VRBAS Media

Oznaka: Hrvatska

  • Brazilka uhapšena u Zagrebu “izbacila” kilogram kokaina iz tijela: Deset dana pila laksative

    Brazilka uhapšena u Zagrebu “izbacila” kilogram kokaina iz tijela: Deset dana pila laksative

    Brazilka, koja je prije 10 dana uhapšena na zagrebačkom aerodromu zato jer je u tijelu pokušala unijeti skoro kilogram kokaina u Hrvatsku, “izbacila” je drogu iz tijela, a danas je odvedena pred istražnog sudiju u Veliku Goricu, gdje se branila šutnjom.

    Andrea (28) iz Brazila, kako prenose hrvatski mediji, uhapšena je s gotovo kilogram kokaina na zagrebačkom aerodromu 3. oktobra.

    Carinici na Aerodromu “Franjo Tuđman” u Zagrebu posumnjali su na Brazilku kad je stigla iz Sao Paula preko Lisabona, što je odmah bilo sumnjivo carinicima, jer je Portugal u Evropskoj uniji, a carinski nadzor se ne provodi na putnicima koji dolaze iz zajedničke carinske unije.

    Nju su izdvojili od ostalih putnika, a pregledom je utvrđeno prisustvo droge na prtljagu. Nakon toga je upućena na rendgensko snimanje kojim je utvrđeno da u tijelu ima 76 stranih tijela, tj. kapsula.

    Ono što je zanimljivo je to da je Andrei trebalo punih 10 dana da iz tijela “izbaci” kapsule s drogom, uprkos tome što je uzimala jake laksative. Nakon deset dana utvrđeno je da je ona u tijelu imala ukupno 990 grama kokaina.

    Računa se da bi u Hrvatskoj zaradila 15 puta više nego što je drogu platila u Brazilu.

  • Petorica hrvatskih vojnika pozitivna na kokain, MORH tvrdi da je nisu prodavali

    Petorica hrvatskih vojnika pozitivna na kokain, MORH tvrdi da je nisu prodavali

    Zbog slučajeva petorice vojnika pozitivnih na kokain u proteklih nekoliko mjeseci, u Hrvatskoj se pitaju šta se to događa u njihovoj vojsci.

    Iz Ministarstva odbrane RH poručuju da rade sve kako bi takvih slučajeva bilo što manje jer imaju nultu toleranciju na droge.

    Zbog konzumacije kokaina za dvojicu je pripadnika Oružanih snaga vojna karijera završena.

    “Oni su dobili raskid djelatne službe, a za tri ostala pripadnika, proces je još uvijek u toku”, ističe Dejan Džidić, zapovjednik u Pukovniji vojne policije OSRH.

    Među njima je i vojni specijalac koji je nedavno uhvaćen u tajnoj akciji usred noći. No, za posebnu zabrinutost mjesta nema, ističu iz MORH-a. Sve što se događa u tzv. običnom svijetu, događa se i u vojsci. Nadzori se provode stalno, a dobivaju i dojave o drogiranju.

    “Onda idemo na ciljane osobe, kada znamo za osobu imenom i prezimenom, da bi ju mogli dovesti u vezu s tim djelom. A preventivni nadzori se analitički, dakle kada dobijemo nove vojnike, primjerice u Centru za obuku u Požegi”, kaže časnički namjesnik Davor Pavlović, piše HRT.

    Zbog većeg broja novootkrivenih slučajeva, testiranja su pojačana. Provode se u MORH-u, uz prisutnost svjedoka civila. Ako osoba to želi, testiranje se ponavlja i u zdravstvenoj ustanovi. Sve se najstrože nadzire, kako ne bi bilo greške.

    “Znači, u tom slučaju vodimo ga kod doktora, ako on ne prihvaća naše rezultate. Doktor će izvaditi krv, izvadit će se njegov urin i sve će se to skupa pohraniti u korporij Vojne policije”, dodaje Pavlović.

    Ako su pozitivni, prijavljuju se Vojno-stegovnom sudu, koji odlučuje o kazni. Oni koji odbiju testiranje također dobivaju stegovnu prijavu. Broj pozitivnih među testiranim vojnicima ne raste, tvrde u MORH-u.

