VRBAS Media

Oznaka: Hrvatska

  • Hrvatska nabavlja 89 američkih borbenih vozila za 145,3 miliona dolara

    Hrvatska nabavlja 89 američkih borbenih vozila za 145,3 miliona dolara

    Hrvatska je s Amerikancima postigla dogovor o nabavi borbenih vozila “Bradley”, za što će izdvojiti 145,3 miliona dolara, objavio je danas premijer Andrej Plenković.

    “Postignuti su dogovori s američkom stranom u vezi borbenih vozila pješadije o kojima smo govorili u proteklih nekoliko godina“, kazao je Plenković.

    Radi se o oklopnim borbenim vozilima M2A2 ODS, a ukupna vrijednost posla je 196,4 miliona dolara. Američka donacija će iznositi 51,1 milion dolara, što znači da će Hrvatska uplatiti 145,3 miliona dolara, navodi Hina.

    Hrvatska će dobiti 62 borbena vozila, 22 vozila za rezervne dijelove i 5 za obuku, a njihova modernizacija odvijat će se u Đuri Đakoviću u Slavonskom Brodu. Oprema uključuje automatski top od 25 mm, strojnicu kalibra 7,62 i protuoklopnih raketa.

    Plenković je naglasio kako je ovim poslom, o kome se razgovara još od 2017., ispunjeno nekoliko strateških ciljeva Hrvatske – jačanje savezničkih odnosa sa SAD-om, umanjivanje cijene vozila u odnosu na ranije pregovore i osiguravanje posla za Đuru Đakovića koji bi mogao postati servisni centar “šireg spektra”.

    Hrvatska je članstvom u NATO savezu preuzela obaveze da do 2026. formira srednju pješadijsku brigadu, što zahtijeva odgovarajuću opremu za kopnenu vojsku, rekao je hrvatski premijer.

  • Šta je Milanović zapravo rekao? Nije rekao za Dodika da širi mržnju i još mnogo toga

    Šta je Milanović zapravo rekao? Nije rekao za Dodika da širi mržnju i još mnogo toga

    Nakon današnje konferencije za medije predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića u medijima su se pojavile dvije verzije njegovih izjava.

    Kako su pojedini portali prenijeli vijest, Milanović je za Dodika i Putina poručio da šire mržnju, što nije tačno i očigledno je da im se potkrala greška.

    Milanović je za Putina rekao da vodi agresivnu politiku, ali da nije etnonacionalista.

    Pitanje novinara: Rekli ste da Putin nije etnonacionalista, da li je Dodik?

    “Nije ni on. Etnonacionalisti su ljudi koji šire etničku mržnju. Rekao sam da proslava Dana Republike Srpske jako loše izabran datum i to će ih proganjati kao tamna sjenka”, rekao je Milanović.

    Na pisanje medija da je Republiku Srpsku trebalo vojno uništiti, Milanović je govoreći o proslavi Dana Republike Srpske rekao sljedeće:

    “Mogli su to recimo, povezati sa nekim datumom u Dejtonu kada je Republika Srpska de fakto i de jure nastala. I ja to poštujem. Republika Srpska je trebala biti vojno uništena sredinom oktobra 1995. godine kada HVO, zato što joj je tako rečeno, nije ušla u Banjaluku”, rekao je Milanović.

    “Pupovac je nebitan i za njega ne glasa niko. Ali za ovog (Dodika) glasa stotine hiljada Srba. On nije bio ratni komandant. Nije organizovao logore, nije ubijao muslimane i Hrvate i ovo govorim kao predsjednik Hrvatske. S time Dodika ne mogu povezati i hvala Bogu na tome, a drugi su gori od njega. On je sagovornik i da, on nije šovinista”, rekao je Milanović i naglasio:

    “Trebam sagovornika, jedan od njih je i Bakir Izetbegović. Šta radi Izetbegović? On kupuje komade platna i čeka da prođe što više vremena da bi se Hrvati izmorili. Potkrada ih i laže im cijelo vrijeme”, rekao je Milanović.

