VRBAS Media

Oznaka: Hrvatska

  • Hrvatska uvodi kovid-potvrde za zaposlne u zdravstvu

    Hrvatska uvodi kovid-potvrde za zaposlne u zdravstvu

    Ljekari, medicinske sestre, ali i nezdravstveno osoblje u Hrvatskoj od 1. oktobra na radno mjesto moći će doći isključivo uz digitalnu kovid-potvrdu, piše danas zagrebački “Jutarnji list”.

    “Zeleno svjetlo” dobiće na osnovu jednog od tri uslova, a to su vakcinacija, oporavak od virusa korona ili negativan test na kovid.

    Ministar zdravstva Vili Beroš kaže da se o uvođenju kovid-potvrde razgovara već sedmicama, a zvanična odluka biće donesena tokom sljedeće sedmice.

    “Samo uvođenje trebalo bi biti početkom oktobra. Za takvu organizaciju ipak je potrebno vremena. Moramo održati sastanke sa upravama bolnica, a i zaposleni će imati neko vrijeme da se odluče za onu najbolju varijantu, vakcinaciju”, objašnjava Beroš i dodaje da je u toku nabavka testova za medicinare.

    U prvoj fazi testiranje za zaposlene biti besplatno, a planira se da se nakon mjesec i po ili dva testiranja sprovode o vlastitom trošku.

    Prema posljednjim podacima Ministarstva zdravstva, od 6. septembra u sistemu zdravstva Hrvatske sa dvije doze vakcinisano je 60,67 odsto zaposlenih, a nijednu dozu nije primilo njih 33,56 odsto.

  • Grlić Radman poručio Komšiću: Ako ti se ne sviđa konstitutivnost, daj ostavku

    Grlić Radman poručio Komšiću: Ako ti se ne sviđa konstitutivnost, daj ostavku

    Ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman pozvao je Željka Komšića da podnese ostavku ako se protivi konstitutivnosti naroda, poručivši da on ne predstavlja Hrvate u Predsjedništvu BiH niti ga je briga za njih.

    Što se tiče Komšićeve izjave, Grlić Radman kaže da je i on bio na Bledskom forumu i da nije mogao vjerovati kada je čuo da Komšić govori da je konstitutivnost uvezena iz SSSR-a, odnosno da ju je Tito uvezao.

    “Ono što me jako začuđuje i što ne mogu vjerovati je kako gospodinu Komšiću nije neugodno da se predstavlja kao predstavnik hrvatskog naroda, a da uopće nije izabran glasovima hrvatskog, nego bošnjačkog naroda. Uostalom, ako je protiv konstitutivnosti, onda bi vjerovatno već sada trebao dati ostavku”, istakao je hrvatski šef diplomatije.

    Podsjećamo, Komšić je prošle sedmice, govoreći na Bledskom forumu u Sloveniji, rekao da s političkog stanovišta gledano, konstitutivnost je etnički koncept koji svoje ishodište pronalazi u političko-pravnim odnosima bivšeg SSSR-a.

    “U tzv. ‘narodnoj demokratiji’, i taj koncept je bio zastupljen i u bivšoj državi, koja je kao i socijalizam i njegova ideologija, propala”, naveo je tada Komšić.

  • Među njima i Divjak: Hrvatski tužioci prijavili oficire tzv. Armije BiH za ratne zločine

    Među njima i Divjak: Hrvatski tužioci prijavili oficire tzv. Armije BiH za ratne zločine

    Državno tužilaštvo Republike Hrvatske u decembru prošle godine proslijedilo je Tužilaštvu Bosne i Hercegovine krivičnu prijavu protiv šesnaest bošnjačkih oficira.

    Među njima su generali Sefer Halilović, Vehbija Karić, Selmo Cikotić, Amir Kubura…, koje se tereti za ratne zločine nad Hrvatima u BiH, uglavnom na području središnje Bosne i sjevernog dijela Hercegovine.

