VRBAS Media

Oznaka: Hrvatska

  • Hrvatska: Bh. državljanin vozeći 250 km/h bježao od policije pa se zabio u ogradu

    Hrvatska: Bh. državljanin vozeći 250 km/h bježao od policije pa se zabio u ogradu

    Bh. državljanin koji je upravljao Mercedesom njemačkih registarskih oznaka dobio je kaznu od skoro 4.000 KM i zabranu korištenja inostrane vozačke dozvole u Hrvatskoj zbog saobraćajnog prekršaja i nesreće koju je prouzrokovao na autoputu Zagreb – Lipovac.

    Kako stoji na internet stranici PU Vukovarsko-srijemske županije, 3. jula, na autoputu Zagreb – Lipovac, 38-godišnji državljanin Bosne i Hercegovine upravljao je putničkim automobilom Mercedes njemačkih registarskih oznaka krećući se lijevom saobraćajnom trakom autoputa te, iako je desna prometna traka bila slobodna, davanjem svjetlosnih i zvučnih signala požurivao vozilo ispred sebe – policijsko vozilo “presretač”.

    “Nakon što je obišao policijsko vozilo, policijski službenici utvrdili su da se kretao brzinom od 250 km/h te su, upotrebom svjetlosnih i zvučnih signala iz službenog vozila, vozaču dali jasan i nedvojben znak da se zaustavi. Nakon toga je vozač naglo povećao brzinu te zbog nepropisnog kretanja vozila i nedopuštene brzine prilikom prelaska u prometnu traku za odvajanje u smjeru čvora Županja, izgubio nazor nad automobilom i udario u saobraćajnu opremu i ploču te zaštitnu ogradu”, kažu iz PU Vukovarsko-srijemske županije.

    Dodaju da su u ovoj saobraćajnoj nesreći vozač i dijete lakše povrijeđeni, što je utvrđeno u bolnici u Vinkovcima. Prilikom disperzije krhotina nastalih u prometnoj nesreći oštećeno je i policijsko vozilo “presretač“.

    “Zbog počinjenih prekršaja vozaču je izdan prekršajni nalog kojim je izrečena i naplaćena novčana kazna od 15.000 kuna te zaštitna mjera zabrane korištenja inozemne vozačke dozvole na teritoriji Republike Hrvatske u trajanju od tri mjeseca”, dodali su iz PU.

  • Suđenje Glavašu za ratni zločin nad Srbima kreće ispočetka

    Suđenje Glavašu za ratni zločin nad Srbima kreće ispočetka

    Suđenje Branimiru Glavašu i ostalim optuženima za ratni zločin nad Srbima u Osijeku 1991. godine, sutra će formalno krenuti ispočetka na Županijskom sudu u Zagrebu zbog izmjene sudskog vijeća.

    Suđenje kreće ispočetka jer je sudija Tanja Pavelin, koja je vodila prethodno suđenje, izabrana za sudiju Visokog krivičnog suda.

    Sudskim vijećem u ponovljenom suđenju predsjedavaće sudija Dražen Kevrić, javljaju hrvatski mediji.

    Glavaš, nekadašnji osječko-baranjski župan, osnivač HDZ-a i ratni čelnik sekretarijata za odbranu, kasnije osnivač i saborski poslanik Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje, odbacuje optužbe za zlostavljanja, mučenja i ubistva osječkih Srba.

    Prethodno suđenje u slučajevima “garaža” i “selotejp” zakazano je nakon što je Vrhovni sud početkom januara 2020. ukinuo odluku vanraspravnog vijeća zagrebačkog Županijskog suda iz marta 2019. prema kojoj se ponovljeno suđenje Glavašu trebalo odvojiti od postupka ostalim optuženima.

    Na prvom suđenju Glavaš i ostali osuđeni su na višegodišnje zatvorske kazne, ali je pravosnažnu presudu ukinuo Ustavni sud. Glavaš je do tada odradio i većinu osmogodišnje kazne u zatvorima u BiH gdje je otišao uoči izricanja prve presude.