    O Izetbegoviću je govorio kao o čovjeku sa kojim je postigao dogovor, a onda je on došao i rekao da nije na to pristao.

    “Onda navuče Plenkovića pa se nađe s njim. Onda kaže ko nas Bošnjake i Hrvate zavadi? Mi smo najbolji supsrat na svijetu, te Srbe, njih treba gurnuti. A vrijeme prolazi, a ja ne želim da se blamiram. Vrijeme prolazi, a izbori dolaze. Šta radi hrvatska diplomatija? Ništa, dopušta da se na silu proguraju zaključci koji su kao da ih je pisao Bakir Izetbegović kradljivac vremena”, rekao je Milanović.

    Ako neko iz Hrvatske bude glasao za sankcije Dodiku, za mene je izdajnik. Onda ću ja predstavljati Hrvatsku u Evropskom parlamentu, pa nećemo glasati za te sankcije. Trebam sagovornike! Izetbegović ih potkrada i ulazimo u izbornu godinu gdje se garantuje da će Hrvati biti pokradeni. Republika Srpska je to što jeste, unutar BiH. Ono što je za Hrvate vitalno su odnosi u Federaciji.

  • Srbija i ove godine pretekla Hrvatsku

    Srbija i ove godine pretekla Hrvatsku

    Prema podacima sajta Global Firepower, Srbija je i ove godine pretekla Hrvatsku u svojevrsnoj regionalnoj trci u naoružanju.

    A da se Hrvatska nije konačno odlučila na pojedinačno najveću vojnu nabavku u svojoj istoriji, kupovinu 12 polovnih višenamjenskih vojnih aviona “rafal” iz Francuske za milijardu evra, od čega je više od trećine već isplaćeno krajem 2021, njeno zaostajanje za Srbijom bilo bi de fakto i veće, piše Večernji list.

    Stranica Global Firepower svake godine još od 2006. objavljuje godišnji izveštaj i rang listu 140 nacionalnih oružanih snaga. I svake godine se s velikom pažnjom ta rang lista prati u zemljama bivše Jugoslavije, gde je, iz razumljivih razloga, vojno odmeravanje i dalje aktuelno.

    Premao podacima za 2022. Srbija je, kao i godinu dana pre, po jačini vojske ispred Hrvatske. Srbija je u 2022. rangirana na 61. mesto od 140 zemalja, a Hrvatska je korak iza, na 62. Prošle godine je Srbija bila na istom, 61. a Hrvatska na 63. mestu, podseća list.

    Premda Global Firepower svoj indeks snage i vojne moći računa na osnovu više od 50 faktora, ima tu i nelogičnosti, a i pogrešnih podataka, piše Večernji. Na primer, za Hrvatsku stoji da joj je godišnji vojni budžet jači od 2 milijarde američkih dolara, a vojni budžet Srbije da je dvostruko manji, tek nešto više od milijardu dolara. To je, naravno, potpuno pogrešan podatak, jer je hrvatski vojni budžet s uvećanjem za prvu ratu otplate „rafala“ sada u rangu 1,1 milijardu dolara, dok će budžet Srbije u 2022. dostići oko 1,35 milijardi dolara.

    Svejedno, s obzirom da se ova lista stvara iz godine u godinu, ipak se može uzeti kao donekle relevantna. Činjenica je da se u poslednjih nekoliko godina Srbija intenzivno naoružava i diže godišnje svoj vojni budžet i po 40-ak posto. Poređenja radi, još 2017. Hrvatska se nalazila na 68. mestu, a Srbija na 89. Dakle, veliki skok Srbije na ovoj vojnoj listi za samo pet godina, jer se probila s 89. na 61. mesto, nije iznenađenje, s obzirom da je u međuvremenu Srbija modernizovala celu eskadrilu od 12 MIG-ova 29, nabavila 20-ak tenkova T-72, novi protivavionski raketni sustav Pancir S-1, potom borbene helikoptere MI-35, te novi protivoklopni raketni sustav Kornet, sve iz Rusije. Iz Kine joj stiže kopija PVO sistema velikog dometa FK-3 (kopija ruskog S-300), a već su stigle kineske borbene bespilotne letelice, a dolaze slične iz Turske.