    “Mi smatramo da je to stalno na istoj razini otprilike, nema nikakvih povećanja ni smanjivanja, jednostavno provodimo nadzore i temeljem dostavljenih rezultata, reagiramo”, dodaje Džidić.

    MORH tvrdi da su ovi slučajevi izolirani i da niko nije namjeravao prodavati drogu, nego su kokain, čini se, sankcionirani vojnici imali za osobnu upotrebu. Je li razlog konzumacije droga preopterećenost, nemogućnost nošenja s odgovornošću na poslu ili nešto treće, tek će se istražiti.

  • Veliko poskupljenje goriva u Hrvatskoj, susjedi prelaze u BiH da natoče rezervoar

    Veliko poskupljenje goriva u Hrvatskoj, susjedi prelaze u BiH da natoče rezervoar

    U Hrvatskoj je ponovo znatno poskupjelo gorivo tako da je punjenje prosječnog rezervoara od 50 litara dizela skuplje za čak 19,5 kuna (5 KM), dok za spremnik benzina treba izdvojiti 13 kuna više (oko 3,50 KM), a plina 15 kuna (4 KM).

    U svijetu cijene plina, električne energije i goriva rastu već duže vrijeme. O snižavanju akciza, koje zajedno s porezima opterećuju cijenu goriva oko 60 posto, u Vladi Hrvatske nemaju precizan odgovor, javlja HRT.

    Iako cijene goriva vrtoglavo rastu, ministar privrede Tomislav Ćorić kaže da ne razmišljaju o snižavanju akciza. Ministar finansija Zdravko Marić smatra da akcize nisu nedodirljive. Premijer Andrej Plenković zasad ne otkriva moguće opcije, ali kaže da Vlada s velikim zanimanjem prati rast cijena.

    Iako i u Bosni i Hercegovini cijene goriva rastu iz sedmice u sedmicu i dalje su ipak nešto niže nego u susjednoj Hrvatskoj, zbog čega mnogi u pograničnim područjima prelaze na teritoriju naše države kako bi natočili pun rezervoar.

    Prosječna cijena dizela na bh. pumpama danas iznosi od 2,16 do 2,41 KM, dok za litar benzina treba izdvojiti od 2,21 KM do 2,41 – zavisno od kompanije.

  • Milanović: Čime da čuvamo granice, lepezama?

    Milanović: Čime da čuvamo granice, lepezama?

    Snimak o nasilnom postupanju prema migrantima na granici Hrvatske i BiH danas je komentarisao predsjednik Zoran Milanović, koji kaže da sve treba istražiti da bi se vidjelo šta se tačno dogodilo i kakve posljedice Hrvatska može imati zbog toga.

    “Ako Hrvatska čuva svoju granicu, biće incidenata. Ali da bi Hrvatska imala posljedice, šta onda radimo u Evropskoj uniji”, upitao je Milanović.

    Sutra se, kazao je, od Hrvatske očekuje da čuva granicu Šengen zone.

    “Čime”, upitao je i dodao “lepezama”.

    “Ako maknemo one koji su napravili nešto što nisu smjeli, imate ljude koji u nemogućim uslovima rade puno za male pare”, rekao je Milanović novinarima nakon Skupštine evropske federacije novinara u Zagrebu.

    Istakao je da policija na putu preko granice treba da zaustavi ljude koji pokušavaju da se preko Hrvatske dočepaju Šengena.

    “To je teško, ljudi se ne smiju batinati. Ali u obavljanju tog posla policija se susreće sa svim i svačim”, rekao je Milanović.

    Predsjednik je rekao da mu se ne sviđa i da mu se nikada nije sviđala ideja o postavljanju fizičkih barijera na granici.

    Kada je riječ o spoljnim granicama EU, Milanović kaže da se to onda mora dogovoriti jednoglasno, a to je komplikovano.

    “Žičana ograda prema BiH ili Srbiji – to je bolesno”, rekao je Milanović.