    Glavaš je u međuvremenu u junu 2019. podnio krivičnu prijavu protiv Krunoslava Fehira za teško ubistvo i ratni zločin na štetu Čedomira Vučkovića, koju je Županijsko državno tužilaštvo odbacilo u julu 2020, navodeći da je vještačenje priloženo uz krivičnu prijavu izradila osoba iz Srbije koja, prema hrvatskim propisima, nema vjerodostojnost niti pravnu snagu u Hrvatskoj.

    Fehir je na prvom suđenju Glavašu bio krunski svjedok tužilaštva s obzirom na to da je u dobi od 16 godina u avgustu 1991. kao pripadnik tzv. Prištapske bojne, između ostalih, bio svjedok mučenja Čedomira Vučkovića, kojeg su tjerali da pije kiselinu iz akumulatora u jednoj od garaža tadašnjeg Sekretarijata za narodnu odbranu u centru Osijeka.

    Na prethodnom ponovljenom suđenju Fehir više nije imao status krunskog nego običnog svjedoka, a Glavaš njegovo svjedočenje smatra lažnim. Upravo njega smatra odgovornim za Vučkovićevo ubistvo, zbog čega ga je i prijavio, a prijavu je potkrijepio i nalazom sudskomedicinskog vještaka Đorđa Alempijevića iz Beograda, koji je utvrdio da su za Vučkovića kobni bili hici koje je u njega ispalio Fehir, a ne ispijena kiselina.

    Odbacivanje Glavaševe prijave podstaklo je Fehira da protiv Glavaša podnese krivičnu prijavu za lažno prijavljivanja krivičnog djela.

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je krajem maja vratio Branimiru Glavašu sedam ratnih odlikovanja i čin general-majora koje mu je 2010. oduzeo tadašnji predsjednik Ivo Josipović.

  • Košarac o Trgovskoj gori: Vrijeme je da MVP BiH konačno prestane biti pasivni posmatrač

    Košarac o Trgovskoj gori: Vrijeme je da MVP BiH konačno prestane biti pasivni posmatrač

    Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac ponovo je apelovao na nadležne institucije na svim nivoima vlasti u BiH da pruže maksimalnu podršku i doprinos u rješavanju problematike izgradnje odlagališta za radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo na Trgovskoj gori.

    “Zahtijevam prvenstveno od Ministarstva vanjskih poslova BiH da konačno zauzme proaktivan pristup ovom problemu, jer od politike pasivnog posmatrača korist nemaju ni domaći eksperti, niti pravnici, a ponajmanje naši građani iz općina u slivu Une”, poručio je ministar Košarac.

    Pozdravio je održavanje prvog sastanka članova Ekspertnog tima iz BiH s predstavnicima Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane “Krško” protekle sedmice u Zagrebu, a koji je rezultat dogovora s ministrom privrede i održivog razvoja Hrvatske Tomislavom Ćorićem.

    “Nakon sastanka s našim stručnjacima, Fond iz Hrvatske objavio je da Ministarstvo vanjskih poslova BiH treba da uputi zvanični zahtjev za prisustvo eksperata iz BiH i učestvovanje prilikom izvođenja ključnih istraživanja na Trgovskoj gori”, naveo je ministar Košarac.

    Najavio je da će naredne sedmice organizirati sjednicu Koordinacionog tijela za Trgovsku goru kako bi se zatražila informacija od Ekspertnog tima u vezi sa sastankom u Zagrebu.

    “Koordinacionom tijelu ću predložiti da ponovo zatražimo od Ministarstva vanjskih poslova BiH da postupi po zahtjevu i zvanično od Hrvatske zatraži prisustvo i učestvovanje naših eksperata u istraživanjima na Trgovskoj gori”, istaknuo je ministar Košarac.

    Podsjetio je na ranije usvojene zaključke Predsjedništva BiH o obaveznom postupanju svih nadležnih institucija u BiH u vezi sa ovom problematikom.

    “Nedopustivo je ignorisanje zaključaka kako Predsjedništva BiH, tako i Vijeća ministara o Trgovskoj gori. Hrvatska je ozbiljna u namjeri da izgradi sporno odlagalište u našem dvorištu, ali to ne umanjuje obavezu da se u punom kapacitetu borimo i činimo sve što je u našoj mogućnosti da spriječimo takve težnje susjedne zemlje”, zaključio je ministar Košarac, saopćeno je iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

  • Ponovo otežan izvoz bh. proizvoda u Evropsku uniju zbog restrikcija iz Hrvatske

    Ponovo otežan izvoz bh. proizvoda u Evropsku uniju zbog restrikcija iz Hrvatske

    Bh. poljoprivrednici ponovo se nalaze u problemu vezano za plasman proizvoda u Evropsku uniju, zbog izuzetno sporih kontrola na graničnim prijelazima sa Hrvatskom, saznaje Klix.ba.

