Oznaka: Hrvatska

  • Hrvatska optužila Srbiju: “Krađa”

    Hrvatska optužila Srbiju: “Krađa”

    Hrvatski institut za jezik i jezikoslovlje (IHJJ) oštro je kritikovao zvanični Beograda da, kako tvrde, prisvaja dubrovačku književnost.

    Kako navode, zakonskim rešenjima Beograda dodatno je, kako tvrde, učinjen “agresivan korak” posezanja za hrvatskom kulturnom baštinom.

    Institut reaguje na nedavno usvojeni Zakon o kulturnom nasleđu, u kojem se navodi da “izdanja dubrovačke književnosti, pripadaju i srpskoj i hrvatskoj kulturi, zaključno sa 1867. godinom”.

    U saopštenju, koje prenosi Hina, tvrdi se da je i “dosadašnja srpska kulturna i politička javnost često iskazivala želju i potrebu za prisvajanjem hrvatskoga kulturnog dobra”.

    Navode da su motivi za usvajanje ovakvog zakona “najverovatnije politički”, pa i na, kako kažu, “priznavanje” da je dubrovačka književnost “i hrvatska”, a ne samo srpska “kako se donedavno govorilo u srpskim kulturnim krugovima”.

    Institut smatra, kako navode, “prozirnim i krajnje neprimerenim takav perfidan čin jer su dubrovačka književnost i dubrovačka kultura bili i ostaće isključivo hrvatski, kao jedan od bisera hrvatske hilljadugodišnje kulturne baštine”.

    Uz podsećanje da je, kako navode, srpska politika nedavno proglasila posebnim bunjevački jezik, da se, kažu, u Srbiji smatra da je “hrvatski jezik samo jedan od naziva za srpski”, iz ovog instituta kažu da je “ovo treći nastavak takve promašene politike”.

    “Smatramo da je reč o jednako sramnom i nedobrosusedskom, a u konačnici kulturno-jezičko neodrživom činu koji zaslužuje krajnju osudu”, naveli su iz IHJJ.

    Institut smatra da vezivanje Srbije za hrvatsku kulturu i njeno prisvajanje dolazi otuda što, kako navode, garantuje “nekakvu evropsku kulturu i nasleđe koje inače ne bi imali”…

    Hina prenosi i reagovanje ministarke za kulturu i medije Nine Obuljen Koržinek, koja je pomenuti zakon nazvala “skandaloznim”, Srbiju pozvala da odustane od posezanja za “hrvatskim teritorijama i kulturnom baštinom” i najavila da će reagovati preko Ministarstva spoljnih poslova.

  • Okončana talačka kriza u Zagrebu, priveden osumnjičeni

    Okončana talačka kriza u Zagrebu, priveden osumnjičeni

    U zagrebačkom naselju Dugave muškarac je četiri sata držao zatvorene u stanu bivšu surpugu i dvoje djece, javlajju hrvatski mediji.

    Kako navodi Dnevnik.hr, pripadnici Antiterorističke jedinice Lučko oko 20 sati priveli su osumnjičenog muškarca koji je već bio osuđen zbog nasilja u porodici.

    Na terenu su bili pripadnici policije i vatrogasci.

    Na petom spratu zgrade, gdje je muškarac držao bivšu suprugu i dvoje djece, bili su pregovarač i specijalci.

  • Plenković: Razgovaram i sa Izetbegovićem i sa Čovićem da olakšamo dogovor

    Plenković: Razgovaram i sa Izetbegovićem i sa Čovićem da olakšamo dogovor

    Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je kako je potrebno pomoći i olakšati dogovor Hrvata i Bošnjaka da bi se postigao krajnji dogovor za izmjene Izbornog zakona BiH.

    “Da bismo postigli dogovor moramo ga omogućiti, olakšati, pomoći između političkih stranaka i institucija BiH. Da bi Hrvati na teritoriji Federacije BiH izabrali legitimnog člana Predsjedništva BiH mora se postići dogovor s Bošnjacima koji žive na toj teritoriji zajedno s Hrvatima. Bez tog dogovora teško ćemo ići u novi Izborni zakon koji će biti pravedan i pravičan i u duhu što je dogovoreno u Dejtonu”, rekao je.
    Plenković kaže da od 2006. godine postoji anomalija u smislu da izbornim inžinjeringom jedan narod bira predstavnika drugog u Predsjedništvu BiH.

