Oznaka: Hrvatska

  • U BiH stiglo još 140.000 doza AstraZenece iz Hrvatske, uskoro šalju i 60.000 Moderne

    U BiH stiglo još 140.000 doza AstraZenece iz Hrvatske, uskoro šalju i 60.000 Moderne

    U Bosnu i Hercegovinu danas je stiglo 140.000 doza vakcina protiv koronavirusa kompanije AstraZeneca, koje su donacija Hrvatske našoj zemlji.

    Ovu informaciju je potvrdio Dušan Kojić pomoćnik ministra u sektoru za zdravstvo Ministarstva civilnih poslova BiH.

    “140.000 doza AstraZeneca vakcina iz Hrvatske upravo je ušlo u BiH. Nakon potvrde EU bit će poslano 70.000 doza vakcina Moderna”, napisao je Kojić na Twitteru.
    Podsjećamo, prema najavama, ove sedmice će u Bosnu i Hercegovinu stići ukupno 332.870 doza tri različite vakcine, a prvi put nam stižu doze Moderne.

  • Košarac: Tražio sam da svi zastoji budu prekinuti i postigao jednu vrstu razumijevanja s Hrvatima

    Košarac: Tražio sam da svi zastoji budu prekinuti i postigao jednu vrstu razumijevanja s Hrvatima

    Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac održao je danas konferenciju za novinare na kojoj je govorio o problemima sa kojima se suočavaju izvoznici poljoprivrednih proizvoda u posljednje vrijeme.

    “Tražio sam da svi zastoji budu prekinuti, da se omogući nesmetan transport roba preko graničnih prijelaza, a riječ je o poljoprivrednim proizvodima, o sezonskoj robi. Sa hrvatskom stranom sam postigao jednu vrstu razumijevanja, a to je da naši izvoznici moraju 24 sata prije izvoza robe preko granice da najave svoj dolazak na granični prijelaz. To je obaveza koju imaju i kroz EU traces (sistem kontrole i trgovine), gdje je Hrvatska obavezna da posao nakon toga završi u zadatom roku”, kazao je Košarac.

    Podsjetio je kako je trenutno radno vrijeme fitosanitarne inspekcije na graničnim prijelazima sa Hrvatskom od sedam do 15 sati, ali je istakao i kako je dogovoreno da će sva roba, čiji je dolazak najavljen 24 sata ranije, biti pregledana na vrijeme.

    “To znači da će fitosanitarni inspektori ostajati duže kako bi pregledali sve što je najavljeno za taj dan. Za sve što nije najavljeno, morat će se čekati i radno vrijeme se za takvu robu neće produžavati. Vjerujem da će se ovaj dogovor poštovati i da će robe iz BiH, one prethodno najavljene, biti prioritet i da neće dolaziti do zastoja. Ukoliko se obim posla bude povećao i ukoliko bude potrebe, postoji mogućnost da se dodatno produži radno vrijeme inspekcije, ali i to uz prethodnu najavu od 24 sata ranije, jer je takav sistem i takvi su standardi”, istakao je Košarac.

    Najavio je Košarac i kako će naredne sedmice posjetiti granični prijelaz u Gradišci kako bi se uvjerio da se prevoz robe vrši nesmetano. Ukoliko se ovaj dogovor ne bude poštovao, dodao je, bit će spreman i za neka druga rješenja.

    Podsjetimo da su prethodnih dana poljoprivrednici koji izvoze sveže kornišone i šljive naišli na problem sa predugim čekanjem na granici u Bosanskoj Gradišci, zbog čega su kasnili sa isporukom robe kupcima u EU, a s obzirom na to da je u pitanju lako kvarljiva roba, upitan je bio i kvalitet. Zbog toga su i tražili da država reaguje.