    Višesatna čekanja na graničnim prijelazima Republike Hrvatske ponovo stvaraju probleme bh. poljoprivrednicima koji proteklih dana svoje jagode na tržište Evropske unije nisu mogli plasirati u realnom vremenu.

    Naime, kako su za Klix.ba kazali iz Privredne komore Tuzlanskog kantona, Državni inspektorat Hrvatske ponovo je na graničnim prijelazima vratio rad fitosanitarnih inspektora u periodu od ponedjeljka do petka od 7 do 15 sati, što nije dovoljno za pregled svih kamiona. Zbog toga je, kako navode, propao ovogodišnji izvoz bh. jagode na evropsko tržište.

    “Mi smo imali slučaj da nam je jedan kamion s jagodom koji je bio namijenjen za izvoz u Austriju na granici proveo dva i po dana, a nakon dolaska na odredište kupci su rekli da im više ne šaljemo takav proizvod jer nije onog kvaliteta kakav bi trebao zaista biti”, kazao je za Klix.ba Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore Tuzlanskog kantona, istaknuvši da je vrijednost jednog natovarenog kamiona 40 hiljada eura.

    Isti problem bio je i prošle godine

    Isti problem između BiH i Hrvatske postojao je i prošle godine u jeku poljoprivredne ljetne sezone, ali je on nakon pritisaka nadležnih iz naše zemlje veoma brzo riješen.

    Međutim, to se, kako navodi Selimović, odnosilo samo na 2020. s obzirom na to da Hrvatska nije udovoljila zahtjevu trajnog uvođenja sezonskog radnog vremena od polovine maja do kraja oktobra, kada je posebno zastupljen izvoz svježih bh. proizvoda.

    “Fitosanitarni inspektori u toku radnog vremena na dva granična prijelaza ne mogu pregledati sve kamione koji dolaze. Slobodno možemo reći da je ovo jedna carinska barijera i uništavanje bh. domaće proizvodnje od Hrvatske jer nam ograničavaju brzinu prolaska naših utovarenih kamiona sa svježim proizvodima, koji nakon dva dana nisu za upotrebu”, upozorava Selimović.

    On navodi da naši izvoznici traže produženje radnog vremena fitosanitarnih inspektora od 7 do 19 sati, kao i rad subotom koji bi bio četiri sata kraći. Također, žele i otvaranje graničnog prijelaza Orašje za izvoz biljnih proizvoda, a koji je postojao do 2019. godine.

    Dnevno će ići do 80 kamiona

    Prvi izvozni kamioni svježih krastavca kornišona iz BiH kreću u ponedjeljak, dok su za srijedu planirani kamioni šljive. Prema odluci Hrvatske, za izvoz bh. proizvoda namijenjeni su samo granični prijelazi Bijača i Gradiška koji prema stavu izvoznika dodatno otežavaju njihov plasman proizvoda.

    “Sa regije sjeveroistočne BiH nama je najbolji granični prijelaz Orašje, ali je on ukinut te naši izvoznici moraju ići na Gradišku. Također, žalosno je i to da izvoznici kornišona iz Krajine moraju ići 200 kilometara do Gradiške, što je potpuno neisplativo”, navodi Selimović, istaknuvši da se u jeku izvozne sezone na granici dnevno očekuje do 30 kamiona sa kornišonima i 50 sa svježom šljivom.

    Inače, predstavnici Privredne komore TK, Grupacije proizvođača kornišona, Marketinške asocijacije bh. šljive i Državne komisije za izvoz i carine ove subote su u Tešnju održali zajednički sastanak u cilju rješavanja ovog problema. Ukoliko do toga ne bi došlo, naši izvoznici najvaljuju blokadu uvoza hrvatskih roba u BiH.

