VRBAS Media

Oznaka: Hrvatska

  • Vlasnik najveće hrvatske firme: “Dobar preduzetnik ne kupuje jahte dok je radnik na minimalcu”

    Vlasnik najveće hrvatske firme: “Dobar preduzetnik ne kupuje jahte dok je radnik na minimalcu”

    Vlasnik hrvatske kompanije Orbica Branko Roglić govorio je o ekonomiji, poslovanju, ali i o koroni.

    Njegov Orbico je, piše Novi list, najveća hrvatska kompanija.

    Ima promet od oko 2,5 milijardi evra, a ove godine očekuje povećanje prihoda na gotovo tri milijarde eura, kaže Roglić, koji je osnivač Orbica i predsednik njegovog Nadzornog odbora.

    “Prihodi naše kompanije tokom pandemije porasli su za 120 miliona evra. Postali smo praktično najveća kompanija u hrvatskim rukama. Najveća kompanija bila je Ina, ali je u pandemiji izgubila sedam milijardi kuna prihoda. Tako smo igrom okolnosti, i zato što smo dobro reagovali na pandemiju, postali prva kompanija u našoj zemlji, a koja je u hrvatskim rukama. Veća od nas je Fortenova, ali ona je samo delom u hrvatskim rukama”, kaže Roglić.

    O koroni

    “Najpre smo sve naše zaposlene poslali na rad od kuće. U kancelarijama su ostali samo šefovi, koji su koordinisali poslove. U skladištima smo promenili radno vreme, tako da smo od dve smene napravili tri. Svesno smo u skladištima proredili broj ljudi koji su u kontaktu. Dezinfikovali smo sve automobile, prostorije i svu robu koja dolazi u skladište”, objašnjava hrvatski preduzetnik u intervjuu za Novi list.

    “Te smo mere sproveli u svih 20 zemalja. Imali smo samo jedan smrtni slučaj među zaposlenima. Nažalost, preminuo je naš mlađi radnik u Bugarskoj. Imali smo i nekoliko težih slučajeva bolesti kovid 19. Ipak, mislimo da smo epidemiološke mere jako dobro sproveli i da smo ljudske žrtve i štete u poslovanju ograničili na najmanju meru”, dodaje on.

    O firmi

    “Od samog početka rada kompanije ideju sam izdigao iznad hijerarhije. Napravio sam to da ideja vodi kompaniju, a da je hijerarhija samo struktura koja tu ideju sprovodi. Dobrim se pokazalo i to što sam čoveka stavio u prvi plan. Mislim da je u preduzetništvu najvažnija briga za ljude, a ne za luksuz”, kaže Roglić.

    “Dobar preduzetnik ne kupuje jahte i ne živi luksuzno, a da njegov radnik istovremeno živi od minimalne plate i da nema dovoljno za svoju egzistenciju. Ponavljam, moje je mišljenje da je preduzetništvo briga za ljude. Tako sam se ponašao ceo život, a tako će biti i dalje”, istakao je.

  • Obavezne kovid potvrde u Hrvatskoj

    Obavezne kovid potvrde u Hrvatskoj

    U Hrvatskoj je od danas obavezna upotreba kovid potvrda u javnom i državnom sektoru, a za one koji nisu vakcinisani ili nisu preboljeli kovid uvodi se bezbjednosna mjera obaveznog testiranja.

    Odluku o tome donio je Nacionalni štab civilne zaštite u petak s ciljem zaštite zdravstvenog sistema kako bi bio dostupan svim bolesnicima.

    Od danas će prilikom dolaska na posao svi javni i državni zaposlenici, kao i oni u organima na lokalnom niovu morati predočiti digitalnu potvrdu EU.

    Odluka se primjenjuje se i na pripadnike Oružanih snaga, kao i na radnike na aerodromima na području Hrvatske, prenose hrvatski mediji.

    Obaveza da se predoči digitalna covid potvrde EU ili drugog odgovarajućeg dokaza o vakcinaciji, prebolovanom kovidu ili testiranju odnosi se i na sve stranke koje dolaze u službene prostorije.

