VRBAS Media

Oznaka: Hrvatska

  • Hrvatska izabrala izvođača radova za granični prelaz kod Gradiške

    Hrvatska izabrala izvođača radova za granični prelaz kod Gradiške

    Ministarstvo finansija Hrvatske odabralo je izvođača radova na novom graničnom prelazu koji će se nalaziti na brzoj cesti Gradiška – Okučani, a koji je u izgradnji, potvrđeno je “Nezavisnim”.

    Kako nam je potvrđeno u Ministarstvu finansija te zemlje, radovi završetka izgradnje graničnog prelaza će biti u skladu sa dinamikom izgradnje pristupnih saobraćajnica, čija je izgradnja u nadležnosti “Hrvatskih cesta”.

    Iz ovog odgovora bi se moglo zaključiti da će radovi biti završeni tokom ljeta naredne godine, jer su nam iz “Hrvatskih cesta” i “Integral inženjeringa”, izvođača radova na ovoj cesti, nedavno saopštili da će oni svoj dio posla završiti tokom ljeta.

    “Nakon sprovedenog postupka javnog nadmetanja i evaluacije pristiglih ponuda, donesena je odluka o odabiru izvođača radova. Trenutno je pokrenut postupak sklapanja ugovora o izgradnji novog graničnog prelaza na koridoru brze ceste Okučani – granica BiH, a nakon toga planirano je uvođenje izvođača u radove”, precizirali su nam u odgovoru Ministarstva finansija Hrvatske.

    Na naše dodatno pitanje ko je izvođač i kada bi radovi mogli početi, naglasili su nam da će te odgovore moći dati nakon postupka potpisivanja Ugovora o izvođenju radova i uvođenju izvođača u radove.

    Na gradilištu budućeg graničnog prelaza “Integral inženjering” izvodi zemljane radove i priprema podlogu na kojoj će onda biti izgrađen prelaz. U “Integral inženjeringu” su nam prilikom posjete gradilištu istakli da svi radovi idu po planu. Rok za izgradnju graničnog prelaza je 12 mjeseci, ali se vjeruje da bi ovi radovi mogli biti završeni i brže. Zbog izuzetno loših vremenskih uslova prošle godine tokom nekoliko mjeseci i nemogućnosti “Integral inženjeringa” da dovozi materijal preko novoizgrađenog mosta na Savi došlo je do pomjeranja konačnog roka izgradnje s kraja februara 2024. godine do ljeta iste godine.

    Prije godinu dana su nam u Ministarstvu finansija Hrvatske istakli da će oni svoj posao završiti na vrijeme, odnosno da neće biti kašnjenja u puštanju u saobraćaj pomenute dionice.

    Sve dozvole su pribavili na vrijeme i istakli da su završili sve formalnosti u vezi s pripremom za izgradnju.

    “Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja izdalo je i lokacijsku dozvolu za građenje objekata visokogradnje za rad graničnih službi što će biti smješteni na predmetnom platou koji se upravo gradi. Osnovom lokacijske dozvole za objekte visokogradnje Ministarstvo finansija sprovodi aktivnosti u svrhu ishođenja građevinske dozvole kako bi, čim izvođač ‘Hrvatskih cesta’ izgradi plato graničnog prelaza, na njemu mogla početi izgradnja i svih ostalih potrebnih sadržaja: zatvorenog prostora i opreme za obavljanje kontrole prometa granicom”, naglasili su nam u odgovoru prošle godine.

  • Milanović o podizanju optužnice protiv predsjednika Srpske

    Milanović o podizanju optužnice protiv predsjednika Srpske

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je da je Kristijan Šmit, da bi zaštitio svoju reputaciju, nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH prema kojima je ono što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik uradio krivično djelo, te istakao da se to zove kolonijalna uprava i da to uništava BiH.

    Milanović je rekao novinarima da ga je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik juče pozvao da ga obavijesti o optužnici koju je protiv njega podiglo Tužilaštvo BiH zbog neizvršavanja odluka Šmita.

    – Da li je to način smirivanja situacije u BiH, deeskalacije? – upitao je Milanović.

    Milanović je rekao da je Šmita neko instalirao za kolonijalnog upravnika u BiH, da on nema mandat Savjeta bezbjednosti UN i da iza njegovih poteza stoje neke ambasade u BiH, apostrofirajući američku.

    On je istakao da je Šmit penzionisani njemački političar koji je iza sebe ostavio nebitan trag i da koristi ovlaštenja visokog predstavnika kako bi zaštitio sebe, a kada tim istim ovlaštenjima treba da zaštiti prava jednog naroda u BiH onda – baš nema vremena.