    Ekskluzivno je to potvrđeno Večernjem listu iz Državnog tužilaštva Republike Hrvatske uz navode da je ovaj spis u Tužilaštvo BiH stigao u decembru prošle godine, piše Večernji list.

    Državno tužilaštvo Republike Hrvatske u decembru 2020. godine dostavilo je Tužilaštvu Bosne i Hercegovine navedenu krivičnu prijavu, materijale i dokaze iz predmeta Županijskog državnog tužilaštva u Zagrebu radi mogućeg poduzimanja krivičnog progona u Bosni i Hercegovini – izjavila je portparol Državnog tužilaštva Republike Hrvatske Martina Mihordin.

    Objasnila je da je ta krivična prijava, koju je inače u martu 2017. Državno tužilaštvo Republike Hrvatske dostavilo sedam stradalničkih udruženja Hrvata iz Bosne i Hercegovine, proslijeđena skladno Protokolu o saradnji u progonu počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida potpisanog između Državnog tužilaštva Republike Hrvatske i Tužilaštva Bosne i Hercegovine od 3. juna 2013. Na takav potez Državno tužilaštvo Republike Hrvatskese odlučio jer, po objašnjenju portparolke Mihordin, prijavljene osobe imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine i prebivalište u Bosni i Hercegovini (prebivalište je temeljna pretpostavka za preuzimanje progona), a iz prikupljenih dokaza proizlazi kako u Republici Hrvatskoj nemaju ni prebivalište, ni boravište, ni državljanstvo te posebno uvažavajući činjenicu da je krivično djelo i počinjeno na području Bosne i Hercegovine.

    Na taj je način Državno tužilaštvo Republike Hrvatske doslovno, vrlo slično kao što je to učinilo Tužilaštvo BiH prije više od mjesec dana, poslao svojevrsnu molbu za procesuiranje osoba koje se smatra odgovornima za ratne zločine.

    No, za razliku od ovoga slučaja, velika se prašina podigla s različitim interpretacijama s hrvatskim generalima. Kako se saznaje, sadržaj krivične prijave, koja je sada u posjedu Tužitlaštva BiH, govori o tome kako udruženja smatraju da su počinjeni ratni zločini, zločini protiv čovječnosti, ali da nisu procesuirani komandanti i pripadnici tzv. Armije BiH iako je o svim zločinima upoznato Tužilaštvo BiH.

    – Podnošenjem ove krivične prijave očekuje se provođenje postupka protiv odgovornih za počinjene zločine nad hrvatskim civilima i zarobljenim pripadnicima HVO – stoji u dokumentu.

    Među prijavljenima su prvi komandant tzv. Armije BiH, na funkciji načelnika Glavnog štaba tzv. Armije BiH Sefer Halilović, zatim Jovan Divjak, koji je u međuvremenu umro, Vehbija Karić kao član Štaba vrhovnog komandanta tzv. ABiH, Enver Hadžihasanović, komandant 3. korpusa tzv. ABiH, te Selmo Cikotić, komandant Operativne sgrupe Zapad tzv. ABiH (Bugojno, Uskoplje, Novi Travnik) i načelnik Štaba Komande 7. korpusa tzv. ABiH, te Asim Koričić, komandant 37. muslimanske lake brigade 3. korpusa tzv. ABiH.

    Zločini mudžehedina
    Među prijavljenima su i Sakib Mahmuljin, komandant odreda El Mudžahid u sastavu 3. korpusa, Amir Kubura kao komandant 7. muslimanske brigade, Šerif Patković, komandant 2. bataljuna 7. muslimanske brigade, Đemal Merdan, zamjenik komandanta 3. korpusa. Na krivičnoj prijavi su i Ramiz Dreković, komandant 4. korpusa ABiH, te Salko Gušić, komandant 6. korpusa tzv. ABiH, i Enes Kovačević, komandant 44. brdske brigade tzv. Armije BiH.