    “To je ogromna i neugodna prepreka u našim odnosima. Nije normalno da Hrvat u Predsjedništvu BiH nikad nije primljen u Hrvatskoj zadnjih nekoliko godina. To je nenormalno, to je apsurdno. Tu moramo postići dogovor i naš cilj je razgovarati i sa Izetbegovićem i sa Čovićem, da pomognemo cijelu tu priču. Tako da ne stvaramo protivnike već da imamo prijatelje i saveznike”, kazao je premijer Hrvatske.

  • U Hrvatskoj najmanje stanovnika od 1948, nestao skoro cijeli Zagreb

    Hrvatski Državni zavod sa statistiku objavio je prve rezultate popisa stanovništva u toj zemlji koji pokazuju da je Hrvatska tokom proteklih 10 godina ostala bez 396.360 ljudi i da tek tri grada imaju više od 100.000 stanovnika – Zagreb, Split i Rijeka.

    Od popisa stanovništva 1948. Hrvatska nije zabilježila ovoliko nizak broj. Od 1991. je izgubila 895.736 stanovnika, skoro cijeli Zagreb. U zadnjih deset godina, tj. od prošlog popisa stanovništva, koji je održan 2011, izgubljeno je 396.360 stanovnika, gotovo 10%.

    Hrvatska nije imala manje stanovnika još od 1948. godine, pokazuju rezultati popisa. Broj stanovnika u ovoj zemlji pada od 1991, od kada je izgubila 895.736 stanovnika, odnosno skoro cijeli Zagreb, dok je samo tokom posljednjih deset godina, od prošlog popisa koji je sproveden 2011, izgubila 396.360 stanovnika – gotovo 10 odsto.

    Te 2011. godine u Hrvatskoj je živelo 4.284.889 građana, a danas ih živi samo 3.888.529.

    Poslije Zagreba (769.944 stanovnika), Splita (161.312 stanovnika) i Rijeke (108.622 stanovnika), četvrti najveći grad u Hrvatskoj i dalje je Osijek, koji je 2011. godine imao 108.048 stanovnika, a sada ih ima 96.848.

    Rijeka je izgubila 14,6 odsto svog stanovništva, a Split 13,7 odsto.

    Rezultati popisa pokazuju da nema županije u Hrvatskoj koja je zabilježila porast broja stanovnika.

    Vukovarsko-sremska je izgubila skoro svakog petog stanovnika (više od 19 odsto), Sisačko-moslavačka i Brodsko-posavska 17.53 odsto, a najmanji pad je bio u Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj i Zadarskoj županiji.

    Hrvatski mediji pišu da je realan broj stanovnika još i manji jer su mnogi građani popisani iako veći dio godine rade u inostranstvu, dok su se neki i odselili, ali su ih porodice popisale u Hrvatskoj.

    Hrvatski demografi Anđelko Akrap i Marin Strmota objavu o prvim rezultatima popisa stanovništva 2021. komentarisali su za Index, navodeći kako je ovo bilo očekivano. Pritom su upozorili na teške posljedice koje mogu očekivati s padom broja stanovnika kao što su urušavanje penzionog, zdravstvenog i obrazovnog sistema.

    “Sve je to očekivano i treba voditi računa o tome da su to još uvijek prvi rezultati. Kad se objave potpuni rezultati, oni će pokazati pravo stanje, a možemo očekivati još i manji broj stanovnika od ovog. Više ih ne možemo imati s obzirom na dugogodišnje prirodno smanjenje, imamo više umrlih nego rođenih, a i ogroman talas iseljavanja”, kazao je Anđelko Akrap.

    Osim broja stanovnika, opada i broj domaćinstava u Hrvatskoj, ali raste broj stambenih jedinica, pogotovo u priobalnim županijama.

    Broj domaćinstava smanjen je za 80.615 (5,31 odsto), a broj stambenih jedinica povećan je za 103.534 (4,61 odsto).

    Popis stanovništva u Hrvatskoj je, nakon što je rok tri puta produžavan, završen sredinom novembra prošle godine.

    Građani su mogli sami da se popišu koristeći upitnik u elektronskom obliku koji je bio dostupan na portalu e-Građani, da bi nakon toga popisivači popisivali sve popisne jedinice koje se nisu samostalno popisale, uz kontrolu podataka prikupljenih samostalnim popisivanjem.

  • Plenković o Pupovcu u Banjaluci: Volio bih da su tako graktali o ljubavi Milanovića i Dodika

    Plenković o Pupovcu u Banjaluci: Volio bih da su tako graktali o ljubavi Milanovića i Dodika

    Premijer Hrvatske Andrej Plenković istakao je da je Milorad Pupovac na proslavi Dana Republike Srpske bio u svojstvu predsjednika SNV-a te kako bi volio da su stranke toliko “graktale” i na temu “ljubavi” predsjednika Republike Zorana Milanovića i srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

    Prisustvo koalicijskog partnera Pupovca (SDSS) proslavi u Banjaluci proteklih dana u Hrvatskoj je osudilo više političkih stranaka, a Plenković je u srijedu u Novskoj, odgovarajući na novinarska pitanja o toj temi, ponovio da je Srpsko narodno vijeće (SNV) to već rastumačilo, piše Index.