    Dodao je da najnoviji snimak treba dobro istražiti, jer ti koji su batinali migrante imaju, kaže, ime i prezime.

    Treba, ističe, ispitati da li je neko izdao neku naredbu.

    “Da postoji opšta naredba, to bi se događalo svaki dan”, naglasio je Milanović i dodao da u ovom trenutku ne vidi ničiju odgovornost jer, kaže, ne vidi ni rezultat istrage.

  • Hrvatska nudistička plaža proglašena za najbolju na svijetu

    Hrvatska nudistička plaža proglašena za najbolju na svijetu

    Plaža na hrvatskom ostrvu Lokrum proglašena je najboljom nudističkom destinacijom na svijetu, javlja “Daily Mail”.

    Napravljen je spisak od stotinu besplatnih nudističkih plaža i kupališta, međutim, plaža na Lokrumu dobila je visoke ocjene zbog prijatne spoljne temperature, kao i vode, te pristupačne cijene smještaja u njenoj blizini.

    Naime, neki od kriterijuma po kojima se sastavljala lista najboljih nudističkih plaža bili su sam kvalitet plaže, sigurnost, klima i cijena smještaja u blizini.

    Listu je sastavio “My Dating Adviser” koji je ostrvo Lokrum opisao kao “mjesto gdje može da se uživa u besprijekorno lijepom ambijentu i čistoj vodi”.

    Na drugom mjestu našla se plaža “Spiaggia Della Lecciona” sa sjeverozapada Italije, a na trećem plaža “Maslin Beach” iz Adelajda u južnoj Australiji.

    U top pet nudističkih plaža i kupališta ušli su i “Englisher Garten” iz Minhena kao i plaža s ostrva Bareta iz Fara u Portugalu.

    Podsjetimo, nedavno je ostrvo Hvar proglašeno najboljim evropskim ostrvom po izboru čitalaca cijenjenog časopisa “Conde Nast Traveller”.

  • Policajci: Da, koristimo silu nad migrantima, ali takve su naredbe

    Policajci: Da, koristimo silu nad migrantima, ali takve su naredbe

    Sinoć je niz svjetskih medija objavio snimke na kojima se vide muškarci s fantomkama na glavi kako tjeraju migrante iz Hrvatske preko rukavca rijeke Korane, udarajući ih palicama kakve imaju pripadnici interventne policije, a neki nose i podjakne koje liče dijelu uniforme te jedinice.

    Na sebi nemaju nikakve oznake, a za pasom nose identične pištolje kakve koristi hrvatska policija, one koje izrađuje karlovački HS produkt.

    Snimci su nastali u međunarodnoj novinarskoj istrazi u kojoj su učestvovali holandska istraživačka novinarska mreža Lighthouse Reports, švajcarski SRF Rundschau, njemački ARD i Der Spiegel, francuski Liberation, holandski Pointer te Novosti i RTL, koji je priču donio u sinoćnjoj emisiji Potraga. Datiraju iz juna.

    U prilog tome da se radi o pripadnicima policije govori i nekoliko izvora koje je tokom svog istraživanja kontaktirala novinarska mreža.

    “Neki od nas već godinama prate Instagram i Facebook profile policajaca koji su javni, stoga smo mogli biti sigurni da rade u policiji. Pisali smo svima koje smo mogli jasno identifikovati kroz javno dostupne izvore. Poslali smo im poruku. Tako je moj tim ovdje u Švajcarskoj uspio razgovarati s ljudima koji još rade u hrvatskoj policiji ili su je nedavno napustili”, ispričala je Nicole Voegele iz SRF Rundschaua.

    Naći izvore u hrvatskoj policiji ispočetka je bilo vrlo teško, kaže novinarka. Novinari su naišli na zid ćutnje, kako ga je nazvala. Ali nakon nekog vremena uspjeli su ostvariti kontakt.

    Šestorica policajaca uvjerena da su na snimcima pripadnici interventne policije

    Der Spiegel, koji je učestvovao u istraživanju, takođe je objavio tekst u kojem navodi šta je sve otkriveno, a ozmeđu ostalih tu se nalaze i iskazi policajaca koji su potvrdili priču.