  • Šljive i kornišoni propadaju na granici sa Hrvatskom

    Šljive i kornišoni propadaju na granici sa Hrvatskom

    Hrvatska i dalje nema sluha za proizvođače i izvoznike iz BiH, koji apeluju da radno vrijeme fitosanitarnih inspektora na granici bude produženo, zbog čega više od 30 kamiona sa svježim kornišonima i šljivama stoji na prelazu u Gradišci i pitanje je da li će roba u ispravnom stanju stići do kupaca.

    Problem je, kao i lani, nastao jer je Hrvatska u jeku poljoprivredne sezone skratila radno vrijeme svojih sanitarnih inspektora, koji rade samo od sedam do 15 časova, zbog čega roba predugo čeka na granici.

    Da su već sada u ozbiljnim problemima i proizvođači i izvoznici, juče su upozorili iz Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore Tuzlanskog kantona, naglasivši da kamioni i po dva dana ostaju na granici.

    “Zbog toga dolazi do kaliranja proizvoda, naši izvoznici ne mogu da ispoštuju termine isporuke, što ih dovodi u opasnost od otkazivanja ugovora”, rekao je sekretar tog udruženja Suad Selimović, dodavši da su pojedinim firmama kupci rekli da će im odbiti 20 odsto od fakture zbog toga što nisu ispoštovali rok isporuke.

    Podsjetio je da je Hrvatska najavila da će produžiti radno vrijeme i uvesti rad subotom kada bude više od 20 kamiona na granici, ali to još nisu učinili.

    “Ljudi ne znaju šta da rade, neki kreću preko Mađarske, što je za oko 300 kilometara dalja ruta”, kazao je Selimović i poručio da je moguća i blokada graničnog prelaza ako problem uskoro ne bude riješen.

    Da su proizvođači u ozbiljnim problemima, saglasan je i predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović, koji je za “Glas Srpske” rekao da proizvođači već sada trpe štetu jer berba šljive uveliko traje.

    “Bolje će nam biti da se okrenemo i vratimo sa granice, pa da se snalazimo kako da prodamo voće i povrće dok je još dobrog kvaliteta. Budemo li čekali na granici satima, samo ćemo gomilati gubitke”, kazao je Dojčinović i naglasio da će proizvođači tražiti sastanak sa nadležnima kako bi našli razumno rješenje za ovaj problem.

    Rješavanje ovog problema prije sedam dana zatražio je i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac. On je od Mješovite komisije za praćenje Ugovora o graničnim prelazima između BiH i Hrvatske zatražio da uvaži stavove izvozno orijentisanih poljoprivrednika iz Srpske i FBiH u vezi sa mogućnošću produženja radnog vremena fitosanitarnih inspektora i definisanjem graničnih prelaza na kojima se može vršiti izvoz.

    Prelazi
    Odlukom hrvatske strane za izvoz proizvoda iz BiH namijenjena su samo dva granična prelaza, Gradiška – Stara Gradiška i Bijača – Nova Sela, što dodatno otežava plasman na tržište EU. Domaći poljoprivrednici traže da se za te namjene otvore svi granični prelazi u skladu sa postojećim ugovorom između BiH i Hrvatske.

  • Branimir Glavaš napisao da je u ratu ubio premalo ljudi

    Branimir Glavaš napisao da je u ratu ubio premalo ljudi

    Osuđenik za ratne zločine Branimir Glavaš, koji je bio osuđen na osam godina zatvora pa oslobođen nakon što je Ustavni sud Hrvatske ukinuo pravosnažnu presudu Vrhovnog suda, na svom Facebook profilu je napisao da je u ratu “pobio premalo ljudi”.

    Ovo je Glavaš napisao na postu o novinaru Zoranu Šprajcu, koji je Glavaša 5. jula u emisiji RTL Direkt nazvao ratnim zločincem. U komunikaciji na Facebooku spominjalo se Šprajcovo bivše, “srpsko” prezime, predlagalo da bude protjeran pa čak i da bude likvidiran.
    Dosta komentara Glavaš je lajkovao, a kada ga je neko, uz psovku u kojoj se spominju bog i majka, upitao koliko je ljudi pobio, Glavaš je odgovorio – “premalo” s nasmijanim emotikonom.