    Na popisu 16 prijavljenih su i Bakir Alispahić kao ministar unutarnjih poslova BiH i načelnik Centra službe bezbjednosti te komandant 317. brigade Fahrudn Agić, kao i komandant 7. brigade “Suad Alić” 4. korpusa ABiH Midhat Cerovac.

    Njih se tereti, nasuprot mirovnim planovima i prije njihovih potpisivanja, preko središnje Bosne, sjeverozapadne Hercegovine i dolinom rijeke Neretve, za namjeru osvajanja područja pod nadzorom HVO kako bi ostvarili izlaz na more, a Hrvate protjerali.

    Pri tome su zajedno s mudžahedinima počinili brojne zločine. Samo u središnjoj Bosni ubijeno je 876 civila i zarobljenih pripadnika HVO, a protjerano je i izbjeglo 118.000 Hrvata. Srušeno je i spaljeno 270 katoličkih objekata.

  • Panika u Hrvatskoj: Premijer zove bankare na sastanak

    Panika u Hrvatskoj: Premijer zove bankare na sastanak

    Andrej Plenković saopštio je da će sazvati sastanak sa predsednicima uprava banaka povodom panike koja se podigla zbog ukidanja takozvanog prećutnog minusa.

    Premijer Hrvatske Andrej Plenković je, u razgovoru s novinarima na Bledskom bezbednosnom forumu, rekao da se po tom pitanju čuo sa hrvatskim ministrom finansija Zdravkom Marićem, da je poslao poruku i guverneru Hrvatske narodne banke Borisu Vujčiću, te da će o toj temi raspravljati na sednici u užem sastavu vlade, prenosi Hina.

    “Želim da utvrdim činjenice kao predsednik vlade. Mi kao vlada nemamo način da proverimo te podatke osim da pitamo HNB. Tražićemo njihove podatke i stav. Sazvaću sastanak s predsednicima uprava banaka. Ako je nastala praznina i ako ljudi nisu bili informisani onda ćemo to pitanje regulisati. Budući da je stvar ozbiljna želim da imam sve fakte na stolu”, naveo je Plenković.

    Večernji list je ovih dana objavio da je u Hrvatskoj nastala velika drama jer su na adrese građana počela da stižu obaveštenja banaka da će im za dva meseca ili najkasnije do početka 2022. smanjiti takozvane “prećutne” minuse, nudeći im kredite na godinu dana da izmire iznos duga.

    Banke nude dve vrste minusa – dozvoljene i “prećutne”, iliti nedozvoljena prekoračenja po tekućim računima. Dozvoljene koristi samo 32 hiljade građana u Hrvatskoj, a “prećutne” čak 840 hiljada, i njihovo smanjenje će, po oceni Večernjeg, značiti veliki udar na standard.

    HNB, koja je krajem jula najavila da će se menjati režim odobravanja minusa, ističe da je pokrenula izmenu zakona kako bi korisnike “prećutnih” minusa zaštitila od previsokih kamata.

    Kamate na “prećutna” prekoračenja kreću se od 8,11 posto do 17,4 procenta, navodi Večernji dovodeći u pitanje visinu tih kamata budući da zakon, koji su doneli bivši SDP-ovi ministri finansija Slavko Linić i Boris Lalovac, bankama zabranjuje da građanima zaračunavaju kamate iznad najveće dopuštene, koja je trenutno 8,11 odsto.

  • Gardijan: Hrvatski policajci pljačkaju i vraćaju migrante u BiH

    Gardijan: Hrvatski policajci pljačkaju i vraćaju migrante u BiH

    Hrvatska policija pljačka i vraća u BiH desetine Avganistanaca koji su pobjegli iz Avganistana usljed straha od odmazde talibana, koji su preuzeli kontrolu u toj zemlji, objavio je danas britanski list “Gardijan”.