    Da se Hrvatska nije konačno odlučila na pojedinačno najveću vojnu nabavku u svojoj istoriji, kupovinu 12 polovnih višenamenskih vojnih aviona „rafal“ iz Francuske za milijardu evra, od čega je više od trećine već isplaćeno krajem 2021, njeno zaostajanje za Srbijom bilo bi de fakto i veće.

    Od zemalja bivše državne zajednice, nakon Srbije i Hrvatske sledeća po vojnoj moći je Slovenija, na 86. mestu, BiH je na 123, Sjeverna Makedonija na 134. Pritom, Crne Gore uopšte nema na ovoj listi, premda ima vojsku. Susedna Mađarska je na 56. mestu, Austrija na 58, Slovačka na 60. Dosta jaku vojsku ima Rumunija, koja je na 38. mestu, Norveška na 33, Grčka na 27.

    Izrael je 18. na svetskoj rang listi, Nemačka tek 16., Turska 13. Italija je bolje rangirana, na 11. mestu. Deseto mesto drži Brazil, Pakistan je na devetom, Velika Briotanija na osmom, a najbolje plasirana evropska i EU zemlja je Francuska na 7. mestu.

    To je, naravno, dosta čudan izbor, s obzirom da je Francuska i nuklearna sila, a poseduje i nuklearni nosač aviona, te nuklearne podmornice. No, na rang listi Global Firepowera od nje su jači, Južna Koreja i Japan, koji su na 6. i 5. mestu. Indija je na 4, a u samom vrhu su trećeplasirana Kina, drugoplasirana Rusija i još uvijek najmoćnija vojna sila na svetu SAD na prvom mjestu.

  • “Dodik širi etničku mržnju, a Republika Srpska je trebalo da bude vojno uništena”

    “Dodik širi etničku mržnju, a Republika Srpska je trebalo da bude vojno uništena”

    Predsednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je danas da je Republika Srpska “trebalo da bude vojno uništena”, a da Milorad Dodik, srpski član Predsedništva BiH, širi etničku mržnju, ali i da od njega “ima puno gorih”.

    Proslava dana Republike Srpske je najgore mogući izabrani datum, nakon njega su uslijedili grozni zločini i to slaviti kao sveto začeće jedne paradržave je politički nemoralno. Republika Srpska je trebalo da bude vojno uništena. Republika Srpska je nastala u Dejtonu, to je potpisao i Tuđman, i ja to akceptiram, i to je sve rekao je Milanović novinarima, kako prenosi Jutarnji list.

    – Nije ni Dodik, kao ni Putin, etnonacionalista, to su ljudi koji šire etničku mržnju. Pupovac je nebitan u cijeloj priči. A od Dodika ima puno gorih. Jedan od mogućih sagovornika je Bakir Izetbegović – rekao je Milanović govoreći o situaciji u Bosni i Hercegovini.

  • Ako NATO zatraži, S. Makedonija ulazi u rat; Hrvatska: Povući ćemo vojnike, do zadnjeg

    Ako NATO zatraži, S. Makedonija ulazi u rat; Hrvatska: Povući ćemo vojnike, do zadnjeg

    Makedonska ministarka odbrane Slavjanka Petrovska kaže da postoji mogućnost da se vojska te države uključi u eventualni vojni konflikt između Ukrajine i Rusije.