    Bitno je kazati i da izvoz domaćih proizvoda na tržište EU otežavaju i bh. vlasti, s obzirom na to da na posljednjoj sjednici Državni parlament nije usvojio zakon o carinskim prekršajima, koji bi omogućio uvođenje elektronskog slanja dokumentacije roba koje su namijenjene za izvoz.

    Prema predviđenom modelu, Selimović kaže da bi izvoznik četiri sata prije dolaska kamiona na granični prijelaz elektronskim putem nadležnoj graničnoj službi proslijedio neophodnu dokumentaciju, čime bi se skratilo čekanje na ulazak robe u Evropsku uniju.

  • Hrvatska bi trebala ukinuti obavezu plaćenog smještaja za turiste iz BiH

    Hrvatska bi trebala ukinuti obavezu plaćenog smještaja za turiste iz BiH

    Državljani Bosne i Hercegovine, kako nezvanično saznaje Klix.ba, uskoro više ne bi trebali imati unaprijed plaćen smještaj ukoliko žele boraviti u Hrvatskoj.

    Ova odluka bi trebala biti donesena u narednih sedam dana ukoliko se održi trenutna epidemiološka situacija.
    Također, svi koji iz BiH putuju u Hrvatsku ne bi trebali imati negativan PCR ili brzi/antigenski test ukoliko su potpuno vakcinisani protiv koronavirusa (Pfizer, Moderna, AstraZeneca, Gamaleya, Sinopharm), odnosno ako je prošlo 14 dana od primitka doze u slučaju jednodozne vakcine (Janssen/Johnson&Johnson).

    Jednako tome, osobe koje su prebolovale Covid-19 u posljednjih šest mjeseci (180 dana) uz potvrdu će moći ući u Hrvatsku bez negativnog testa.

    Što se tiče prelaska granice, državljani BiH trebaju predočiti:

    Potvrdu o primitku dvije doze vakcine koja se koristi u EU (Pfizer, Moderna, AstraZeneca, Gamaleya, Sinopharm), odnosno da je prošlo 14 dana od primitka doze u slučaju vakcine koja se prima u jednoj dozi (Janssen/Johnson&Johnson);

    Potvrdu o primitku prve doze vakcina Pfizer, Moderna ili Gamaleya, s kojom je moguće ući u Republiku Hrvatsku u razdoblju od 22. do najviše 42. dana od primitka vakcine, odnosno od 22. do najviše 84. dana od primitka prve doze vakcine AstraZeneca;

    Potvrdu da su prebolovali COVID-19 i o primitku jedne doze vakcine unutar šest mjeseci od početka bolesti, s tim da vakcinacija mora biti provedena prije manje od 180 dana od dolaska na granični prijelaz;

    Predočenje pozitivnog PCR ili brzog antigenskog testa, kojim se potvrđuje da se vlasnik oporavio od infekcije virusom SARS-CoV-2, pri čemu je taj test napravljen unazad 180 dana, a stariji od 11 dana od dana dolaska na granični prijelaz ili uz predočenje liječničke potvrde o preboljenu.
    Ukoliko niste prebolovali Covid-19 ili niste vakcinisani, najvjerovatnije da će Hrvatska i dalje tražiti negativan PCR ili antigenski test.

    Negativan nalaz PCR testa ili brzog antigenskog testa – BAT na SARS-CoV-2, pri čemu BAT test mora biti sa Zajedničke liste brzih antigenskih testova koje međusobno priznaju države članice Evropske unije, koju objavljuje Evropska komisija. Kod nalaza BAT testa napravljenog u inozemstvu mora biti vidljiv proizvođač testa i/ili komercijalni naziv testa. U protivnom test se neće prihvatiti kao vjerodostojan za ulazak u Republiku Hrvatsku. Nalaz PCR testa ne smije biti stariji od 72 sata, a BAT testa od 48 sati od trenutka testiranja do dolaska na granični prijelaz.

    Podsjetimo, Hrvatska je prije nekoliko dana ukinula sva ograničenja za državljane Srbije, a zvanično popuštanje mjera za državljane BiH očekuje se u narednim danima.