    Kontrola će se provoditi pomoću kovid go aplikacije prilikom ulaska u prostorije, a oni koji odbiju testiranje ili da pokažu potvrdu ne mogu ući u radni prostor. To znači da će kovid potvrda biti potrebna i za odlazak na šalter MUP-a po dokumente, poštu, kao i u neke banke /one koje su u vlasništvu države/. Za apoteke neće biti potrebna.

    Odluka se ne odnosi na studente, učenike, na mlađe od 16 godina, na osobe koje dovode djecu u ustanove ili prate osobu koja se ne može brinuti za sebe, za one koji idu podići digitalne potvrde, kao i na one kod kojih postoje kontraindikacije za vakcinaciju. Ne vrijedi ni za one koji idu u poštu preuzeti pošiljku koja može imati pravne posljedice.

    Uvođenje kovid potvrda u državnom i javnom sektoru bilo je planirano juče, ali je odgođeno za jedan dan.

  • Vojska u Zagrebu postavlja šatore za smještaj pacijenata

    Vojska u Zagrebu postavlja šatore za smještaj pacijenata

    Hrvatska vojska započela je danas postavljanje šatora za smještaj pacijenata ispred Kliničke bolnice “Dubrava” u Zagrebu.

    “Riječ je o samoodrživom ekspedicionom kampu sa 25 grijanih šatora opremljenih sa 200 kreveta za smještaj pacijenata”, saopšteno je iz Ministarstva odbrane Hrvatske.

    Ministar odbrane Mario Banožić rekao je da vojska od početka pandemije virusa korona pomaže civilnim institucijama i građanima Hrvatske kroz razne oblike podrške.

    Vojska je od marta 2020. godine do danas pružala pomoć zdravstvenim i civilnim ustanovama postavljanjem više od 100 šatora i druge vojne opreme za zbrinjavanje oboljelih.

  • Srpsko tužilaštvo od Hrvatske traži informacije o svjedoku koji je rekao da je Vučić naređivao ubistva u glini

    Srpsko tužilaštvo od Hrvatske traži informacije o svjedoku koji je rekao da je Vučić naređivao ubistva u glini

    Više javno tužilaštvo u Beogradu zatražilo je od hrvatskih nadležnih organa podatke o svjedoku iz tamošnjeg procesa za ratni zločin u Glini – Koste Danilovića, koji je na suđenju, pored ostalog, rekao da je „tamo vidio sadašnjeg predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, kako govori koga će ubiti, a koga će zaklati“.

    Zbog ovih navoda beogradsko tužilaštvo formiralo je predmet u pravcu utvrđivanja uslova i pretpostavki za krivično gonjenje zbog krivičnog djela izazivanje panike i nereda ili krivičnog djela davanje lažnog iskaza, s obizirim na to da je tekst o njegovom svjedočenju objavio portal Telegram.hr, 28. oktobra, a koji su prenijeli i srpski mediji, što je izazvalo uznemirenje javnosti u Srbiji.

    Tim povodom je Više javno tužilaštvo u Beogradu uputilo zamolnicu Hrvatskoj, u koju je Tanjug imao uvid.

    U zamolnici tužilaštvo shodno Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći traži od nadležnih hrvatskih organa da mu dostavi lične podatke svjedoka Danilovića i posebno da navedu da li je on državljanin Srbije.

    Danilović je svjedočio u postupku protiv predsjednika Ratnog predsjedništva Gline Dušana Jovića, koji je 2010. godine optužen za ratne zločine izvršene od septembra 1991. godine do aprila 1992. godine na području Gline.

    U prilogu zamolnice tužilaštvo je ukazalo na sve oblike izvršenja krivičnih djela izazivanje panike i nereda i davanje lažnog iskaza, za koje je, u zavisnosti od oblika, zaprijećena kazna do osam, odnosno do pet godina zatvora.

  • Najviši rejting Hrvatske ikad: “Uvođenje evra je naše sidro”

    Najviši rejting Hrvatske ikad: “Uvođenje evra je naše sidro”

    Predsednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković održao je konferenciju za medije na kojoj se osvrnuo na kreditni rejting Hrvatske.

    “Osvrnuo bih se na dve važne stvari. Jedno su pre svega jesenje makroekonomske prognoze Evropske komisije, drugo ocena kreditne agencije Fič da se Hrvatskoj povisi rejting”, kazao je Plenković.