    Sjeverna Makedonija se zalaže za diplomatsko rešenje spora između Rusije i Ukrajine, ali postoji mogućnost da se uključi u eventualni konflikt, ukoliko takvo nešto zatraži NATO, rekla je ministarka odbrane Slavjanka Petrovska.

    Takav potez bi bio moguć samo uz saglasnost predsednika Severne Makedonije Steve Pendarovskog.

    Petrovska je, takođe, navela da makedonske oružane snage već pripremaju analize mogućeg angažmana u ovom konfliktu, ali je istakla da odluka o eventualnom učešću maakedonskih vojnika nije doneta.

    Sasvim suprotan stav o Makedonije ima hrvatski predsednik Zoran Milanović, koji je danas, na pitanje da prokomentariše sukob u Ukrajini, rekao da ne zna ništa o tome.

    “NATO pojačava prisutnost, mi s tim ne moramo ništa, niti ćemo imati išta. Ako dođe do eskalacije povući ćemo do zadnjeg hrvatskog vojnika. To nema veze s Ukrajinom, nego s Bajdenovom politikom, vidim nekonzistentnost i opasno ponašanje. Ovo se događa u predgrađu glavnog grada Rusije i načini postoje da se Ukrajina sačuva, bar 99 posto, da joj se ekonomski pomogne”, rekao je Milanović.

    “Kad je otišao Tramp, kog su demokrate napadale da se ponaša kao dadilja prema Putinovoj politici, nova administracija pod pritiskom republikanskih jastrebova, odjednom vrši pritisak na Pentagon i Bajdena da se prema Rusiji postave čvrsto. Vidim čvrsti ruski interes, vidim i Ukrajinu. Ukrajini nije mesto u NATO-u. Oni su jedna od najkorumpiranijih država na svetu. Mir. Treba smiriti političku scenu i ne dopustiti da ekstremisti drže pritisak na politiku i zato Hrvatska u tome neće učestvovati. Neću dopustiti, a Plenković neka preti Rusiji koliko hoće. Osim što je dva puta posetio Ukrajinu, ne zna šta se događalo. Hrvatska od toga treba da pobegne, kad je požar – zatvaraj vrata”, dodao je Milanović.

  • Grlić Radman: U BiH je stanje neodrživo i neperspektivno

    Grlić Radman: U BiH je stanje neodrživo i neperspektivno

    Trenutno stanje u BiH politički je neodrživo i neperspektivno, kazao je u petak u Medulinu hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

    On je nakon sastanka s grčkim kolegom Nikosom Denidasom rekao kako je nužno što prije postići dogovor oko izbornog zakona, kako bi Bosna i Hercegovina bila država u kojoj su jednakopravni svi njezini konstitutivni narodi i svi njezini građani.

    Pozvao je sve političke aktere u BiH da budu hrabri, mudri i odlučni i da “podrže proces koji će dovesti do jačanja povjerenja građana i pravednih izbora izbora koji će eliminirati sve oblike nejednakosti i diskriminacije i u konačnici značiti boljitak za Bosnu i Hercegovinu.

    Grlić Radman je ponovio stav hrvatske vanjske politike o promjeni izbornog zakona u BiH prije izbora 2022. kako bi se onemogućilo da brojniji Bošnjaci biraju hrvatske predstavnike u Domu naroda te hrvatskog člana predsjedništva.

    “Grčka nema nikakav interes u BiH osim da ona postane stabilna zemlja i prosperitetna na putu prema europskoj budućnosti i smatram da ondje nema mjesta nikakvom nacionalizmu”, kazao je Denidas, dodavši da se izborni zakon u BiH treba čim prije donijeti, prenosi Hina.

  • Milanović: Spreman sam za dijalog o BiH s Turskom i Srbijom

    Milanović: Spreman sam za dijalog o BiH s Turskom i Srbijom

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović ponovo je izrazio spremnost da zajedno s predsjednicima Turske i Srbije, Redžepa Tajipa Erdoana i Aleksandra Vučića, pokušaju da s političkim predstavnicima tri konstitutivna naroda u BiH, postignu odgovor o prevazilaženju krize, koja bi se mogla proširiti na cijeli region, piše danas zagrebački Večernji list.