    “Išao je tamo u svojstvu predsjednika SNV-a, ne kao predstavnik parlamentarne većine, kamoli ove konfabulacije da je on nekakav član Vlade, a niti kao zastupnik u Hrvatskom saboru. To je ono što je činjenica, prema tome, njegov odlazak tamo rastumačio je sam SNV. Ja neću i ne trebam biti ničiji prevoditelj, pa ni javnosti u vezi te teme”, rekao je.

    Odbacio je i tumačenje o dvostrukim kriterijumima, s obzirom na to da je 2019. iz BiH povučen hrvatski ambasador Ivan Delvecchio, koji je tada prisustvovao istom događaju, rekavši da Pupovac “nije ambasador”.

    Plenković pita zašto tako nije prozivan Milanović

    Upitan može li se kod događaja poput obilježavanja Dana RS razdvajati funkcija člana parlamentarne većine i predsjednika SNV-a, Plenković je odgovorio kako bi volio da je “ovakvo graktanje političkih stranaka” nastalo i na “Milanovićevu ljubav prema Miloradu Dodiku”.

    “To nisam vidio prije nekoliko tjedana, naprotiv. Kad tu ne bude dvostrukih kriterija u reakcijama, onda možemo dalje”, rekao je te na ponovljenu primjedbu novinara kako se ne može zanemariti činjenica da je Pupovac član parlamentarne većine odgovorio da to treba pitati Pupovca.

    “Pitajte njega, ja neću tumačiti stavove SNV-a”, rekao je Plenković i ponovio da “nije ničiji advokat ili prevodilac” te da je Pupovac u Banjaluci bio u svojstvu predsjednika SNV-a, a ne kao član parlamentarne većine.

  • Stanivuković: Ni mi Hrvatskoj ne određujemo koga će slaviti

    Stanivuković: Ni mi Hrvatskoj ne određujemo koga će slaviti

    Postavljanje ploče majoru Milanu Tepiću u ulici koja nosi njegovo ime godinama, nije akt koji je usmjeren protiv bilo koga, pa ni protiv hrvatskog naroda, rekao je za “Nezavisne novine” Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

    “Banjaluka je fokusirana na život, suživot, razumijevanje i toleranciju, a to govore i mnoga djela usmjerena prema svim narodima koji žive u našem gradu. Grad Banjaluka radi na legalizaciji svih vjerskih objekata, dali smo do sada najveću podršku Karitasu kao i Katoličkoj gimnaziji. Zašto iz Hrvatske tada nije stigla pohvala? Zašto reakcije dolaze samo u slučaju kada se nekom nešto ne dopada? Zašto svi zajedno naglasak ne stavimo na ono što nas povezuje”, istakao je Stanivuković.

    Dodao je da je poznato da na istorijske događaje gledamo drugačije i vjerovatno ima ulica u Zagrebu ili Hrvatskoj čiji se naziv narodu u Republici Srpskoj ne dopada, ali kao Grad nemamo ambiciju da našim komšijama određujemo kako će obilježavati spomen na svoje ljude iz prošlosti.

    “Major Milan Tepić je svijetli primjer Srbina koji se zakleo na odbranu zemlje koju je branio do kraja života, svjestan da bi oružje iz kasarne bilo upotrebljeno protiv srpskog naroda. Major Tepić je žrtvovao svoj život za vjernost sopstvenoj državi i vojsci, postupio je viteški, onako kako se očekuje od vojnika”, istakao je Stanivuković i dodao da Banjaluka je grad koji odaje počast junacima, ali i grad koji je zagledan u budućnost, poštujući sve narode koji žive u njemu, a to smo, kako je istakao, pokazali mnogobrojnim dosadašnjim odlukama.

    “O tome kakvoj politici stremimo u Banjoj Luci najbolje govore činjenice da smo nakon toliko godina ugostili gradonačelnicu Sarajeva, te pozvali u posjetu gradonačelnika Zagreba”, zaključio je Stanivukovića.

    Podsjećamo, Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova (MVEP) Hrvatske poslalo je protestnu notu Ministarstvu vanjskih poslova BiH povodom otkrivanja spomen ploče majoru JNA Milanu Tepiću u Banjaluci.