    “To je najbolji investicioni kreditni rejting ikada. Nikada nismo imali i taj rejting i pozitivne izglede. Ovaj kreditni rejting nagoveštava šta bi moglo biti u vremenu pred nama”, kazao je Plenković pa nastavio: “EK je u pogledu rasta BDP-a svoje procene rasta realnog BDP-a revidirala s 5,4 posto na 8,1 posto. Podsetiću da smo mi kao Vlada svoje projekcije revidirali s 5,1 na 9 posto. Pre nešto manje od godinu dana Fitč je prognozirao rast 3,8. Njihova nova procena je 8,9. Videli ste da i HNB projektuje rast 8,5. Ako postoji sada verifikovana potvrda one krilatice ’Obećamo manje, isporučujemo više’, ona se u potpunosti potvrdila”, rekao je Plenković.

    Istakao je da su ocene i EK i Fiča u pogledu rezultata hrvatske turističke sezone iznad “naših i njihovih očekivanja.”
    “Ako rezultati u 2021. budu na 80 posto rekordne 2019. godine, onda smo mi u okolnostima ograničenja, sa našom politikom sigurne destinacije i pravovremenih koraka u pogledu otvaranja Hrvatske, napravili iskorak pa smo i zemlja koja je ostvarila najbolje rezultate. Ono što je sidro našeg smera u budućnosti i zbog kojeg jača poverenje u našu politiku je ulazak u Evrozonu. To daje kredibilitet svemu onome što radimo, a budući da stručni ljudi koji se bave ovime vrlo detaljno, znaju šta ulazak u Evrozonu znači za njenu stabilnost. Oni upravo taj motor vide kao jedan od najvažnijih. Druga stvar koja je jako važna njima je stabilno upravljanje finansijama. Pre korone imali smo i budžetski suficit, izašli smo iz procedure prekomernih makroekonomskih ravnoteža i javnog duga. Mi smo zbog pada BDP-a prošle godine otišli par koraka unazad, ali smo već u ovoj godini pokazali da se znamo vratiti”, kazao je Plenković.

    Dodao je da će se bitna odluka o Hrvatskoj donositi u junu iduće godine.

    “Na tome radimo tiho i angažovano. Razgovaramo sa svima koji nam u tom procesu moraju reći: Da, vi ste spremni i mi ćemo vas primiti. U skladu sa Strategijom koju smo usvojili 2018. i pristupnom ugovoru EU. Kada se to dogodi šaljemo poruku da smo stabilniji i to otvara mogućnost da se ova predviđanja revidiraju na još bolje”, kazao je predsednik Vlade Hrvatske.

    Istakao je i da je ovo šesti put da Hrvatskoj agencije podižu kreditni rejting. Između ostalog, naveo je i da je element koji svi gledaju i dinamika vakcinacije.

    “Svako ima pravo i na protest, tu nema nikakvih problema. Mi zagovaramo stav naučne zajednice, koja je uverena da bi bilo dobro da se vakcinišu i naši građani. Oni koji neće imaju pravo na to i mogu na vrlo benigan način da urade test”, rekao je.

    Kako podseća Večernji list, agencija Fič podigla je u petak kreditni rejting Hrvatske za jedan nivo, iz ‘BBB-‘ u ‘BBB’, uz pozitivne izglede, što predstavlja najbolji rejting te zemlje dosad.

    Agencija je navela da je rast hrvatske privrede “puno snažniji” nego što su očekivali, ističući bolje rezultate turističkog sektora i kontinuiranu otpornost izvoza.

  • Pravilo vrijedi za sve: Od utorka upotreba kovid potvrda u Hrvatskoj

    Pravilo vrijedi za sve: Od utorka upotreba kovid potvrda u Hrvatskoj

    Obaveza kovid potvrda u Hrvatskoj u javnim i državnim ustanovama odgađa se za 16. novembar, rekao je direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.