    Milanović je ukazao na to da Šmit mijenja zakone kako hoće i upitao gdje je bio prije godinu dana kada je “mogao da promijeni Izborni zakon BiH bez kršenja dejtonskog Ustava i spreči da Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH”.

    On je rekao da će nastaviti da poziva sve faktore ovog prostora Hrvate, Srbe, Bošnjake da razgovaraju bez kolonijalnih upravitelja, prenosi RTRS.

    Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita.

  • Krišto se sastala s hrvatskim rukovodstvom

    Krišto se sastala s hrvatskim rukovodstvom

    Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto razgovarala je danas u Sinju sa hrvatskim rukovodstvom o unapređenju bilateralnih odnosa i hrvatskoj podršci evropskom putu BiH.

    Krištova se u Sinju sastala sa hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem, premijerom Andrejom Plenkovićem i predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem.

    Predsjedavajuća Savjeta ministara prisustvuje u Sinju tradicionalnoj manifestaciji Sinjska alka, na poziv Viteškog alkarskog društva.Krišto je izrazila podršku daljem očuvanju i promociji hrvatskog kulturnog naslijeđa tradicionalne alkarske igre, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Ona je navela da njeno prisustvo odražava važnost očuvanja kulturne raznolikosti i tradicije u regionu, saradnji sa susjednom Hrvatskom te potvrđuje snažnu i prijateljsku povezanost dvije države.

    Među zvanicama na Sinjskoj alki je i predsjednica Mađarske Katalina Novak.

  • Milanović reagovao nakon što je Plenković tražio objašnjenje za Dodikov dolazak u Hrvatsku

    Milanović reagovao nakon što je Plenković tražio objašnjenje za Dodikov dolazak u Hrvatsku

    Nakon što je hrvatski premijer Andrej Plenković saopštio da nije znao za dolazak predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u Hrvatsku, iz Kancelarije predsjednika Zorana Milanovića naveli su da je to očekivana, ali ipak bezobrazna manipulacija.

    Plenković se požalio danas kako nije znao za dolazak Dodika u Hrvatsku, tačnije na Hvar, gdje je održao radni sastanak s Milanovićem. Od njega očekivana, ali ipak bezobrazna manipulacija – naveli su u saopštenju.

    Istakli su da je Kancelarija predsjednika Republike Hrvatske obavijestila Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske, odnosno nadležnu Upravu za granice MUP o dolasku Dodika.

    Tvrde da je MUP postupio po proceduri, osigurao i proveo graničnu kontrolu prilikom dolaska Dodika u Hrvatsku, budući da je dolazio iz BiH koja nije članica Šengena.

    – Dakle, sve je bilo po proceduri, i onda Plenković kaže da on ne zna ono što zna MUP, ministarstvo koje potpuno kontroliše HDZ. To je uvreda zdravog razuma, jer Plenković je privatizovao i sebi podredio skoro sve državne institucije, čemu svjedočimo svakodnevno – poručio je Milanović putem saopštenja.

    U objašnjenju se dodaje da, vjerovati da MUP nije obavijestio Plenkovića o dolasku Dodika u situaciji kad je ta informacija odmah došla čak i do dijela medija, koji su spremni s kamerom čekali na Hvaru, može povjerovati samo neko naivan i neupućen u model njegovog vladanja.

    – Model koji su zadnji na svojoj koži osjetili pravosudni službenici i namještenici koje je Plenković bahato iscrpljivao i odbijao samo zato kako bi svima pokazao ko je taj koji odlučuje o svemu – zaključuje se u saopštenju.

    Podsjećamo, na pitanje da li MUP Hrvatske imao informaciju o tome, zbog ulaska u hrvatski vazdušni prostor, tj. prelaska šengenske granice, Plenković je kazao da nije imao na način koji bi bio normalan, prenosi Klix.

    – Da su država, sve njene službe, diplomatske službe, policija, kontrola leta, Hrvatska vojska, svi koji to trebaju znati, bile pitane za uobičajene dozvole, sve bi bile odobrene, tako da mi ovo nekakvo mistično dolaženje djeluje malo van uobičajenih okvira. Ali, eto, kad imate ljude koji ne poštuju ni vlastiti Dan državnosti, onda im valjda može u goste dolaziti bilo ko, bilo kako i bez najave – poručio je Plenković ranije.

  • Plenković traži da Milanović objasni susret za Dodikom

    Plenković traži da Milanović objasni susret za Dodikom

    Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je danas da nije bio informisan o nenajavljenom susretu šefa države sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom.