    List navodi da je sakupio svjedočenja avganistanskih tražilaca azila i da je dobio ekskluzivan izvještaj Danskog savjeta za izbjeglice o 60-ak ilegalnih vraćanja avganistanskih porodica sa granice Hrvatske i BiH u periodu od 16. do 29. avgusta.

    “Gardijan” podsjeća da su izvještaji o vraćanju i pljačkanju migranata na hrvatskoj granici dobijeni u vrijeme kada brojne zemlje evakuišu hiljade izbjeglica iz Avganistana, pomažući im da izbjegnu eventualnu odmazdu terorista “Islamske države”.

    Britanski list napominje da se bilo kakvim odbijanjem izbjeglica krše Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, Ženevska konvencija i zakoni EU, jer je oduzimanje prava pojedinca da preda zahtjev za dobijanje azila kršenje ljudskih prava.

    Vraćanje migranata o kojima se govori u svjedočenjima pojedinaca i izvještaju Danskog savjeta za izbjeglice događa se nakon što su talibani preuzeli kontrolu nad Avganistanom, a zemlje kao što su SAD, Velika Britanija, Italija i Španija pokušavaju da bezbjedno evakuišu avganistanske izbjeglice.

    Prema svjedočenjima migranata, hrvatska policija se prema njima ponašala brutalno i nasilno, ponižavajući pljačkajući ih, a zabilježeni su i slučajevi uništavanja lične svojine.

    Polovina vraćenih migranata su maloljetnici, a 16 ljudi je tvrdilo da će Hrvati ometati njihove zahtjeve za dobijanje azila.

    “Gardijan” podsjeća da izvještaji o nasilju hrvatskih policajaca prema migrantima nisu nikakva novost i da se slični izvještaji pojavljuju godinama iz raznih izvora, prije svega iz humanitarnih organizacija.

    Evropska komisija je u nekoliko slučajeva zahtijevala od vlasti Hrvatske da razjasne izvještaje o maltretiranju migranata na granici.

    U izvještaju o istrazi “Gardijana” u aprilu prošle godine navodi se da su Hrvati uz prijetnju nožem seksualno zlostavljali ženu iz Avganistana, koju su pripadnici hrvatske granične policije natjerali da se skine tokom pretresa. Evropska komisija zatražila je od vlasti u Zagrebu da istraži slučaj, koji je Brisel nazvao “ozbiljnim navodnim krivičnim djelom”.

    Hrvatska policija i Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske negirali su bilo kakav prekršaj, tvrdeći da su riješeni da sarađuju sa EU sa ciljem da se spriječe nekontrolisane ilegalne migracije kakve su se dešavale u prošlosti.

    Agencija UN za migracije /IOM/ upozorila je da bi uskoro na Balkanu moglo da bude više izbjeglica iz Avganistana nego iz bilo koje druge zemlje.

  • Hrvatska počinje sa izradom studije opasnosti od zemljotresa na Trgovskoj gori

    Hrvatska počinje sa izradom studije opasnosti od zemljotresa na Trgovskoj gori

    Hrvatski Fond za finansiranje razgradnje Nuklearne elektrane “Krško” objavio je da kreće izrada studije o opasnosti od zemljotresa na lokaciji skladišta niskog i srednjeg radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, u općini Dvor na samoj granici sa Bosnom i Hercegovinom.

    Prema navodima Fonda, u julu je potpisan okvirni sporazum za izradu studije i postavljanje mreže seizmografa u okolini lokacije centra u osnivanju i održavanje sa Prirodno-matematičkim fakultetom Univerziteta u Zagrebu.

    Predmet sporazuma je izrada studije za potrebe projektovanja, bezbjednosnih analiza i procjene utjecaja na okolinu, te uspostavljanje i održavanje mreže seizmografa i akcelerografa oko Čerkezovca za preciznije mjerenje i bilježenje pomaka i ubrzanja tla tokom zemljotresa, objavljeno je na sajtu Fonda.