    Pišu kako su šestorica policajaca s kojima su razgovarali i pokazali im kadrove sa granice bila uvjerena da su maskirani muškarci koji se pojavljuju na snimcima pripadnici interventne policije. Svi policajci s kojima su razgovarali tražili su da se ne objave njihova imena i prezimena zbog njihove bezbjednosti. I poređenje s fotografijama koje prikazuju interventne policajce na granici mjesec dana ranije potvrdila je njihov zaključak da migrante na snimcima koji su sinoć objavljeni tuku upravo pripadnici interventne policije.

    Spiegel piše kako interventna policija inače najčešće ima posla s huliganima na stadionima i da sprovodi racije te da njeni pripadnici prolaze kroz specijalni trening na kojem uče baratati i tonfom, palicom koja se vidi na snimcima. Kaže se i da neki od pripadnika te policijske jedinice na Instagramu i Facebooku objavljuju fotografije sa desničarskim simbolima, dok drugi poziraju s oružjem i fantomkama na granici.

    Za rad na granici interventni policajci dobijaju bonuse

    Za svoje učestvovanje u specijalnim operacijama protiv migranata na granici pripadnici interventne policije primaju novčane bonuse, reklo je Spiegelu nekoliko policajaca, dodajući kako ti bonusi obično iznose nekoliko stotina evra mjesečno. Dok su na terenu, smješteni su u hotelima poput onoga u Toplicama Topusko. Na granici rade zajedno s dodatnim jedinicama hrvatske policije koje bolje poznaju teren. Prema riječima policijskih zvaničnika, operacije se izvode pod komandom visokih policijskih zvaničnika u Zagrebu, u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova. Kodno ime čitave operacije je “Koridor”.

    “Redovno koristimo fizičku silu, migranti legnu pa ih kolega udara po nogama”

    Goran Novak, kako je nazvan za potrebe članka, dio je operacije “Koridor”.

    Kaže da njegova jedinica redovno koristi fizičku silu protiv tražilaca azila. “Kad zateknemo migrante u šumi, oni obično u strahu legnu na zemlju”, kaže Novak. Jedan od policajaca iz njegove jedinice, kaže, često prolazi pored njih i palicom im udara po nogama.

    Navodi kako potom sjedište u Zagrebu odlučuje hoće li se tada sprovesti pushbackovi.

    Drugi policajac još je direktniji: “Naravno da su pushbackovi nezakoniti, to zna svaki policajac. No, naredbe dolaze iz zapovjednog lanca, iz MUP-a.”

    Policajci govore kako to nisu formalne, nego neformalne. O tome govori i ispovijest policajca koju je juče objavila i Potraga.

    “Službeno nema naredbe u smislu da ju je MUP službeno objavio. Međutim, interno postoji naredba da migranti koji se zateknu na području Hrvatske moraju biti vraćeni preko ‘zelene granice’. Stoga policajci nisu ništa krivi. Tako im je naređeno. Obaveza im je izvršavati naredbe. Rade sve što policija radi u takvim slučajevima i po naredbi svojih nadređenih. Sve dolazi iz MUP-a. A možeš vidjeti i sama, prema brojnim pogreškama koje se ne procesuiraju, čini se da se radi o zataškavanju”, poručio je novinarki izvor iz MUP-a koji je želio ostati anoniman.

  • Sukob Hrvatske i SAD: “Ne mešajte se”

    Sukob Hrvatske i SAD: “Ne mešajte se”

    Ministarstvo odbrane Hrvatske odgovorilo je povodom nedavnih informacija u javnosti da SAD moraju da “aminuju” hrvatsku nabavku francuskih lovaca “rafal”.

    Ministarstvo odbrane Hrvatske poručilo je Americi da u taj posao nemaju šta da se mešaju.

    “Francuska je izvorni proizvođač aviona ‘rafal’ i njegove celokupne opreme koja je NATO kompatibilna. Samim tim, ne postoji dobijanje dozvole za prenos vlasništva Republici Hrvatskoj od neke druge države, pa tako ni od SAD”, navodi se u saopštenju hrvatskog ministarstva koje je preneo “T portal”.