    Plenković je dodao da sada, kako je kazao, očekuje hitnu inicijativu opozicije za sazivanje vanredne sjednice parlamenta na kojoj bi se tražilo detaljno izjašnjavanje Zorana Milanovića o tome kako je moguće da mu je gost došao bez najave uobičajenim putem.

    Plenković je poslije sjednice Vlade, posljednje uoči sezone godišnjih odmora, to rekao odgovarajući na pitanje da li je znao da Dodik dolazi kod Milanovića na Hvar.

    “Nisam znao. To je vrlo neobična situacija, ja nemam uticaj na to koga predsjednik Republike poziva u Hrvatsku, ima puno pravo i slobodu da to radi, ovdje se radi više o tehnologiji tog putovanja. I ja sada, recimo, očekujem hitnu inicijativu opozicije da se sazove vanredna sjednica Sabora i da se raspravi tema kako je neko bez odgovarajuće diplomatske note, koju obično u ovakvim situacijama šalju ambasade država iz kojih njihovi čelnici dolaze, i da se detaljno traži izjašnjavanje predsjednika kako je to moguće da mu je gost došao bez najave uobičajenim putem”, naveo je Plenković, prenio je hrvatski portal 24sata.

    Na pitanje je li MUP imao informaciju o tome, zbog ulaska u hrvatski vazdušni prostor, tj. prelaska šengenske granice, Plenković je kazao da “nije imao na način koji bi bio normalan”.

    “Da su država, sve njene službe, diplomatske službe, policija, kontrola leta, Hrvatska vojska, svi koji to treba da znaju, bile pitane za uobičajene dozvole, sve bi bile odobrene, tako da mi ovo nekakvo mistično dolaženje djeluje malo van uobičajenih okvira. Ali, eto, kad imate ljude koji ne poštuju ni vlastiti Dan državnosti, onda im valjda može u goste dolaziti bilo ko, bilo kako i bez najave”, kazao je Plenković.

  • Četvrta žrtva stravične oluje u Hrvatskoj

    Četvrta žrtva stravične oluje u Hrvatskoj

    Dan nakon velikog nevremena koje je juče pogodilo Hrvatsku, stigla je vijest da je prilikom intervencije stradao i jedan vatrogasac. On je četvrta žrtva stravične oluje u toj zemlji.

    100 osoba povrijeđeno
    U nevremenu koje je juče pogodilo Zagreb, život su izgubila dvojica muškaraca. Nedugo potom stigla je vijest da je u oluji poginuo i jedan muškarac u Slavoniji.

    Nesrećni vatrogasac stradao je prilikom intervencije u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

    “U nevremenu je poginuo i vatrogasac, dva mrtva su u Zagrebu, jedan u Slavoniji, 100 je povrijeđenih”, rekao je Damir Trut, prvi čovjek Direktorata civilne zaštite za Dnevnik.hr.

    Oštećeno više od 900 objekata
    Oluja je pričinila ogromnu materijalnu štetu u hrvatskoj prijestonici. U toku je sanacija šteta i čišćenje ulica.

    Iz Grada Zagreba jutros su poslali upozorenje građanima da zbog sopstvene sigurnosti izbjegavaju posjete parkovima dok se ne saniraju opasna, nagnuta stabla i grane.

    U Zagrebu je oštećeno više od 900 objekata, službe su imale 1.500 poziva.

  • Raste broj žrtava nevremena u Hrvatskoj

    Raste broj žrtava nevremena u Hrvatskoj

    Stravično nevrijeme koje je u posljepodnevnim časovima zahvatilo Hrvatsku odnijelo je najmanje tri života.


    Dvije osobe stradale su u Zagrebu, a jedna na Bledu.


    U opštini Cernik, u Brodsko-posavskoj županiji, tokom nevremena je stradala jedna osoba, saopštila je Civilna zaštita.

    Prethodno je prijavljeno da su u Zagrebu poginule dvije osobe, čime je crni bilans današnjeg nevremena dostigao troje mrtvih u Hrvatskoj, uz jednu djevojku koja je poginula u Sloveniji.

    “Ovo nevrijeme imalo je snagu atomske bombe”: Šta se desilo u Zagrebu?

    Nevrijeme je zahvatilo i dijelove Srpske. Opširnije o tome u nastavku.

  • Milanović: Što se mene tiče, Srbija je dobrodošla u EU

    Milanović: Što se mene tiče, Srbija je dobrodošla u EU

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, koji prisustvuje NATO Samitu u Viljnusu, izjavio je da je Srbija, što se njega tiče, dobrodošla u EU.