    Nacionalni štab civilne zaštite najavio je da će kovid potvrde biti obavezne od ponđeljka, ali je Capak rekao da će štab sutra donijeti odluku da će njihoba primjena početi od utorka.
    On je naveo da će se na ovaj način, budući da će teško biti za sve organizovati testiranje nedjeljom, daje mogućnost da se u poneđeljak testiraju, a da u utorak imaju kovid potvrde, prenose hrvatski mediji.
    “To vrijedi za sve, ne samo za sistem obrazovanje”, rekao je Capak.

  • “Milanović je kao pijanica u birtiji, sreća što nema atomsku bombu”

    “Milanović je kao pijanica u birtiji, sreća što nema atomsku bombu”

    Jedan švajcarski list objavio je članak o hrvatskom predsedniku Zoranu Milanoviću, u kom ga je opisao kao provokatora, uz naslov “Srećom nema atomsku bombu”.

    “Milanović je svojevremeno bio socijaldemokrata, a kao premijer vodio je Hrvatsku u EU. Sada šef države usvaja populistički ton, udvara se ratnim zločincima i vređa bosanske muslimane”, piše list Tags-Ajncajger (TA) u članku.

    “Trenutno se predsednik Milanović svađa s ministrom obrane o tome ko je glavni u vojsci. Međusobno se vređaju kao dva pijanca u balkanskoj birtiji. Predsednik je ministra nazvao gaulajterom, dakle nacistom, a ministar je predsedniku poručio da je psihijatrijski slučaj”, piše TA.

    Švacarski list članak o Milanoviću završava citiranjem zagrebačkog psihijatra Hermana Vukušića koji je analizirao predsjednikovu ličnost i zaključio da je “sreća što nema atomsku bombu”.

  • “Hrvatska ima manje od četiri miliona stanovnika”

    Službeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) Republike Hrvatske o broju iseljenika puno su manji od stvarnih, piše u utorak zagrebački Jutarnji list, navodeći da neslužbeni rezultati popisa pokazuju da Hrvatska ima manje od 3,9 miliona stanovnika.

    Krajnji rok u kojemu bi DZS trebalo da objavi rezultate popisa stanovništva ističe sredinom januara, ali već sada postoje procjene prema kojima se broj stanovnika Hrvatske spustio na oko 3,9 miliona, a možda i manje od toga, prenosi Hina pisanje Jutarnjeg lista.

    “Biće nas između 3,9 i četiri miliona, bliže 3,9, budući da emigracijski podaci nisu tačni. Procjene DZS-a rađene početkom godine govore da nas ima više od četiri miliona, ali nas je barem 50.000 do 80.000 manje. To je rezultat potcijenjene emigracije, odnosno broja iseljenih. Sa druge strane, imamo sve više doseljenih stranih radnika, posebno iz zemalja bivše Jugoslavije, koje ni kriza s koronom nije zaustavila. Njih je privukao nedostatak radne snage, posebno u građevinarstvu i turizmu. Ako su ti radnici duže od godinu dana u Hrvatskoj pa čak i ako su došli prije tri mjeseca, ali imaju ugovor na godinu dana ili dvije, oni treba da se priključe popisu i zbog njih mislim da nećemo pasti ispod 3,9 miliona”, kaže demograf Ivan Čipin.

    Drugi stručnjak za statistiku i demografiju, koji je želio ostati anoniman, ima nešto lošiju procjenu i smatra da Hrvatska nema ni 3,9 miliona stanovnika. Uvjeren je da se ta brojka kreće oko 3,88 miliona.

    “Trenutno službeni podatak je da Hrvatska ima četiri miliona i 40.000 stanovnika. Ali, kada gledate migracije, vidite da se odjavila tek svaka druga osoba koja se iselila iz Hrvatske pa dolazimo na deset posto manje stanovnika od popisa 2011. godine”, procjenjuje taj sagovornik.

    “Moguće je da nas podaci iznenade, ali ne bi smjeli puno ako je popis 2011. godine bio relativno tačan i ako migracijske statistike ne griješe za dva do tri puta, a mislim da ne bi trebale”, naglašava Čipin.

  • U Hrvatskoj prvi put zabilježen delta plus soj

    U Hrvatskoj prvi put zabilježen delta plus soj

    Ivana Pavić Šimetin jučer je u emisiji HRT-a Otvoreno potvrdila da je u Hrvatskoj zabilježen prvi slučaj delta plus soja korone.

