehom” i da će se lično boriti protiv toga da Unija postane federacija.

    “Europska unija je zamišljena od mnogih kao federacija, što nikada po meni ne smije postati. Ja ću se protiv toga osobno boriti”, rekao je Milanović u uvodnom obraćanju na konferenciji “10 godina Republike Hrvatske u Evropskoj uniji”.

    Milanović je dodao da se protivi “bilo kakvoj ideji o federalnoj državi, o Briselu koji bi nadomjestio Beograd, Budimpeštu, Beč.

    “To ne želim. Ne želim da opet imamo neki centar moći”, dodao je.

    “Budžet EU je toliko malen da se s njim zaista ne može ništa osim raditi inovacijske centre, poneki most, vatrogasni dom, sve ono što tjedno gledam izvan Zagreba i to je dobro jer umjesto toga je ništa”, smatra Milanović.

    “Čekali smo dugo da postanemo članica EU, ali ne tako dugo kao države zapadnog Balkana”, rekao je predsjednik i opisao to “nekim oblikom zlostavljanja i neodgovornosti” prema tim zemljama.

    Predsjednik Hrvatske je dodao da ponovno je prozvao šefa evropske diplomatije Žozep Borelj.

    “Borelj je opterećen takvim aferama da u mojoj vladi ne bi mogao biti ministar, a u Plenkovićevoj ne znam. Kao ni (predsjednica Evropske komisije) Ursula fon der Lajen”, dodao je Milanović.

    Borelj je odbio zahtjev Hrvatske da učestvuje u misiji “Althea” u Bosni i Hercegovini, vojnoj misiji EU, a Milanović je ponovio da je njegov dopis “pun laži.

    Milanović se osvrnuo i na posjetu francuskog predsjednika Emanuela Makrona Pekingu koja je uzburkala zapadne saveznike, ali onsmatra da je Makron imao pravo kad je govorio o većoj autonomiji EU.

    Rekao je da u ovom trenutku “Macrona smatra najkalibriranijim, najrazumnijim i najpotentnijim europskim liderom”.

  • Košarac: Ljubljana pokazala razumijevanje za stav BiH o Trgovskoj gori

    Košarac: Ljubljana pokazala razumijevanje za stav BiH o Trgovskoj gori

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac zahvalio je danas ministru ekonomije, turizma i sporta Matjažu Hanu i ministru inostranih poslova Slovenije Tanji Fajon na razumijevanju koje su pokazali za jedinstven stav nadležnih institucija u BiH o neprihvatljivosti namjere Hrvatske da na granici sa BiH gradi sporno odlagalište nuklearnog otpada.

    “Mi tražimo partnera u Sloveniji kako bismo došli do najboljeg zajedničkog rješenja, a to je da se otpad odlaže tamo gdje i nastaje, odnosno u nuklearnoj elektrani Krško“, rekao je Košarac koji se tokom radne posjete Ljubljani u odvojenim susretima sastao sa Hanom i Fajonovom.

    On je predložio da, uz saglasnost nadležnih entitetskih struktura, Savjet ministara i Vlada Slovenije potpišu memorandum o razumijevanju o saradnji u oblasti zaštite životne sredine, sa posebnim akcentom na Trgovskoj gori.

    “Očekujem da ćemo u što skorijem periodu doći do usaglašenog teksta memoranduma koji će biti dobar osnov za dalju saradnju u ovoj oblasti”, naglasio je Košarac.

    U fokusu bilateralnih sastanaka bio je problem izgradnje odlagališta za radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo na Trgovskoj gori, saopšteno je iz kabineta ministra Košarca.

    Sagovornici su istakli da BiH i Slovenija imaju dobre bilateralne odnose bez otvorenih pitanja, te da postoji prostor za unapređenje ekonomske saradnje i povećanje ukupne spoljnotrgovinske razmjene.

    U okviru zvanične posjete LJubljani, delegacija koju je predvodio Košarac, održala je sastanak sa rukovodstvom Agencije za upravljanje radioaktivnim otpadom, te posjetila Centralno skladište radioaktivnog otpada u blizini LJubljane.

    U delegaciji su bili i ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik, te predsedavajući Ekspertskog i Pravnog tima za Trgovsku goru, Emir Dizdarević i Željko Bogut, te ambasador BiH u Sloveniji Milorad Živković.