  • Evo koliko hrane, pića, cigareta i alkohola smijete unijeti u Hrvatsku i Crnu Goru

    Evo koliko hrane, pića, cigareta i alkohola smijete unijeti u Hrvatsku i Crnu Goru

    Sezona je godišnjih odmora i mnogi razmišljaju o odlasku na more. Veliki broj građana BiH već tradicionalno za svoju morsku destinaciju bira jednu od dvije susjedne države s obalom na Jadranskom moru – Hrvatsku ili Crnu Goru.
    Pravila za prelazak granice vezana za mjere zaštite od pandemije koronavirusa već su manje-više svima poznata, međutim, određene novine uvedene su kada je riječ o prtljagu, tj. stvarima poput hrane, pića ili duvanskih proizvoda koje možete prenijeti preko granice.

    HRVATSKA
    Kao država koja je članica Evropske unije, Hrvatska ne dozvoljava unos mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda na svoju teritoriju, dok su ostali prehrambeni proizvodi uglavnom dozvoljeni, međutim, u ograničenim količinama.

    Hrana i piće

    Dozvoljeno je unijeti dva kilograma mlijeka u prahu za bebe, hrane za bebe i hrane za posebne potrebe po osobi, proizvoda životinjskog porijekla kao što su med, jaja, proizvodi od jaja, meso puževi, žablji kraci – 2 kg po osobi, do 20 kg ribljih proizvoda, do 125 g kavijara, svježeg voća i povrća (osim krompira) do pet kilograma.

    Mogu se unositi hljeb, kolači, keks, čokolada i konditorski proizvodi (uključujući slatkiše), pod uslovom da ništa od toga nije punjeno proizvodima od mesa. Uz posjedovanje medicinske dokumentacije moguće je unošenje gotovih lijekova za lične potrebe putnika u količinama potrebnim za liječenje najviše do mjesec dana uz obaveznu potvrdu ljekara, piše “Klix.ba“.

    Ova pravila su na snazi od ranije, međutim, ove godine promijenjeno je pravilo koje se odnosi na unos duvanskih proizvoda. Prema pravilniku koji je na snazi od ove godine, količina cigareta koja se može unijeti u Hrvatsku nije više dvije šteke, nego dvije kutije.

    Duvanski proizvodi

    Za putnike koji iz BiH ulaze u Hrvatsku (EU) drumskim putem dozvoljeno je unošenje maksimalno:

    40 cigareta
    20 cigarilosa
    10 cigara
    50 grama duvana za pušenje
    50 grama grijanog duvanskog proizvoda
    10 mililitara e-tekućine

    Alkohol i alkoholna pića

    Dozvoljen je unos jednog litra alkohola i alkoholnih pića s udjelom alkohola većim od 22% ili do dva litra alkohola i alkoholnih pića s udjelom alkohola 22% vol. i manje.

    Dozvoljen je unos četiri litra vina ili 16 litara piva.

    Iz carine je istaknuto da se oslobađanje na navedene trošarinske proizvode ne može primijeniti na putnike mlađe od 17 godina.

    Plaćanja uvoznih dažbina oslobođeno je i gorivo u rezervoarima prijevoznih sredstava, kao i do 10 litara identične vrste goriva u prikladnim prenosivim spremnicima za rezervno gorivo.

    Kućni ljubimci

    Kućni ljubimci (psi, mačke i životinje iz porodice kuna) u pratnji posjednika koji putuju kroz Republiku Hrvatsku ili koji tu privremeno borave moraju, prije ulaska u zemlju, biti označeni mikročipom ili jasno čitljivim tetoviranim brojem, koji mora biti upisan u međunarodno svjedočanstvo (certifikat) izdat u skladu s važećim zakonodavstvom Republike Hrvatske.

    Kod prve vakcinacije protiv bjesnila, koja se provodi u dobi od tri mjeseca, moraju biti vakcinisani najmanje šest mjeseci i ne više od godinu prije putovanja, a kod naknadnih (booster) vakcinacija ne više od godinu prije putovanja.

    Na području Republike Hrvatske zabranjen je uvoz i privremeni boravak moguće opasnih pasa pasmine terijera tipa bull, koji nisu upisani u registar Međunarodnog kinološkog saveza (FCI) (pit bull terijera) i njihovih križanaca.

    CRNA GORA
    Crna Gora nije članica Evropske unije tako da su pravila dosta blaža. Preko crnogorske granice takođe nije dozvoljeno prenijeti svježe meso i mlijeko.