    “Danas je u Čakovcu zabilježen prvi slučaj delta plus soja. Znali smo da je na vratima. Iz iskustva s delta i alfa sojem vidjet će se koliko je opasan. Ono što se zasad zna je da je nešto zarazniji od delta soja”, rekla je.

    “Upravo je manji udio cijepljenih ljudi pogodan za širenje tih novih sojeva”, dodala je i potvrdila da će se o novim epidemiološkim mjerama doznati danas na sjednici Nacionalnog stožera.

    “Virulentniji soj je tu”
    “Među delta sojevima koji su dominantni kao uzročnici infekcije, i kod nas je sekvenciran delta soj varijante AY.4.2., što znači da je virulentniji soj u našoj sredini, soj koji se puno brže i lakše prenosi”, rekla je ravnateljica međimurskog Zavoda za javno zdravstvo prim. Marina Payerl-Pal.

    Jedina opcija za sve nas je cijepljenje, rekla je i dodala kako je Međimurje regija koja je relativno dobro procijepljena i to preko 60 posto, ali to je još uvijek nedovoljno da spriječimo širenje virusa na način kojem trenutno svjedočimo.

    Zasad nema uvođenja covid-potvrda za kafiće, restorane i šoping-centre
    Kako je sinoć doznao Index, Stožer će uvesti značajno širu upotrebu covid-potvrda, koje su u ovom trenutku obvezne samo u zdravstvu i socijalnoj skrbi.

    No u ovom trenutku, govore nam dobro upućeni izvori, ipak se neće ići s jako širokom primjenom potvrda koje se izdaju za cijepljenje, preboljenje ili za negativni test, koja bi obuhvaćala kafiće, restorane i šoping-centre, kako su najavili neki mediji.

    Covid-potvrde obvezne u svim državnim i javnim službama, i za zaposlene i za građane
    Umjesto toga, covid-potvrde će se, doznaje Index, u ovoj fazi uvesti u sve državne i javne službe, za zaposlenike i korisnike njihovih usluga. To znači da će i svi koji rade u nekim državnim ili lokalnim institucijama za dolazak na posao morati imati covid-potvrdu, ali da će tu potvrdu morati imati i građani koji u javne institucije dođu nešto obaviti.

    Što se zna o delta plus soju? Delta+ je vjerojatno oko 10% zarazniji od delte
    Prije svega važno je znati da je varijanta virusa SARS-CoV-2 nazvana delta jedan od najzaraznijih virusa koje znamo. Jednako je zarazna kao vodene kozice, a zaraznija je od virusa koji uzrokuju MERS, SARS, ebolu, prehladu, gripu i velike boginje. Delta je također znatno zaraznija od britanske inačice poznate kao alfa, koja je sama zaraznija od izvornog wuhanskog soja.

    Dok se ova superzarazna varijanta širi, ona nastavlja mutirati. SARS-CoV-2 je jednolančani RNA virus, a oni mutiraju brže od dvolančanih RNA virusa i DNA virusa. Istraživanja su pokazala da veličina genoma uglavnom negativno korelira s brzinom mutacije – što veći genom, to manje mutacija.

    U tom smislu dobro je što virus SARS-CoV-2 ima veliki genom sastavljen od 30-ak tisuća baznih parova, pa relativno sporo mutira za jednolančane RNA viruse, sporije od gripe. Korelacija veličine genoma i sporosti mutacije je logična jer virus s velikim genomom mora imati dobro uređenu provjeru točnosti prepisivanja svojeg koda. Kada to ne bi imao, u velikom genomu bi se događalo previše grešaka i virus ne bi bio efikasan – u reprodukciji bi nastajalo previše virusnih čestica koje bi bile škartovi. Virus gripe, koji ima mnogo kraći kod RNA, može si dozvoliti luksuz da se manje točno prepisuje i više mutira, a slično vrijedi i za virus hepatitisa C i HIV.

    S druge strane, zahvaljujući visokoj zaraznosti, delta se toliko masovno širi i replicira da se pogreške u prepisivanju ipak događaju u velikim brojevima te vjerojatnost za nastanak novih varijanti raste, osobito u neprocijepljenim populacijama.