    Podsjećamo, predsjednik Hrvatske Zoran Milanović poništio je krajem maja odluke o oduzimanju odlikovanja i čina Branimiru Glavašu, koje je 2010. donio tadašnji predsjednik Ivo Josipović.

    “Hvala Bogu da imamo predsjednika koji poštuje Ustav, zakone RH i sudske prakse, a ne kao ona ‘kokoš’ koja je, nakon što je izgubila predsjedničke izbore, pokazala srednji ‘prst’ cijeloj naciji”, komentarisao je tada Glavaš Milanovićevu odluku.

    BRANIMIR GLAVAŠ
    Milanović vratio oduzeta odlikovanja i generalski čin ranije presuđenom ratnom zločincu
    Inače, presudu Glavašu, kojom je bio osuđen na osam godina zatvora po dvije inkriminacije iz 1991. godine, i to zbog ubistva sedam većinom srpskih civila i pokušaja ubistva jednog, Ustavni sud ukinuo je 2015. godine i naložio da sve krene ispočetka. Suđenje i dalje traje.

  • Hrvatska: Plenković najnegativnije ocijenjen političar

    Hrvatska: Plenković najnegativnije ocijenjen političar

    a vrhu ljestvice najnegativnije ocijenjenih hrvatskih političara nalazi se premijer Andrej Plenković, a u top tri je i predsjednik Sabora Gordan Jandroković, pokazuju rezultati istraživanja koje je sprovela Promocija plus.

    Istraživanje pokazuje rast popularnosti novog gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića i političke platforme Možemo, pad rejtinga predsjednika Zorana Milanovića i čvrstu prvu poziciju HDZ-a.

    Godinu dana od posljednjih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, HDZ je i dalje vodeća politička stranka, a prema rezultatima istraživanja u julu, nju podržava 27,4 posto anketiranih, što pokazuje da ova stranka ima veliku prednost nad političkom konkurencijom, prenosi zagrebački Jutarnji list.

    Na drugom mjestu i dalje je SDP sa 18,7 posto podrške, 0,2 posto manje nego u junu, ali istraživanje pokazuje da se SDP ozbiljno približila koalicija Možemo koja je u julu zabilježila porast popularnosti i podršku 16,9 posto anketiranih, 3,5 posto više nego u junu.

    Uprkos padu rejtinga, na četvrtom mjestu je Domovinski pokret Miroslava Škore koji je u julu imao podršku 6,4 posto anketiranih, 1,8 posto manje nego u junu, a na petom mjestu je Most sa 4,8 posto podrške.

  • Milanović: Dok sam ja predsjednik Hrvatska neće popuštati oko prava Hrvata u BiH

    Milanović: Dok sam ja predsjednik Hrvatska neće popuštati oko prava Hrvata u BiH

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je uoči sutrašnje prve službene posjete Bosni i Hercegovini, poručio da “Hrvatska više neće popuštati oko prava Hrvata u BiH” dok je on predsjednik.

    U intervjuu za Večernji list je izjavio da, kako je rekao, Hrvatske želi vidjeti Bosnu i Hercegovinu u Evropskoj uniji, ali da neće imati popustljivu politiku kada su u pitanju Hrvati u Bosni i Hercegovini.

    “Svima bi bilo u interesu da se poštuje Dejtonski sporazum jer smatram kako njegovim poštivanjem Bosne i Hercegovine može i mora postati uređenja država koja će moći nastaviti put prema EU. Hrvatska to snažno podržava i želi vidjeti Bosnu i Hercegovinu u EU (…) Hrvatska, dok sam ja predsjednik Republike, neće više popuštati, neće stati na pola puta ili prikloniti se jačem”, kazao je Milanović.