    Iz kabineta hrvatskog predsjednika naveli su da je za Hrvatsku ključno da se Hrvatima u BiH garantuje legitimna zastupljenost u tijelima vlasti i da se prestane s njihovim preglasavanjem.

    “Predsjednik Milanović je u novembru prošle godine predložio posredovanje trojice predsjednika – Hrvatske, Srbije i Turske – smatrajući da takav format posredovanja može pomoći dogovoru između tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini – Hrvata, Srba i Bošnjaka”, podsjetio je portparol hrvatskog predsjednika Nikola Jelić.

    Jelić je za zagrebački dnevnik izjavio da Hrvatska ima ustavnu obavezu da brine o položaju Hrvata u BiH, kao što joj je, kako je naveo, i strateški interes cjelovita i stabilna BiH kao država tri ravnopravna konstitutivna naroda.

    Jelić je pojasnio da inicijativa hrvatskog predsjednika jedino ima za cilj da obezbijedni ravnopravnost sunarodnika u BiH.

    “Predsjednik Milanović predlagao je posredovanje trojice predsjednika isključivo s ciljem da se osigura ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH i njihova legitimna zastupljenost u tijelima vlasti”, rekao je Jelić.

    Nakon susreta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i turskog kolege Erdoana u nedjelju u Ankari, gdje je bilo riječi o ovoj temi, Jelić kaže da je Milanoviću drago da razgovori zainteresovanih strana idu u tom smjeru i vjeruje da takav format posredovanja ima realne izglede za uspjeh.

    “Ako je moguće dogovoriti posredovanje te vrste, predsjednik Milanović će učestvovati , ali pri tome očekuje i podršku Vlade Hrvatske”, naveo je Jelić u izjavi za Večernji.

  • U Hrvatskoj sve manje Srba: Pupovac o popisu stanovništva u ovoj zemlji

    Predsjednik Srpskog narodnog vijeća u Hrvatskoj rekao je, povodom popisa stanovništva u toj zemlji, da je pad broja Srba znatno veći od hrvatskog prosjeka, ali da je još rano govoriti da li će se to odraziti na manjinska prava srpskog naroda.

    Pad broja Srba je znatno veći od hrvatskog prosjeka, koji je deset odsto. U srpskim sredinama je to znatno više – rekao je Pupovac.

    Prema posljednjem popisu stanovništva u Hrvatskoj broj stanovnika smanjio se za skoro 400.000, a broj Srba u nekim mjestima smanjen je i za 30 odsto.

    Srbi prema ustavnom zakonu ostvaraju svoja prava na pismo, jezik i druga identitetska pitanja, a neophodan uslov za to je da budu trećina stanovništva u nekoj sredini.

    Pupovac vjeruje da u većini sredina neće doći do ukidanja prava Srba.

    Objašnjavajući razloge većeg pada broja stanovnika u srpskim sredinama, Pupovac kaže da su Srbi nešto stariji od prosjeka hrvatskog stanovništva, naročito u povratničkim sredinama.

    – To je jedan od razloga promjene demografske slike Srba u Hrvatskoj. Pad se desio i zato što su ljudi morali da biraju između prebivališta u Hrvatskoj i prebivališta u Srbiji ili Republici Srpskoj, odnosno BiH – rekao je Pupovac za Radio Beograd.

    On kaže da je odlazak Srba u treće zemlje sa cijelim porodicama još jedan razlog njihovog manjeg broja u Hrvatskoj.

    Pupovac je naveo da je za Srbe u Hrvatskoj značajno smanjivanje tenzija i negativnog stava i mržnje koja još uvijek postoji prema Srbima.