    “Srbi moraju da odluče gdje su, što se mene tiče, dobrodošli su, ali moraju da odluče gdje su”, rekao je Milanović u izjavi novinarima nakon prvog dana samita.

    Primjećujući mnoge kontradiktornosti, Milanović je rekao da je na samitu govorio o situaciji na Kosovu i Metohiji o, kako je naveo, napadu na Kfor i potrebi da se prizna “kosovska nezavisnost”.

    “Pozivamo Ukrajinu u članstvo u NATO, a među nama ima još onih koji ne žele da priznaju postojanje Kosova”, naveo je Milanović.

    Kaže da je govorio i o situaciji u Bosni i Hercegovini koju je, pojašnjava ocijenio boljom nego što je bila, ali nezadovoljavajućom.

    “To nas se sve tiče, to je dio sigurnosnog okruženja u kojem Alijansa djeluje”, rekao je hrvatski predsjednik.

    Govoreći o još nekim kontradiktornostima kada je riječ o pristupanju nekih zemalja EU, Milanović je rekao: “S druge strane, s nama u NATO-u ravnopravno sjede čelnici Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore koji su već godinama dobro došli u najdemokratskiji i najdelikatniji vojni savez na svijetu, a u pregovorima za EU se drže negdje tamo… nigdje. To je čak diskriminacija, to je jedno neodrživo protivrečje”, rekao je šef hrvatske države.

    Upitao je šta te zemlje rade u NATO, ako ne ispunjavaju neke druge vrijednosti.

    On je negirao da Hrvatsku na samitu predstavljaju dvije delegacije i istakao da su u Viljnusu bitni jedino šefovi delegacija, jer oni jedini govore.

    O odlučivanju na NATO samitu, Milanović je rekao da se odluke donose bez znanja Hrvatske i da to, kako je kazao, javnost mora da zna zbog mogućih posljedica, prenosi b92.

    “Ovdje se donose odluke koje imaju strahovito duboko, tektonsko značenje i Hrvatska u tome učestvuje. Niko od nas, pa ni ja, ni Plenković, ni ministar nismo učestvovali u onim bitnim stvarima o kojima saznajemo u posljednjem trenutku”, rekao je Milanović.

    Dodao je da to nije kritika upućena NATO, ali da, kako kaže, u vremenima kao što je današnje, a koje je “grozno i opasno i neke stvari ne želimo da vidimo, to naši ljudi moraju da znaju”.

    Rekao je i da “EU pati od strahovitog manjka demokratičnosti” i kao primjer naveo premijera Mađarske Orbana.

    “Orban će govoriti iz perspektive mađarskog premijera. Nekom se ne sviđa, ali on brani svoje interese, a interesi su Mađari u Ukrajini koji se masovno mobilizuju”, naveo je Milanović.

    Što se tiče Ukrajine i NATO, rekao je da je Ukrajini obećano članstvo u NATO-u “uz 50.000 uslova”.

    “To je jedno obećanje uz 50.000 uslova, što sigurno neće zadovoljiti Ukrajince, ali to je takva odluka, mi tu ne možemo ništa da promijenimo”, rekao je Milanović i dodao da su se članice Alijanse složile da je budućnost Ukrajine u savezu, ali da Kijevu nije uručena pozivnica niti je dat vremenski rok za njeno pristupanje NATO.

  • Plenković odbacio bilo kakvu ličnu odgovornost

    Plenković odbacio bilo kakvu ličnu odgovornost

    Hrvatski premijer Andrej Plenković negirao je danas da zemlju trese nikakva afera, ponovio je da nije video nijedan od dopisa koji su vladi poslati iz Hrvatske elektroprivrede (HEP) sa pozivima na hitan spas od gubitaka zbog pada cene gasa i odbacuje bilo kakvu ličnu odgovornost.
    “Ne trese Hrvatsku nikakva afera. Hrvatska, Evropa i svet zahvaljujući brutalnoj agresiji Putina na Ukrajinu živi već godinu i po dana.

    U toj nezabeleženoj energetskoj krizi politika vlade RH je bila da obezbedi priuštivost energenata u svakom pogledu za naše građane, privredu”, rekao je Plenković novinarima u Splitu.

    On je rekao da je HEP instrument u sprovođenju vladine politike u suočavanju sa energetskom krizom i posledicom bez presedana.

    “Da nije bilo intervencije vlade, računi za struju bi bili pet puta veći svakome od nas unazad godinu i po dana, pa sad zamislite kakvi bi to računi bili”, naveo je hrvatski premijer. Slično je, kazao je, i u vezi gasa.