    Govoreći o vječitom problemu u BiH u vezi sa izbornim reformama, ponovio je da Hrvatima treba biti omogućeno da u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i domovima naroda biraju svoje političke predstavnike.

    “Pravo da biraš svog predsjednika temelj je svake demokratije, pa tako treba biti i u Bosni i Hercegovini. Ne vidim ko bi imao nešto protiv Hrvata u Bosni i Hercegovini da sami biraju svoje predstavnike”, ocijenio je.

    Milanović pri tome je upozorio da je Dejtonom upravo predviđeno da tri naroda imaju svoje predstavnike u Predsjedništvu i Domu naroda.

    “Za Hrvatsku, to kažem kao predsjednik Republike koja ima ustavnu obvezu brinuti se o Hrvatima u BiH, neprihvatljivo je da BiH bude država u kojoj će se provoditi nečiji eksperimenti, a pogotovo ne na štetu Hrvata”, rekao je hrvatski predsjednik.

    Zaključio je da Hrvatska ima obavezu pratiti provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Milanović dolazi u posjetu Bosni Hercegovini na poziv Sveučilišta u Mostaru te će tom prilikom održati predavanje studentima. Posjetit će i Vitez, Ljubuški, Livno i Tosmilavgrad.

  • Hrvatska ispunila sve uslove za pristupanje Šengenu

    Hrvatska ispunila sve uslove za pristupanje Šengenu

    Hrvatska je ispunila sve uslove za pristupanje Šengenu, navodi se u Rezoluciji Evropskog parlamenta usvojenoj danas, uz poziv zvaničnom Zagrebu da adresira nedostatke u pogledu osposobljavanja osoblja na granici i, kako se navodi, “istraje u temeljitoj procjeni poštovanja temeljnih prava”.

    Za Rezoluciju je glasalo 505 poslanika, dok ih je protiv bilo 134, a 54 uzdržano.

    Kako prenosi Hina, za rezoluciju su glasali svi hrvatski poslanici, osim Evropskih konzervativaca i reformista (ECR) Ladislava Ilčića i nezavisnog Mislava Kolakušića, koji su bili protiv.

    Hrvatska očekuje da bi njeno članstvo u šengenskom prostoru moglo doći na dnevni za vrijeme slovenačkog predsjedavanja Evropskom unijom u drugoj poovini ove godine, izjavio je krajem maja hrvatski premijer Andrej Plenković.

    Članica Šengena su sve zemlje Unije osim Hrvatske, Bugarske i Rumunije, ali i četiri zemlje koje nisu u EU – Island, Norveška, Švajcarska i Lihtenštajn.

    U rezoluciji se navodi “da se i dalje prijavljuju navodi o nasilju nad migrantima, uključujući one koji traže međunarodnu zaštitu, i prisilnim udaljenjima na spoljne granice Evropske unije”, pri čemu nije imenovana nijedna država članica.

    U tom se kontekstu ističe da EU nema razvijen mehanizam za “praćenje temeljnih prava na svojim spoljnim granicama”, što bi, kažu, trebalo da se promijeni.

  • Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović dolazi u prvu posjetu Bosni i Hercegovini

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović dolazi u prvu posjetu Bosni i Hercegovini

    Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović 11. jula dolazi u prvu radnu posjetu Bosni i Hercegovinu.

    On će u Bosni i Hercegovini biti od 11. do 13. jula međutim nije poznato da li će doći i u Srebrenicu na dan obilježavanja genocida.

    Planirano je, kako saznaje Klix.ba da posjeti Vitez, Mostar, Tomislavgrad i Livno te da se sastane sa predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora.

    Detalji posjete će biti poznati u narednim danima, no prema dosadašnjoj najavi čini se da Milanović neće doći u Sarajevo, u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, a što bi bilo primjereno s obzirom na to da je riječ o prvoj službenoj posjeti.