    Je li delta plus opasnija od delte?
    Jedna od posljednjih varijanti koja je privukla pozornost zdravstvenih djelatnika je varijanta nazvana AY.1, odnosno delta plus. Razlog za interes je činjenica da ju je indijsko ministarstvo zdravlja u lipnju klasificiralo kao “varijantu koja izaziva zabrinutost”. Ta oznaka ukazuje na to da se čini da je zaraznija, da se lakše veže za plućne stanice te da je potencijalno otporna na terapiju monoklonskim protutijelima, što znači da bi mogla probijati stečeni imunitet.

    Delta plus ima na proteinu šiljak (S) mutaciju K417N koju delta nema. Ta mutacija ranije je pronađena kod nekih podvarijanti alfe koja je dominirala prije delte te kod varijante beta.

    James EK Hildreth, izvršni direktor Medicinskog fakulteta Meharry u Nashvilleu, rekao je za Washington Post da čelnici javnog zdravstva trebaju obratiti pažnju na iskustva drugih nacija, ukazujući na razoran efekt delte u Indiji i odluku te zemlje da deltu plus označi kao varijantu koja izaziva zabrinutost.

    “Već smo vidjeli što se dogodilo s deltom u Indiji i koliko se brzo ona proširila”, rekao je.

    “Zašto bismo mislili da bi varijanta delta plus bila drugačija?” dodao je.

    Jedan od razloga za zabrinutost je mogućnost da bi delta plus probijala zaštitu stvorenu prebolijevanjem ili cijepljenjem. Za sada nemamo jasnu potvrdu za tu zabrinutost.

    Gdje je prvi put zabilježena delta plus?
    Varijanta delta plus u Europi je prvi put zabilježena u ožujku 2021. Otada je otkrivena u više zemalja širom svijeta, uključujući i Južnu Koreju i SAD. Prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), ona u SAD-u trenutno među zaraženima covidom-19 predstavlja tek maleni udio uzročnika od 0.1%. Delta soj je u SAD-u trenutno uzrok 93% svih infekcija.

    Je li stvarno zaraznija od delte, pokazat će se s vremenom ako njezin udio bude rastao, odnosno ako se pokaže da istiskuje deltu. Za to će trebati nešto vremena jer je već sama delta izuzetno zarazna, pa prednost delta plus varijante u smislu zaraznosti vjerojatno nije velika. Zasad se pretpostavlja da je 10 posto zaraznija nego delta.

  • Hrvatski ministar zdravlja: Uvodimo nove mjere, veliki su izazovi pred nama

    Hrvatski ministar zdravlja: Uvodimo nove mjere, veliki su izazovi pred nama

    Nakon što su zvanični podaci potvrdili pisanje medija, da je u Hrvatskoj danas zabilježen najveći broj novooboljelih od virusa korona, održana je sjednica Vlade.

    Novinarima se potom obratio ministar zdravlja Vili Beroš, koji je rekao da je zabilježen “nezabilježeno” visok broj u epidemiji do sada.

    “Broj nije iznenađujući, dugo ukazujemo na okolosti koje su do toga dovele. Prvo je tu delta soj, hladnije vrijeme, a nismo bili ni dovoljno savjesni u okupljanjima”, kazao je on.

    Prema njegovim riječima, iako je trenutno broj hospitalizovanih manji od onog na vrhuncu drugog i trećeg talasa, on će sigurno rasti.

    “Reagovaćemo kao vlada i štab, usaglašavamo nove mjere i objavićemo ih sutra javnosti”, dodao je Beroš.

    “Cilj je sprečavanje širenja zaraze i osiguranje stabilnosti zdravstvenog sistema, istakao je hrvatski ministar zdravlja i dodao da detalje mjera ne želi da otkrije.

    “Sve ćemo otkriti sutra. Ovo je veoma delikatan trenutak. Moramo svi zajedno to da riješimo. To je stvar svakog pojedinca”, rekao je Beroš.

    “Niko u Evropi nije bio spreman na ovo. Neću ni govoriti koji scenariji su nam na pameti, mi smo svega bolno svjesni. Zato molimo naciju da se vakciniše”, dodaje Beroš.