    Iz Fonda objašnjavaju da je krajem 2015. godine sprovedena ocjena opasnosti od zemljotresa na širem području Zrinske gore, odnosno preliminarna procjena seizmičkog rizika, te su analizirani potresi u užoj i široj okolini i predložene lokacije centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

    “Jedan od zaključaka ocjene bio je da se predložena lokacija nalazi u potresno slabo aktivnom području, ali da u blizini postoje mnogo aktivnije zone izvora zemljotresa. Zaključeno da je potrebno sprovesti dodatna istraživanja i analize kako bi bila izrađena detaljnija studija. Za potrebe izrade studije na lokaciji je potrebno uspostaviti lokalnu mrežu seizmografskih stanica”, navode iz Fonda.

    U novembru prošle godine na lokaciji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u osnivanju postavljena je prva seizmografska stanica.

    U narednom periodu planirano je postavljanje još najmanje dvije seizmološke stanice na najpogodnijim mikrolokacijama u centru, kada će biti postavljena još najmanje dva seizmografa i najmanje jedan akcelerograf.

    Iz Fonda tvrde da se ove aktivnosti “sprovode u skladu sa najboljom svjetskom praksom” u okviru ostalih istraživačkih radova kako bi bilo utvrđeno da li je odabrana lokacija prihvatljiva za izgradnju skladišta radioaktivnog otpada.

    Osim toga, ovakvim istraživačkim radovima određuje se i način izgradnje budućih građevina u centru, kako bi one bile bezbjedne od zemljotresa razorne moći.

    Prema hrvatskoj regulativi, projektovanje građevinskih objekata sprovodi se u skladu sa Evrokodom sedam i osam, koji se odnose na područja geotehničkog projektovanja i projektovanja potresne otpornosti konstrukcija.

    Na okruglom stolu o temi “Trgovska gora: aktuelno stanje seizmičkih aktivnosti” održanom krajem januara u Sarajevu stručnjaci su upozorili da bi Hrvatska morala da odustane od uspostavljanja odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada na Trgovskoj gori blizu BiH, posebno poslije zemljotresa koji su pogodili Petrinju i okolinu i promijenili seizmološku sliku tog područja.

    Načelnik Odjeljenja za opservatorsku seizmologiju Sektora za seizmologiju Republičkog hidrometereološkog zavoda Snježana Cvijić Amulić rekla je da je razorni zemljotres, koji je 29. decembra prošle godine pogodio Petrinju, dao potpuno novu sliku o seizmičnosti regiona, te da da maksimalno očekivani intenzitet zemljotresa više neće biti osam, već devet stepeni po Merkalijevoj skali.

    Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane “Krško”, kao i postojeći institucionalni otpad, odlaže u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH.

    Planirano odlagalište radioaktivnog otpada je na Trgovskoj gori u hrvatskoj opštini Dvor, u neposrednoj blizini Novog Grada u Republici Srpskoj, što je oko 900 metara od zaštićenog područja – Parka prirode “Una” i ugrozilo bi više od 250.000 stanovnika u slivu ove rijeke.

    Nadležne institucije na svim nivoima vlasti u BiH imaju jednoglasan stav o neprihvatljivosti odlaganja radioaktivnog otpada u neposrednoj blizini granice jer bi time bilo ugroženo zdravlje stanovnika u 13 opština u Republici Srpskoj i Federaciji BiH u slivu rijeke Une, kao i životna sredina.

  • Plenković: Hrvatska se neće zatvarati zbog kovida

    Plenković: Hrvatska se neće zatvarati zbog kovida

    Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je danas da neće biti većeg pooštravanja mjera niti zatvaranja zbog pandemije kovida-19.