    U prethodnom periodu Milanović je imao niz izjava zbog kojih je naljutio javnost u BiH zbog čega mnogi akademici i političari smatraju da on samo nastavlja negativnu politiku Kolinde Grabar-Kitarović prema BiH.

    Jedna od spornih izjava je i savjet “prvo sapun, a onda parfem”, a nisu mu strane ni tvrdnje o postojanju tri entiteta u BiH, kao i o tome da je “BiH nastala na dogovoru triju naroda”, ignorišući tako činjenicu da je BiH postojala i prije Dejtonskog sporazuma.

  • Novi udarac Hrvatske na proizvode iz BiH

    Novi udarac Hrvatske na proizvode iz BiH

    U jeku poljoprivredne ljetne sezone poljoprivrednici iz BiH koji su izvozno orijentisani suočeni su sa problemom plasmana svježeg voća i povrća u Evropsku uniju zbog, kako tvrde, sporih kontrola na graničnim prelazima sa Hrvatskom, zbog kojih su reagovali i nadležni iz BiH tražeći da se taj problem riješi.

    Poljoprivrednici kažu da su njihovi zahtjevi da se ubrza kontrola i produži radno vrijeme fitosanitarnih inspektora, te smatraju da je u pitanju novi udarac iz Hrvatske na proizvode iz BiH.

    Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, istakao je juče da je potrebno uvažiti zahtjeve domaćih poljoprivrednika i omogućiti nesmetan izvoz na graničnim prelazima sa Hrvatskom.

    “Tražio sam od Mješovite komisije za praćenje ugovora o graničnim prelazima između BiH i Hrvatske da uvaži stavove poljoprivrednika iz BiH u vezi sa mogućnošću produženja radnog vremena fitosanitarnih inspektora i definisanjem graničnih prelaza na kojima se može vršiti izvoz”, naveo je Košarac.

    Podsjetio je da je Hrvatska uvela radno vrijeme fitosanitarnih inspektora na graničnim prelazima od sedam do 15 časova radnim danima, što je nedovoljno za kontrolu kamiona iz BiH.

    “Usljed ograničavanja brzine prolaska robe iz BiH i višečasovnog čekanja na graničnim prelazima, naši poljoprivrednici imaju problem sa poštovanjem ugovorenih rokova za isporuku robe i moraju plaćati penale”, upozorio je Košarac.

    Istakao je da su isti problem sa Hrvatskom imali i prošle godine u periodu kada je posebno zastupljen izvoz svježih proizvoda iz BiH.

    “I tada sam insistirao na produženju radnog vremena fitosanitarnih inspektora radnim danima od sedam do 19 časova, te rada subotom od sedam do 15 časova, što je u konačnici hrvatska strana uvažila”, naglasio je Košarac.

    Odlukom hrvatske strane, za izvoz proizvoda iz BiH namijenjena su samo dva granična prelaza, Gradiška – Stara Gradiška i Bijača – Nova Sela, što dodatno otežava plasman proizvoda iz BiH u Evropsku uniju.

    “Neophodno je obezbijediti primjenu ugovora između BiH i Hrvatske, kojim su za međunarodni cestovni promet putnika i robe, te za promet voća i povrća koje podliježe kontroli usklađenosti s tržišnim standardima i utvrđivanju zdravstvene ispravnosti proizvoda, definisani granični prelazi Orašje – Županja, Izačić – Ličko Petrovo Selo, Gorica – Vinjani Donji, te Ivanica – Gornji Brgat. Ukoliko zahtjevi poljoprivrednika iz BiH ne budu uvaženi, spreman sam otići u Zagreb i sa predstavnicima Vlade Hrvatske razgovarati o problemu”, naglasio je Košarac.

    Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, rekao je da se ovaj problem sa čekanjem na graničnim prelazima u Hrvatskoj dešava svake godine.