    U saopštenju se dalje navodi da, kao što je Ministarstvo odbrane i dosad nabavljalo opremu za neke druge borbene sisteme koji se koriste u Hrvatskoj vojsci, tako i za “rafale”, radi se o zasebnoj nabavci opreme koja uključuje američke komponente u odgovornosti Ministarstva odbrane kao krajnjeg korisnika.

    “Po svemu navedenom, već se razgovaralo sa predstavnicima Ambasade SAD u Hrvatskoj. Pregovori Hrvatske i Francuske o ugovoru za kupovinu 12 aviona ‘rafal’ u završnoj su fazi i ugovor će biti potpisan na vreme, pre kraja godine”, istaklo je hrvatsko ministarstvo.

  • Zašto Hrvatska zaostaje za baš svim zemljama EU?

    Zašto Hrvatska zaostaje za baš svim zemljama EU?

    Nedavno objavljen tekst: “Svetska lestvica digitalne konkurentnosti: Susedna Slovenija od nas bolja za 20 mesta”, naveo je mnoge na razmišljanje.

    U tekstu se kaže: “Hrvatska je zauzela 55. mesto od ukupno 64 vodeće svetske ekonomije na najnovijoj IMD – Svetskoj lestvici digitalne konkurentnosti 2021. koju je objavilo Nacionalno veće za konkurentnost. Hrvatska je najbolje pozicionirana u kategoriji znanja (47), a najlošije u spremnosti za budućnost (60)”.

    To je problematično ne zbog činjenice što je Hrvatskoj bliska država, udaljena od Zagreba jedva 30-ak kilometara, toliko bolja, već zbog toga što su im startne pozicije pre 30-ak godina bile vrlo slične. Dve u bivšoj državi najnaprednije republike svoj nezavisni put počele su da grade iste godine, piše Poslovni dnevnik.

    Niko pritom ne izuzima činjenicu ratnih vihora 90-tih koji su pogodili Hrvatsku, a Sloveniju nisu, i ako su krenuli s iste startne linije može se reći da su Slovenci trčali bez prepreka, a Hrvati s preprekama.

    Ipak ostaje pitanje 30-ak godina kasnije, zašto su susedi bolji za 20 mjesta, ali i zašto je još čitav niz članica EU bolji i za više mesta, te zašto je Hrvatska na ovoj lestvici poslednja od zemalja EU i u ovom trenutku prestiže jedino pojedine latinoameričke države i nikog više.

    Rado pričaju o Rimcu i Infobipu

    Često se hvale svojim našim koji masovno rade izvan države, često pišu i o uspesima hrvatskih startapa koji postaju jednorozi i privlače strane ulagače… U čemu onda leži problem?

    Ne bi li trebalo da budu daleko bolji od niza zemalja, ne bi li trebalo da budu barem odmah iza Estonije? I eto ga, odgovor dolazi sam po sebi. Estonija, uz odluku države da bude digitalna i time predvodnica 21. veka, protiv Hrvatske u kojoj startapi i ostale tehnološke kompanije uspevaju uprkos državi.

    Vratimo li se malo u vremena pre pandemije, koja nas je sve gurnula u digitalizaciju pa tako i državni aparat, i pogledamo tretman koji je ICT sektor u Hrvatskoj dobijao od države njen položaj na lestvici digitalne konkurentnosti i slepcu bi bio jasan, piše Poslovni dnevnik.

    Malo ko je unutar državne strukture imao sluha za apele ICT zajednice i njihovo ukazivanje kako trebaju i moraju da budu deo strateške industrije u Hrvatskoj.

    I sve se to kroz godinu i po dana promenilo i danas hrvatski vlastodršci rado pričaju o Rimcu i Infobipu, kod nekih od njih dovode EU čelnike na fotografisanje i slično, međutim ta 2019. treba da im svima bude opomena.