    Hrana i piće

    U Crnu Goru se može unijeti pet kilograma svježeg voća i povrća (osim krompira), kilogram sušenog voća, povrća, sušenih gljiva, sirove kafe, kakaa, čajeva, litar žestokog pića u originalnoj ambalaži, pet litara flaširane vode, dva litra ostalog negaziranog pića, četiri litra vina i dva litra piva. Možete unijeti i kilogram konzervirane hrane.

    Duvanski proizvodi

    Što se tiče duvanskih proizvoda, pravila su dosta blaža u odnosu na hrvatsku pa je tako moguće unijeti šteku cigareta po osobi.

    Za putnike koji iz BiH ulaze u Crnu Goru drumskim putem dozvoljeno je unošenje maksimalno:

    200 cigareta
    100 cigarilosa
    50 cigara
    250 grama duvana za pušenje

    Alkohol i alkoholna pića

    Dozvoljen je unos jednog litra alkohola i alkoholnih pića, sa stvarnom zapreminskom alkoholnom jačinom preko 22% vol ili nedenaturisani etil-alkohol alkoholne jačine 80% vol. ili jači. Dozvoljen je unos dva litra alkohola ili alkoholnih pića, sa stvarnom zapreminskom alkoholnom jačinom koja ne prelazi 22 posto.

    Dozvoljen je unos četiri litra nepjenušavog vina, kao i dva litra piva.

    Putnik koji ulazi u Crnu Goru može sa sobom nositi razumnu količinu ljekova koja mu je potrebna za ličnu upotrebu ili za životinju koju unosi, najviše za 6 mjeseci.

    Kućni ljubimci

    Unos kućnih ljubimaca se odobrava ukoliko ih prati veterinarski pasoš i odgovarajući veterinarski certifikat za nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca, koji izdaje službeni veterinar zemlje izvoznice.

  • Kinezi danonoćno grade Pelješki most, do sredine augusta bi trebale biti spojene hrvatske obale

    Kinezi danonoćno grade Pelješki most, do sredine augusta bi trebale biti spojene hrvatske obale

    U preduzeću Hrvatske ceste očekuju da će Pelješkim mostom obale spojiti do 15. augusta, a možda i ranije, jer kineski radnici danonoćno rade.

    Bez obzira na iznimno visoke temperature zraka, 680 radnika kompanije China Road and Bridge Corporation neumorno grade. Kako piše Jutarnji list, radovi se vrše planiranom dinamikom – zavaruju se čelični segmenti između stupova i učvršćuju kose zatege. Spojeno je više od 70 posto rasponske konstrukcije mosta.

    U Hrvatskim cestama očekuju da će se Komarna i Brijesta spojiti do blagdana Velika Gospa, 15. augusta, a možda i ranije, jer se bez prestanka radi.

    “Nakon što se fizički spoje dvije obale, slijede radovi na opremanju samog mosta kolničkim konstrukcijama i ogradama te se postavlja rasvjeta”, izjavio je inžinjer Hrvatskih cesta Jere Šegedin.

    Postavlja se i ograda protiv vjetra, koja bi trebala biti visoka 3,2 metra, tako da vjetar ne bi trebao stvarati neprilike vozačima. Treba napomenuti da most nije projektovan za kretanje pješaka.

    “Svaka ograda je veća od kamiona pa vjetar ne bi trebao utjecati na odvijanje saobraćaja”, ukazao je Šegedin.

    Most je dug 2,4 kilometra, širok je 22,5 metara, a visok 55 metara. Imat će četiri saobraćajne trake, a pretpostavlja se da će u upotrebi biti u martu sljedeće godine.

    Podsjećamo, gradnja je počela 2007., da bi onda zbog globalne recesije bila prekinuta 2012. Nastavljena je 2018. nakon što je za izvođača radova izabrana kompanija China Road and Bridge Corporation. Projekt košta 420 miliona eura, od čega je Evropska unija osigurala 357 miliona eura bespovratnih sredstava.

    U Bosni i Hercegovini pojedini smatraju da je gradnjom mosta Hrvatska narušila pravo Bosne i Hercegovine na otvoreno more. Neki od političara su najavljivali da će pravno zaustaviti gradnju, ali se to nije desilo.