    “MVEP ukazuje na neprihvatljivost ovakve odluke gradonačelnika i Gradske uprave Grada Banjaluke, kojom se veliča teroristički čin osobe koja je u samoubilačkoj akciji svjesno uzrokovala smrt velikog broja hrvatskih branitelja i civila te ogromna materijalna razaranja Grada Bjelovara”, naveli su u MVEP Hrvatske.

  • Hrvatima prijeti kolaps; “Poskupljenje nije moguće izbjeći”

    Hrvatima prijeti kolaps; “Poskupljenje nije moguće izbjeći”

    Snabdevači gasom u Hrvatskoj su na koljenima.

    Zbog enormnog porasta cijene tog energenta na evropskim berzama, mnogima od njih preti propast, a u najgorem scenariju i kolaps celog sistema.

    Taj zaključak proizlazi iz dramatičnog dopisa koji je sredinom decembra Hrvatskoj energetskog regulatornoj agenciji i Ministarstvu privrede i održivog razvoja poslat od Udruženja snabdevača i distributera gasom Hrvatske privredne komore, a koji je u posedu Jutarnjeg lista.

    Poskupljenje u Hrvatskoj: “Plaćamo svetsku cenu energenata, a nemamo standard EU”

    Iako se u široj javnosti već dugo najavljuje nadolazeće poskupljenje gasa od 1. aprila ove godine, razmere problema nikad nisu bile jasno prezentovane kao u ovom dopisu.

    Tako će, prema proračunima Udruženja, regulisana cena gasa za sledeću gasnu godinu (od 1. aprila 2022. do 31. marta 2021.) iznositi oko 43,91 evro po megavat-satu, što je čak 133 odsto više nego ove godine, i što bi u završnici, uz sve ostale troškove koji čine finalnu potrošačku cenu, trebalo rezultovati 59 do 86 odsto višim računima za rezidencijalne potrošače, zavisno od toga kom delu Hrvatske se nalaze, prenosi Poslovni dnevnik.

    Firme u opasnosti: Poslodavci traže hitne mere zbog skupe struje

    Radi se o ogromnom poskupljenju, ali problem snabdevača je u činjenici da im ni takav rast cene ne garantuje rentabilno poslovanje. Zapravo, kako se tržišna nabavna cena gasa u istom razdoblju (a takva je cena i trenutno) procenjuje na oko 79,41 evro po megavat-satu, ispada da bi snabdevači na svakom megavatsatu gasa koji prodaju gubili oko 35,5 evra. Sve u svemu, na nivou celog tržišta, samo u segmentu snabdevanja domaćinstava radi se o gubitku od milijardu kuna (132,8 miliona evra).

    Jasno je da snabdevači, često komunalne firme u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, takve gubitke ne mogu preživeti. A njihovim urušavanjem u pitanje dolazi sigurnost snabdevanja gasom, piše Jutarnji list.

    Hrvatski ministar privrede i održivog razvoja Tomislav Ćorić izjavio je danas da poskupljenje gasa i struje od aprila nije moguće izbeći, ali da će vlada uložiti napore da ublaži rast cena energije.

    “Ono što će uslediti od aprila ove godine je korekcija cena naviše. To se u vrlo visokim procentima dogodilo na nivou cele Evropske unije i to nije moguće izbeći. Moguće je učiniti da ta korekcija u Hrvatskoj bude što je moguće blaža”, rekao je Ćorić na jednom događaju u Slavonskom Brodu, prenosi HRT.

    Cijene energenata komentarisao je danas i premijer Andrej Plenković, poručivši da je to ključna tema u sledećih pola godine.

    “Kad je reč o poslovnim subjektima, zavisno od toga kakve su ugovore imali, tako im se menjala cena (struje). Međutim, nismo imali situaciju da smo doživeli udar na ekonomski standard građana do sada, što se u mnogim drugim zemljama dogodilo. Da ne govorim o tome da smo, kada je skočila cena nafte, limitirali cene dizela i benzina”, rekao je Plenković.

    Poručio je da Ministarstvo privrede, kao i svi ostali subjekti koji su uključeni, gledaju kako da smanje bilo kakav značajniji udar na standard građana koji bi se mogao dogoditi posle aprila, kada se završi grejna sezona.

  • Hrvatska protestuje zbog majora Tepića u Banjaluci

    Hrvatska protestuje zbog majora Tepića u Banjaluci

    U hrvatskom Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova su za “Nezavisne novine” potvrdili da su poslali protestnu notu Ministarstvu vanjskih poslova BiH povodom otkrivanja spomen ploče majoru Milanu Tepiću.