    “Mi svake godine moramo intervenisati i tražiti od institucija Republike Srpske i Bosne i Hercegovine da nas zaštite samo zato što na graničnim prelazima u Hrvatskoj neće da produže radno vrijeme fitosanitarnih inspektora. Voće i povrće su lako kvarljiva roba i potrebno je da se ovo što prije riješi”, naglasio je Dojčinović.

    On kaže da je trenutno aktuelan izvoz svježih malina i šljive.

    Otkupljivači i izvoznici svježeg voća i šumskih plodova s područja Unsko-sanskog kantona našli su se, ističu, u velikim problemima zbog rada graničnih prelaza i inspekcija, usljed čega dolazi do propadanja i kvarenja robe.

    Prema riječima Amira Makića, vlasnika preduzeća “Vrganj promet” iz Bužima, koje je najveći izvoznik s područja USK, zbog pomenutih problema odlučili su se da ove godine u potpunosti odustanu o izvoza svježeg programa.

    “Na području našeg kantona postoje dva granična prelaza, a to su Izačić i Maljevac, međutim niti jedan od njih ne ispunjava kriterijume o izvozu Evropske unije. Zbog toga smo prinuđeni da koristimo prelaz Gradiška, ali to nam zbog udaljenosti stvara velike probleme i troškove”, kaže Makić za “Nezavisne”.

    Prema njegovim riječima, to se prije svega odnosi na dugotrajno čekanje na ovom graničnom prelazu, a potom i na ograničen rad inspekcije koja pregleda robu. Rezultat svega je, kako kaže, da roba, poput malina ili gljiva, koja ne može dugo stajati, propada ili kvari u kamionima, a potom, kada stigne na odredište, kvalitetom ne može zadovoljiti krajnje kupce.

    “Ne znam šta je rješenje u ovome trenutku, možda da se osposobe granični prelazi u Unsko-sanksom kantonu za ovu vrstu izvoza ili da se produži rad inspektora na prelazu Gradiška. U ranijim godinama mi smo izvozili 30 do 40 tona svježih proizvoda, a zbog pomenutih problema potpuno smo se preorijentisali na zamrznuti program”, kazao je Makić.

    A za vikend je Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambrenu industriju Privredne komore TK, izjavio za medije da su imali slučaj da je jedan kamion sa jagodama koji je bio namijenjen za izvoz u Austriju na granici proveo dva i po dana, pa je izvoz na kraju propao.

    Do zaključenja ovog broja “Nezavisnih” na naša pitanja i pozive nismo dobili odgovor iz Državnog inspektorata Hrvatske, te nismo saznali da li će biti produženo radno vrijeme fitosanitarnih inspektora.

  • Rimac Automobili zvanično preuzimaju Bugatti, sjedište firme će biti u Hrvatskoj

    Detaljnije informacije o ovom velikom događaju biće objavljene večeras u Dubrovniku. Najavljeni su govori Mate Rimca, osnivača i izvršnog direktora Rimac Automobila, Olivera Blumea, izvršnog direktora Porschea, te Lutza Meschkea, zamjenika predsjednika i financijskog direktora Porschea.

    Prema prvim saznanjima Rimac, iza kojeg stoje Porsche i Hyundai, posjedovat će 55 posto nove kompanije, dok će ostatak posjedovati VW-ova marka Porsche.

    To znači da će Porsche kontrolisati 58,2 odsto nove kompanije putem svojih postojećih udjela u Rimac Automobilima, iako su kompanije rekle da Porsche neće imati pravo glasa o tome kako se upravlja ovom grupom. “Nikakav novac nije promijenio ruke”, rekao je u šef Porschea, Oliver Blume.

    Ovo, također, Rimca dovodi dalje pod VW okrilje, jer je njemačka kompanija krenula u električnu ofanzivu u iznosu od 35 milijardi eura. I Bugatti i Rimac nastaviće razvijati svoje marke, a dok će Bugattijeva proizvodnja ostati u Francuskoj, sva njegova istraživanja preselit će se u novo sjedište Rimca u Hrvatskoj.