  • Hrvatska ilegalno protjeruje migrante u BiH

    Hrvatska ilegalno protjeruje migrante u BiH

    Indicija je bilo odavno, a sada je više njemačkih medija zajedno objavilo veliko istraživanje sa video-snimcima o ilegalnom vraćanju migranata na granici Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, prenosi danas Dojče vele.

    Za komplikovani projekat istraživanja udružili su se njemački nedeljik „Špigel”, medijska organizacija “Lajthaus reporters”, švajcarski „SRF Rundšau”, dopisništvo njemačkog ARD-a iz Beča i hrvatske novine „Novosti”.

    Zajedno su utvrdili da hrvatska policija sistematski protjeruje potražioce azila kojima je potrebna zaštita u Bosnu i Hercegovinu, a da im ne pruža priliku da podnesu zahtijev za azil.

    Istražiocima je prvi put uspjelo da snime takozvane „pušbekove”, odnosno ilegalno vraćanje izbjeglica nakon što su već prešli granicu neke zemlje. Za nedjelju dana saradnici medija zabilježili su ileglano vraćanje oko 65 potražilaca azila, među kojima je bilo i trudnica i djece, a djelimično i invalida. Na snimcima se jasno mogu prepoznati pripadnici hrvatske granične policije, prenosi DW.

    Sažetak snimljenog materijala mediji su objavili na internetu. Snimci pokazuju kako hrvatski policajci vraćaju osobe iz Hrvatske, dakle iz EU, u šume u BiH. Migranti, među kojima je bilo i djece, ispričali su novinarima, između ostalog, i o tomu da su ih tukli. Osim toga, u Hrvatskoj su im, kažu, uništene kamere mobilnih telefona kako ne bi mogli da snimaju događaje.

    Takozvani „pušbekovi” u suprotnosti su s hrvatskim, evropskim i međunarodnim pravom. O takvim akcijama na hrvatskoj granici, dakle spoljnoj granici EU, mediji su izvještavali više puta.

    Na pitanje njemačkog „Špigela”, hrvatsko Ministarstvo unutrašnjih poslova u Zagrebu saopštilo je da se kod tih akcija radilo o legalnom spriječavanju ulaska osoba na granici. Pritom nije neophodno utvrditi „potrebe migranata”, navode u Zagrebu.

    Hrvatsko Ministarstvo takođe ignoriše činjenicu da su potražioci azila, prema njihovim sopstvenim navodima, već bili prodrli duboko na hrvatsku teritoriju, navodi „Špigel”. Zakon EU u takvom slučaju zabranjuje protjerivanje preko zelene granice i propisuje da se takvim osobama na njihov zahtijev omogući podnošenje zahtjeva za azil.

    Poslanici u Evropskom parlamentu koji su pogledali snimke u tome vide opasnost za vjerodostojnost Evropske unije. Evropska komisija mora da prisili Hrvatsku da potražiocima azila omogući postupak za dođlu azila, izjavila je holandska poslanica u Evropskom parlamentu Tineke Štrik.

    Hrvatska vlada bi mogla da ima problema i zbog izvještaja Odbora protiv mučenja Savjeta Evrope. Iz kuloara se može čuti da je taj izvještaj gotov, ali još nije objavljen, i da on potvrđuje optužbe protiv granične policije.

    Hrvatska vlada se protivi njegovom objavljivanju, a hrvatsko Ministarstvo unutrašnjih poslova to opovrgava.

    Nadležna komesarka Evropske komisije Ilva Johanson kaže da je do sada dobila mnogo sličnih izvještaja i da svaki pojedini slučaj mora da bude istražen. A hrvatski premijer Andrej Plenković je, kaže, prilikom njenih posjeta iskazao razumijevanje i obećao da će uspostaviti nezavisni mehanizam za praćenje poštovanja ljudskih prava na granici.

  • Hrvatski premijer smatra: Za funkcionisanje BiH važno da se svi narodi osjećaju dobro

    Hrvatski premijer smatra: Za funkcionisanje BiH važno da se svi narodi osjećaju dobro

    Hrvatski premijer Andrej Pleković rekao je da je za dobro funkcionisanje BiH bitno da se svi konstitutivni narodi i građani osjećaju dobro.