    Jer ako se Hrvatska po završetku pandemije, a on će doći pre ili kasnije, vrati starim modelima ponašanja, kroz godinu ili dve ponovo gledati neke lestvice i pitati se zašto je država udaljena svega 30-ak kilometar od nje, koja je u svoju nezavisnost krenula kada i Hrvatska pre 30-ak godina, bolja za 20 ili više mesta.

  • Beroš o uvođenju digitalnih kovid potvrda “U ovom trenutku ne idemo prema otkazima”

    Beroš o uvođenju digitalnih kovid potvrda “U ovom trenutku ne idemo prema otkazima”

    Ministar zdravstva Hrvatske Vili Beroš izjavio je da je uvođenje digitalnih kovid potvrda privremena mjera i da će se mijenjati zavisno o stepenu vakcinisanosti, ali da se u ovom trenutku ne ide prema otkazima.

    Nikog ne tjeramo na vakcinisanje, ali testiranje je ono što struka smatra osnovnim uslovom u ovom trenutku za sigurno obavljanje djelatnosti. Moj zadatak je to i obaviti – rekao je Beroš.

    On je istakao da je u jučerašnjim testiranjima detektovano 10 asimptomatskih pozitivnih pacijenata, navodi HRT.

    Oni bu ušli u sistem i širili virus, a to ne želimo. To ukazuje da je ova mjera u ovom trenutku utemeljena, ona nije optimalna jer u ovom trenutku nema apsolutne sigurnosti – dodao je Beroš.

    Direktor KBC u Zagrebu Ante Ćorušić rekao je da su juče počeli testirati zdravstvene radnike koji nemaju važeću kovid potvrdu – testirano je 690, a vakcinisano 81,5 odsto ljekara i 56 odsto medicinskih sestara.

    Većina radnika, naglasio je, poštuju proceduru i procesi rada se normalno nastavljaju.

    Glavna sestra KBC Anom LJubas naglasila je da niko nikoga ni na šta ne prisiljava i da se u KBC treba testirati manje od 1.600 ljudi, da je dosta osoblja vakcinisano i da niko do sada nije odbio testiranje.

    – Koliko sam upoznata, niko neće dobili otkaz – rekla je Ljubaseva.

    U zdravstvenom sistemu i ustanovama socijalne zaštite u Hrvatskoj od danas svaki zaposleni, posjetilac i pratnja pacijenata moraju imati EU digitalnu kovid potvrdu zbog čega su jutros protestovali ispred KBC u Zagrebu.

    Ministra zdravstva, koji je pratio početak primjene mjera, dočekali su demonstranti, među kojima su bili zaposleni u bolnici. Izviždali su ministra i radnike, te uzvikivali “Dole sramotne odluke”, “Izdaja” i “Sloboda radu”.

  • Hrvatska sigurnosna agencija upozorava na terorizam iz susjedstva i rizike od “srpskog sveta”

    Hrvatska sigurnosna agencija upozorava na terorizam iz susjedstva i rizike od “srpskog sveta”

    Hrvatska Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) je objavila svoj redovni godišnji izvještaj o opasnostima koje prijete sigurnosti države, a među tim faktorima našao se i ruski utjecaj, “srpski svet”, kao i terorizam i ekstremizam.

    Oni u sedmom izvještaju, kao i prethodnih godina, ponavljaju neke konstantne sigurnosne probleme, a ove godine su se dotaknuli i pandemije koronavirusa. Osim toga govore o stranom obavještajnom i informacijskom djelovanju u Hrvatskoj, špijunaži, korupciji, kriminalu, pitanju ratnih zločina i drugim temama.

    Položaj Hrvata u BiH – pitanje kojim se bavi i SOA

    Sigurnosno-obavještajna agencija Hrvatske se značajno dotakla i Bosne i Hercegovine u poglavlju “Zapadni Balkan u sporom je procesu stabilizacije”. Navodi se problem nestabilnosti u BiH, izborne reforme i naravno položaj Hrvata u BiH koji je, kako naglašavaju, “potencijalno pogoršan”.