    “MVEP ukazuje na neprihvatljivost ovakve odluke gradonačelnika i Gradske uprave Grada Banjaluke, kojom se veliča teroristički čin osobe koja je u samoubilačkoj akciji svjesno uzrokovala smrt velikog broja hrvatskih branitelja i civila te ogromna materijalna razaranja Grada Bjelovara”, naveli su u MVEP Hrvatske za “Nezavisne novine”.

    Dodali su da, prema njihovim riječima, ovaj čin gradskih vlasti Banjaluka dodatno udaljava od procesa izgradnje povjerenja i razvoja dobrosusjedskih odnosa.

    “A takvom odlukom se gradske vlasti Banjaluke bez ikakve sumnje poistovjećuju s tom zločinačkom velikosrpskom politikom. Uz to, ovaj neprihvatljivi čin gradskih vlasti Banjaluke dodatno nas udaljuju od procesa izgradnje poverenja i razvoja dobrosusedskih odnosa”, stoji u saopštenju hrvatskog MVEP-a.

    Navodi se da je protestnu notu Ministarstvu BiH uputio ambasador Hrvatske u Sarajevu.

    Spomen ploča majoru Milanu Tepiću otkrivena je u subotu u Banjaluci u ulici koja nosi njegovo ime.

    Spomen-ploču su svečano otkrili gradonačelnik Draško Stanivuković i Aleksandar Tepić, sin Milana Tepića.

    Stanivuković je tom prilikom istakao da će se “o Tepićevom posljednjem danu pričati se dok je srpskog naroda, te da na njegovu herojsku odluku mogu biti ponosni svi vojnici, a na njegovu hraborst čitav naš narod”.

    Major Tepić (34) je tokom ratnih dešavanja digao u vazduh sebe i skladište municije, jer nije želio da ono padne u hrvatske ruke.

    Tepićeva posljednja rečenica bila je: “Jednom ljudi daju riječ, ona ostaje ili se pogazi. Ja sam dao riječ da ću da branim ovu zemlju ako joj bude teško.”

  • U Hrvatskoj od ponedjeljka nove mjere

    U Hrvatskoj od ponedjeljka nove mjere

    U Hrvatskoj od ponedjeljka, 10. januara, na snagu stupaju nove epidemiološke mjere koje se odnose prvenstveno na ograničena javna okupljanja, a razlog je porast broja zaraženih virusom korona čiji je uzrok omikron soj.

    Ministar unutrašnjih poslova Hrvatske i rukovodilac Nacionalnog štaba civilne zaštite Davor Božinović rekao je da će, prema novoj odluci biti zabranjena javna okupljanja i događaj na otvorenom za više od 50 lica, a do sada je to bilo 100.

    “Okupljanja sa EU digitalnim potvrdama više neće biti moguća sa neograničenim brojem osoba, već se taj gornji broj ograničava na 200. Zabrana svih javnih okupljanja u zatvorenom sa više od 25 ljudi, a ne 50 kao ranije”, dodao je Božinović.

    On je na konferenciji za novinare ocijenio daće ovaj novi talas epidemije stvoriti pritisak na zdravstvo.

    Božinović je najavio i veću kontrolu ugostiteljskih objekata.

    Prema njegovim riječima, ograničava se broj gledalaca na sportskim takmičenjima, a što se tiče zatvorenih sportskih objekata, dopuštena je popunjenost tribine 20 odsto, a na otvorenom 40 odsto.

    Maske će, kaže, biti obavezne u crkvama, kinima, muzejima.

    Uvodi se obaveza za poslodavce da organizuju rad od kuće “kad god je to moguće”.

    U Hrvatskoj je u posljednja 24 časa od virusa korona preminulo 41 lice, a zabilježeno je 3.911 novih slučajeva zaraze, saopšteno je iz Štaba civilne zaštite.

  • Plenković: Dogovor da jednako tretira sva tri naroda u BiH

    Plenković: Dogovor da jednako tretira sva tri naroda u BiH

    Za funkcionalnost BiH važno je da što prije bude postignut dogovor političkih aktera, uz podršku međunarodne zajednice, saopštio je hrvatski premijer Andrej Plenković nakon današnjeg sastanaka sa predsjedavajućim Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Draganom Čovićem.

    Plenković je na Twitteru objavio da dogovor mora jednako tretirati tri konstitutivna naroda.

    “Sva tri konstitutivna naroda treba da budu ravnopravna i legitimno zastupljena”, izjavio je Plenković.

    Plenković je naveo da je sa Čovićem, koji je i lider HDZ BiH, danas razgovarao o izmjenama Izbornog zakona BiH i položaju Hrvata.