    “Sigurno nećemo ići u neke velike mjere pooštravanja, dakle, zatvaranja. Nismo uopšte to radili sve vrijeme. Pronašli smo pravi balans, pogodili smo mentalitet hrvatskog čovjeka, osigurali smo zdravstvenu zaštitu, ekonomiju, finansije, školu, saobraćaj i sve ono što je bilo bitno. Tako ćemo se ponašati i sada”, rekao je Plenković, a prenijela Hina.

    On je ponovio da Hrvatska ima vakcine protiv kovida-19 i da svako ko želi može odmah da se vakciniše, “iako jedan dio ljudi bira da se ne vakciniše”.

    To se, kaže, može poštovati, ali malo manje i razumjeti.

    “To je u suštini biranje između većeg i manjeg rizika da vas kovid odnese”, poručio je.

  • Milanović: Hrvatska u EU zbog sigurnosti, slobode i novca

    Milanović: Hrvatska u EU zbog sigurnosti, slobode i novca

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović rekao je kako je Hrvatska u Evropskoj uniji “da bi joj bilo bolje, da ima sigurnost, slobodu, ali i novac”.

    “Mi smo mnogo toga dali materijalnog, odrekli smo se dosta stvari da bismo ušli u Evropsku uniju. Nama je ipak ispred svega naša domovina. Hrvatska je dom svih nas, svi smo u njoj ravnopravni, a u Evropskoj uniji smo zato da bismo od toga imali koristi, da nam bude bolje, da imamo više sigurnosti i slobode. I da, na kraju da imamo novac”, poručio je Milanović u nedjelju tokom posjete Opštini Vir.

    Dodao je da je prošlo osam godina od ulaska Hrvatske u EU, da je tih osam godina bilo teško, ali da se Hrvatska uhodava, prenosi Hina.

    Govorio je i o iznosu koji je Hrvatska uspjela da iskoristi i naplati iz Evropske unije – “više od 40 milijardi kuna” (oko 5,5 milijardi evra), ocijenivši kako to zvuči puno, ali da je ustvari malo.

  • Nokautirao Nijemca na Krku, čovjek pao i umro

    Nokautirao Nijemca na Krku, čovjek pao i umro

    Iza vijesti o pronalasku mrtve muške osobe iznad plaže u Baški na Krku, po svemu sudeći, stoji ubistvo iz nehata.

    Sve se dogodilo u istočnom dijelu Baške zvanom Kricin i to u uskoj dvosmjernoj ulici iznad plaže. Tamo je, kako je neslužbeno saznao Novi list, vozač automobila zagrebačkih registarskih oznaka u jednom trenutku retrovizorom zakačio turistu sa njemačkog govornog područja.

    Nijemac se naljutio i neopreznom vozaču otkinuo retrovizor sa automobila, nakon čega je Zagrepčanin izašao iz automobila. Nakon kratke svađe, vozač je, kako su Novom listu prepričali očevici, nokautirao pješaka, koji je na licu mjesta preminuo.

    Zasad nema informacija da li je do smrti došlo od posljedica udarca ili je nesrećnik pri padu udario glavom u tlo. Više detalja o uzrocima smrti biće poznato nakon obdukcije.

    Kako je Novi list saznao od komšija, pokušaj reanimacije stranog turiste trajao je gotovo sat vremena, ali nije mu bilo spasa. Takođe navode kako bi vozač mogao biti star četrdesetak godina, a stradali turista desetak godina stariji.

    Policija se danas još nije službeno oglasila o događaju. Sinoć su saopštili kako su u poslijepodnevnim satima subote zaprimili dojavu o mrtvoj muškoj osobi na ulici iznad plaže u Baški na ostrvu Krk. Na mjestu događaja izvršen je uviđaj.

    Na kriminalističko istraživanje, stoji u saopštenju PU primorsko-goranske, “privedena je jedna osoba te se nastavlja utvrđivanje relevantnih činjenica i okolnosti koje su dovele do ovog događaja”. Tijelo stradalog muškarca biće prevezeno na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku radi obdukcije.