  • U Zagrebu ljuti: “Srbi su dokazali”

    U Zagrebu ljuti: “Srbi su dokazali”

    Matica hrvatska regovala je povodom Zakona o kulturnom nasleđu Srbije koji u Hrvatskoj nije naišao na odobravanje.

    Oni negoduju zbog dubrovačke književnosti do 1867. godine koju smatraju svojim, a ne srpskim nasleđem.

    “Zgroženi smo Zakonom o kulturnom nasleđu koji je Srbija donela u decembru prošle godine. Dve godine ranije u biblioteci “Deset vekova srpske književnosti” štampali su u štampariji Matice srpske iz Novoga Sada Marina Držića, a nešto pre toga i Ivana Gundulića. Tada smo podsetili javnost da prisvajateljima nisu važni sami po sebi ni Gundulić ni Držić, ni ostali hrvatski književnici i njihova dela, važna im je hrvatska teritorija koji nikada nisu uspeli da prisvoje i osvoje ni kulturom ni ratnim operacijama”, navodi Matica hrvatska.

    Navode da se iza te odluke Srbije krije interes za hrvatskim prostorom i za, kako ističu “hrvatskim morem”.

    “Treba ovde upozoriti i na činjenicu da srpska kulturna elita u svojim istorijskim posezanjima nije uspela da uskladi ciljeve sa srpskom političko-vojnom elitom. Više je puta srpska vojska napadala i uništavala sva ona dobra i vrednosti koje je kulturna elita želela i još uvek želi da prisvoji”, napisalo je predsedništvo Matice.

    Nije im dobar ni sopstveni zakon

    Iskoristili su ujedno i priliku da se osvrnu na debate oko Zakona o hrvatskome jeziku koji Matica priprema, a za koji mnogi misle da bi bio štetan ili nepotreban.

    “Ovaj događaj samo potvrđuje koliko je važna naša briga o našem jeziku i koliko je bila dobra nedavna odluka Matice hrvatske kada smo osnovali Radnu skupinu za izradu nacrta Zakona o hrvatskom jeziku. Sama ideja, uz brojna odobravanja u javnosti, izazvala je i nekoliko oštrih napada i nerazumevanje, uz retoriku sličnu onoj iz 1967. kada je donesena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, pa čak i onu iz januara 1972. godine kada je započelo nemilosrdno gušenje Hrvatskog proleća. Kada nacrt Zakona bude izrađen i predstavljen javnosti, argumentirana kritika biće dobrodošla. Za sada, napad na samu ideju izrade Zakona o hrvatskom jeziku izaziva zebnju i nelagodu, pogotovo kada znamo da gotovo svi narodi u Evropi imaju slične zakone, a naši se susedi uporno i nadalje bave svojatanjem naše književne baštine. Vreme je da osvestimo jednostavnu istinu: budemo li imali samopoštovanja, i drugi će nas poštovati”, zaključuju u Matici.

    Podsetimo, pitanje dubrovačke književnosti oduvek je mesto sukoba i polemika.

  • Milanović istakao: Dodik je trenutno partner Hrvatskoj u BiH

    Milanović istakao: Dodik je trenutno partner Hrvatskoj u BiH

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je prokomentarisao događanja u BiH.

    “Dodik je bio ljubimac Zapada i sad je legitiman predstavnik srpskog naroda. Republika Srpska je proglašena 1992., ali je ratificirana pariško-dejtonskim sporazumom. Tuđman ga je potpisao, nema natrag. Ne vidim da srpska politika u BiH radi štetu Hrvatima, prenosi Avaz.
    Bez Srba u BiH mi ovaj problem nećemo riješiti. Meni je stalo, ali nekima očito nije dovoljno” istakao je Milanović te rekao kako je Dodik trenutno partner Hrvatskoj u Bosni i Hercegovini.
    Milanović kaže da je u Banjaluci podbacio umjetnički direktor, te da se nisu trebale pjevati one pjesme na obilježavanju dana Republike Srpske.