    On je rekao da čeka izveštaje od svih aktera ovog slučaja, a kada to bude objedinjeno, videće šta se tu događalo. Osvrnuo se na kritike opozicije ovim povodom, posebno na lidera SDP Peđu Grbina za kojeg je rekao da mu je kredibilitet nula i da nisu dali nikakav doprinos energetskoj krizi.

    O pisanju nedeljnika Nacional da je, kako su objavili, premijer “lagao” kada je rekao da nije bio obavešten o situaciji u HEP, Plenković je kazao da ga taj nedeljnnik sedam godina drži na naslovnim stranama u negativnim temama. Dodao je da je jedina konzistentnost Nacionala u napadima na njega i njegovu vladu. Na pitanje o jutrošnjem ulasku Uskoka u HEP, Plenković je rekao da “to nije nikakav problem” i dodao da on ne može sve da zna.

    “Nije moja funkcija da znam sve. Nitko ne može znati sve, to su dečje priče, to su čudotvorci”, rekao je Plenković i dodao da garantuje da se nijedan premijer ne razume u ovakav način prodaje gasa. Na pitanje da li vidi ličnu odgovornost u ovom sllučaju, Plenković je izričito rekao da je “sigurno nema”, preneli su hrvatski mediji.

  • Mi­la­no­vić i Plen­ko­vić za­ra­ti­li zbog čel­ni­ka VSOA

    Mi­la­no­vić i Plen­ko­vić za­ra­ti­li zbog čel­ni­ka VSOA

    Zo­ran Mi­la­no­vić, pred­sje­dnik Hrvat­ske, op­tužio je pre­mi­je­ra An­dre­ja Plen­ko­vića da spre­ma po­li­tički udar.

    Mi­la­no­vić je re­kao da Vla­da Hrvat­ske, ko­ju pre­dvo­di Plen­ko­vić, spre­ma po­li­tički udar na us­ta­vno-pra­vni i de­mo­krat­ski po­re­dak ze­mlje, na­mje­rom da Voj­nu bez­bje­dno­sno-oba­vje­štaj­nu agen­ci­ju (VSOA) sta­vi pod di­rek­tno uprav­lja­nje Mi­nis­tar­stva od­bra­ne.

    Umjes­to po­što­va­nja us­ta­vne pro­ce­du­re za ime­no­va­nje načel­ni­ka Agen­ci­je i su­pro­tno us­ta­lje­noj de­mo­krat­skoj pra­ksi, na­gla­sio je Mi­la­no­vić, Vla­da je pri­pre­mi­la ne­us­ta­vno rje­še­nje, pre­ma ko­jem bi pri­vre­me­nog čel­ni­ka pos­tav­ljao i ra­zrje­ša­vao mi­nis­tar od­bra­ne.

    “Želim bi­ti ja­san: to je po­li­tički udar Plen­ko­vića na us­ta­vni po­re­dak i de­mo­kra­ti­ju, ko­ji Hrvat­sku vraća u do­ba ka­da su oba­vje­štaj­ne službe bi­le pod di­rek­tnom kon­tro­lom vla­da­juće stran­ke”, ka­zao je Mi­la­no­vić.

    Is­tiče da čel­nik VSOA mo­ra bi­ti ime­no­van po Us­ta­vu usa­gla­ša­va­njem pred­sje­dni­ka i pre­mi­je­ra uz pret­ho­dno miš­lje­nje Sa­bo­ra i da 10. ju­la is­tiče man­dat čel­ni­ku VSOA u os­tav­ci Ivi­ci Kin­de­ru. Plen­ko­vić je od­go­vo­rio da je Vla­da po­sla­la pri­je­dlog o ime­no­va­nju Mi­je Va­lidžića na mjes­to čel­ni­ka VSOA, još u fe­bru­aru.

    “Mi smo čuli da se to ne pri­hva­ta, jer je Vla­da ne­ko­ga ‘ba­ci­la pre­ko plo­ta’. Ka­kav je to ar­gu­ment? Za ra­zli­ku od nje­ga, mi po­štu­je­mo pro­ce­du­ru, Us­tav. Is­ti Mi­la­no­vić, ko­ji je si­lo­vao Us­tav kad je na­me­tao svo­ju kan­di­dat­ki­nju za pred­sje­dni­cu Us­ta­vnog su­da, sad on na­ma so­li pa­met da šti­ti Us­tav i pro­ce­du­ru. Upra­vo je su­pro­tno, Vla­da je pre­dložila kom­pe­ten­tnog čo­vje­ka”, re­kao je Plen­ko­vić