    “Političke prilike u BiH i dalje obilježava unutarnja politička nestabilnost uzrokovana prvenstveno različitim pogledima konstitutivnih naroda o budućem ustavnopravnom uređenju BiH, posebice pitanja daljnje centralizacije države, vanjskopolitičkih prioriteta te neriješenog pitanja ustavom zajamčene jednakopravnosti konstitutivnih naroda. Nastavak tendencija postupnog ukidanja temeljnih načela Dejtonskog mirovnog sporazuma, poput umanjivanja konstitutivnih prava Hrvata u BiH, mogao bi negativno utjecati na položaj Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda u BiH, političku stabilnost i međunacionalni balans unutar BiH, kao i umanjiti demokratsku legitimaciju društvenog uređenja BiH”, stoji u Javnom izvještaju SOA-e za 2020/21. godinu.

    U tom dijelu Izvještaja su se dotakli i problema ratnih zločina navodeći da se iz susjednih država (aludirajući na BiH i Srbiju) provodi određena agresivna politika u tom pogledu.

    “Kroz medije i javne nastupe istaknutih pojedinaca, u pojedinim državama susjedstva nastavilo se plasiranje narativa kojim se želi osporiti legitimnost i zakonitost oslobodilačkih vojnoredarstvenih operacija tokom Domovinskog rata, a Republiku Hrvatsku se iskrivljavanjem činjenica sistemski pokušava prikazati kao državu nastalu na zločinima te kao sljednicu politike i postupaka kvislinške NDH iz Drugog svjetskog rata”, napisali su u Izvještaju, a čime se referiraju na nedavnu zamolbu Tužilaštva BiH hrvatskom tužilaštvu da preuzmu gonjenje hrvatskih komandanata u akciji “Bljesak”.

    Utjecaj Rusije i “srpskog sveta” na region

    Tokom 2020. godine državni Centar za kibernetičke tehnologije potvrdio je 12 “državno sponzorisanih” kibernetičkih napada na ciljeve u Hrvatskoj. Govoreći o djelovanju stranaca upravo u segmentu cyber-napada, iz SOA-e navode da su određene hakerske skupine u službi stranih obavještajnih službi i to najviše Rusije, Kine i Sjeverne Koreje.

    Također, smatraju da Rusija kontinuirano nastoji ograničiti utjecaj NATO-a i EU te njihovo daljnje širenje na jugoistok i istok Evrope, a da veliki utjecaj imaju na Beograd koji dalje utječe na kreiranje politika u regionu. Konkretno, velikim problemom smatraju nepostizanje srpsko-albanskog dogovora o Kosovu i društveni rascjep u Crnoj Gori.

    “Pojedini nositelji državne politike u Srbiji promovišu koncept “srpskog sveta” kao jedinstvene političke i državne zajednice svih Srba na jugoistoku Evrope, u kojoj svi Srbi trebaju slijediti jedan politički smjer, onaj službenog Beograda. Promoviranje ovakvih ideja s vrha srbijanske vlasti dodatno destabilizira osjetljive međunacionalne i međudržavne odnose na jugoistoku Evrope, posebno prema BiH i Crnoj Gori.

    Terorizam – “prijetnja iz susjedstva”

    Govoreći o suočavanju s terorizmom u Hrvatskoj, navode da trenutno nema nikakvih otvorenih prijetnji državi, ali da uvijek postoji opasnost od individualnog djelovanja poput situacije koja se dogodila na Markovom trgu u Zagrebu, ali i drugim evropskim gradovima.

    Dotakli su se i repatrijacije boraca iz Sirije na Zapadni Balkan naglasivši da među njima postoji samo jedna osoba s državljanstvom Hrvatske, ali da ima značajan broj onih koji imaju državljanstvo zemalja regiona.

    “U susjedstvu i dalje djeluju tzv. paradžemati koji propovijedaju radikalno tumačenje islama, uključujući i nepriznavanje službenih islamskih zajednica u svojim državama, kao i opravdavanje nasilja u cilju navodne zaštite islama. Preko teritorije RH tranzitiraju sljedbenici radikalnog islama iz država Zapadnog Balkana s boravištem u zapadnoevropskim državama”, stoji u Izvještaju SOA-e.