  • Hrvatska traži objašnjenje: Zasmetali planovi o izgradnji aerodroma u Trebinju

    Hrvatska traži objašnjenje: Zasmetali planovi o izgradnji aerodroma u Trebinju

    Najava gradnje aerodroma u Trebinju izazvala je veliku pažnju vlasti Hrvatske, koja od nadležnih u BiH sada traži objašnjenje šta je tačno planirano da bude izgrađeno u tom pograničnom području.
    To su za “Glas Srpske” potvrdili u petak Ministarstvu privrede i održivog razvoja Hrvatske.

    – S obzirom na to da bi aerodrom mogao imati značajan prekogranični uticaj na Republiku Hrvatsku, u skladu sa Konvencijom o procjeni uticaja na prirodu preko državnih granica (Espoo konvencija), od Ministarstva inostranih poslova BiH zatražili smo da nam dostavi informacije o aktivnostima u vezi sa izgradnjom navedenog aerodroma – istakli su za “Glas Srpske” u Vladi Hrvatske.

    Međutim, o ovom potezu hrvatskih vlasti u Vladi Republike Srpske u petak nisu imali saznanja, jer još nisu dobili nikakav dopis, a u Ministarstvu inostranih poslova BiH se nisu oglašavali o tom pitanju. Ipak, upućeni navode da bi ovakva reakcija komšija mogla biti i zbog slučaja “Trgovska gora”, gdje se već nekoliko godina vlasti u BiH bore sa Hrvatskom kako bi spriječili odlaganje radioaktivnog otpada na toj lokaciji, koja je uz samu granicu i u slivu rijeke Une, gdje je zaštićeno područje.

    Načelnik Trebinja Mirko Ćurić poručio je da je ovo izuzetno značajan kapitalni projekat, posebno za taj kraj i stanovnike koji tu žive, ali i za cijelu Republiku Srpsku.

    – Nećemo nikoga i ni po koju cijenu ugroziti. Ispoštovaćemo sve zahtjeve i zakonske procedure, ali prije svega zastupaćemo naše interese – rekao je “Glasu Srpske” Ćurić.

    Institut za građevinarstvo “IG” iz Banjaluke radi plansku i projektno-tehničku dokumentaciju aerodroma Trebinje, a vrijednost tog ugovora je 68,08 miliona dinara (1,1 milion KM), objavilo je ranije preduzeće “Aerodromi Srbije”. Rok za završetak izrade te dokumentacije je 180 dana, navedeno je u odluci.

    Lokacija za budući aerodrom je planirana oko 14 kilometara zapadno od centra grada Trebinja, u blizini mjesta Taleža u Republici Srpskoj. Aerodrom Trebinje je zajednički i jedan od strateških projekata Srbije i Srpske.

    Predsjednik Srpske Željka Cvijanović izjavila je početkom juna da nema nikakvu sumnju da će projekat aerodroma Trebinje biti realizovan i da misli da će biti vrlo konkurentan, te da će to značiti mnogo za Trebinje, za Republiku Srpsku, ali i za Srbiju.

    Ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Ćorić izjavio je krajem maja da je planirano da sljedeće godine počne gradnja ovog aerodroma.

    – U budžetu Republike Srbije definisan je dio sredstava za eksproprijaciju zemljišta, koju ćemo započeti već u ovoj godini. Nadam se da do kraja godine možemo završiti sve neophodne procedure da bismo sa izgradnjom aerodroma mogli da krenemo već u sljedećoj godini – rekao je Ćorić.

    Nova radna mjesta
    Mirko Ćurić ističe da će realizacija ovog projekta potpuno promijeniti sliku cjelokupnog regiona, bez obzira na to što se u blizini Trebinja nalazi nekolika aerodroma, ali u drugim državama. On je izrazio zadovoljstvo što će, osim povećanog priliva turista, te mogućnosti brže komunikacije sa cijelim svijetom, aerodrom u Trebinju značiti otvaranje novih radnih mjesta.