    Povodom odbijanja amandmana narodnjaka u Evropskom parlamentu da se u rezoluciji o napretku BiH spomene konstitutivnost tri naroda u BiH, Plenković je rekao da nije dobro preglasavanje i inženjering.

    “Šta god pisalo u toj rezoluciji, bilo bi dobro da se spomenu konstitutivni narodi jer mislim da je to pozitivno. To neće promijeniti činjenicu da u BiH postoje tri konstitutivna naroda”, rekao je Plenković po dolasku na samit EU u Brisel.

    On kaže da je važno da se postigne konsenzus oko izborne reforme koja će omogućiti legitimnu zastupljenost sva tri naroda u institucijama BiH i bolje funkcionisanje, prenose hrvatski mediji.

    Prema njegovim riječima, dogovor o reformi izbornog sistema trebaju same postići institucije u BiH, političke stranke.

    Plenković je naveo da ga je autor izvještaja o BiH Paulo Rangel, portugalski poslanik iz redova Evropske narodne stranke, obavijestio da narodnjaci podržavaju prijedlog da se u rezoluciju ubaci referenca o konstitutivnim narodima, ali da se tome protive liberali i zeleni, dok ni socijalisti nisu skloni tome.

    On je dodaje da u rezoluciji u cjelini ima više pozitivnih stvari.

    “Dejtonski mirovni sporazum se spominje više puta, spominju se presude Evropskog suda za ljudska prava i presude Ustavnog suda BiH. Takođe se pozdravlja dogovor čelnika HDZ BiH i SDA Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića, koji je omogućio da se u Mostaru nakon 12 godina održe izbori”, rekao je Plenković.

  • Hrvatska u rezoluciju o BiH želi “ugurati” konstitutivnost naroda

    Hrvatska u rezoluciju o BiH želi “ugurati” konstitutivnost naroda

    Na plenarnom zasjedanju Evropskog parlamenta danas se u Briselu raspravlja, a sutra i glasa o amandmanima i izvještaju o napretku Bosne i Hercegovine.

    Prema izvještaju koji je ranije usvojen u Odboru za vanjsku politiku, ponoviće se podrška BiH na putu prema EU te poziv vlastima u toj državi da ispune uslove za preporuku Evropske komisije o dodjeli statusa kandidata za članstvo u EU. Osudiće se i izjave koje se smatraju huškačkima i koji dižu tenzije.

    Ono što je hrvatskim poslanicima od posebnog interesa jeste spominjanje konstitutivnih naroda u tekstu izvještaja, kao što je to bio slučaj i prije, piše zagrebački “Jutarnji list”.

    U tekstu koji je usvojen u Odboru nema spominjanja konstitutivnih naroda u BiH već samo građana. Prema predloženima amandmanima, kao i onim kompromisnim, na plenarnom zasjedanju će hrvatski poslanici pokušati vratiti pojam “konstitutivni narodi”. To očekuje i Željana Zovko, poslanik HDZ-a koja je i potpredsjednica Odbora za vanjsku politiku kao i delegacije za BiH i za KiM.

    “Rezolucija o BiH je kroz kompromisne amandmane uzela u obzir sve moje amandmane, osim amandmana o konstitutivnosti. Na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta izvjestilac će u ime poslanika kluba EPP-a kroz amandman o konstitutivnosti vratiti rezoluciju na prethodni trag koji su započeli (premijer Hrvatske) Andrej Plenković i Doris Pack (bivša poslanica Evropskog parlamenta), te očekujem da je podrži čitav spektar poslanika, uključujući i konzervativce”, rekla je Zovko.

    Isto tako poslanici iz Hrvatske očekuju i ponavljanje poziva za reformu izbornog sistema u BiH. Ove tačke su predmet aktivnosti hrvatske diplomatije posljednjih nekoliko mjeseci, ali bez puno uspjeha.

    Savjet ministara EU uopšte nije imao na dnevnom redu juče u Luksemburgu Zapadni Balkan niti Bosnu i Hercegovinu, iako je u maju bilo najavljeno da će na ovom sastanku u junu to biti na dnevnom redu, uz moguće usvajanje i zaključaka. U NATO-u u završnoj deklaraciji sa samita ušla je rečenica koja spominje Dejtonski sporazum, za što se zalagao predsjednik Zoran Milanović.