VRBAS Media

Oznaka: Hrvatska

  • Plenković osudio rusko priznanje: Solidarnost sa Zelenskim i ukrajinskim narodom

    Plenković osudio rusko priznanje: Solidarnost sa Zelenskim i ukrajinskim narodom

    Hrvatski predsjednik Andrej Plenković oglasio se na Twitteru nakon odluke predsjednika Rusije Vladimira Putina da prizna nezavisnost Luganske Narodne Republike i Donjetske Narodne Republike.

    “Osuđujemo rusko priznanje samoproglašenih regija Donjecka i Luganska koje predstavlja kršenje međunarodnog prava i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. Zajedno s partnerima EU izražavamo solidarnost sa Zelenskim i ukrajinskim narodom”, napisao je Plenković u objavi.

    Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova u ponedjeljak je naveče osudilo rusko priznanje samoproglašenih proruskih republika na istoku Ukrajine.

    MVEP u objavi na Twitteru navodi da takav potez ruskog predsjednika Vladimira Putina “krši ukrajinski teritorijalni integritet, međunarodno pravo, Sporazume iz Minska i potkopava diplomatsko rješenje” krize, pišu hrvatski portali.

    “Čvrsti smo u podršci ukrajinskom suverenitetu”, naglašavaju u MVEP-u.

    Hrvatska je u nizu zapadnih zemalja koje su u ponedjeljak snažnom osudom reagovale na rusko priznanje i optužile Vladimira Putina za kršenje međunarodnog prava i ukrajinskog suvereniteta.

  • Tegeltija o izgradnji odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori

    Tegeltija o izgradnji odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori

    Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija rekao je da je planirana izgradnja odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori velika greška vlasti Hrvatske.

    Zaista je besmisleno izmiještati nuklearni otpad iz elektrane Krško kada je on već uskladišten, za koje oni plaćaju određene troškove u Sloveniji – smatra Tegeltija.

    Kako je istakao, nije bio ni fer izbor lokacije, neposredno uz granicu sa BiH, gdje su osim Novog Grada, koji je najbliži toj lokaciji, nizvodno Unom ugrožena sva naselja do samog Bihaća.

    Tegeltija je za Televiziju srpske dijaspore naveo i da je sasvim sigurno da Hrvatska u ovom trenutku nije spremna da razgovara o odabiru neke nove lokacije.

    “Podrška uvođenju diferencirane stope PDV”
    Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija podržao je prijedlog srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika za uvođenje diferencirane stope PDV, te naveo da je situacija sa inflacijom i kretanjem cijena takva da će sada teško moći da odbiju ovaj prijedlog oni koji su ranije to činili.

    – SNSD je nekoliko puta imao ovakav prijedlog u parlamentu BiH, jer smo smatrali da postoji prostor da neka grupa proizvoda bude više oporezovana, a da osnovne životne namirnice, oprema za bebe, ortopedska pomagala i drugo budu oporezovane nižom stopom. Nikada nismo uspjeli da pređemo prag koji se zove Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje, gdje smo od šest članova uspjeli dobiti dva srpska glasa, ali ne dalje od toga – rekao je Tegeltija za Televiziju srpske dijaspore.

    On je ponovio da bi bilo dobro da se uvede diferencirana stopa PDV-a, te naveo da trenutno u Evropi samo Danska i BiH imaju jedinstvenu stopu.

    Govoreći o krizi u institucijama BiH, Tegeltija je naveo da nikome iz Republike Srpske nije u interesu da stane život u BiH, te da ministri iz Srpske u Savjetu ministara apsolutno poštuju odluke Narodne skupštine Republike Srpske.

    Tegeltija je izrazio očekivanje da nametnuti “Inckov zakon” bude ukinut, a time i formalna prepreka za nesmetano funkcionisanje svih institucija u BiH.

    Tegeltija je istakao da u BiH postoje otvorena i druga politička pitanja, a mala spremnost, posebno jedne strane, da se kroz unutrašnji dijalog dođe do rješenja.

    Tegeltija je najavio da bi narednih dana trebalo da bude raspisan tender za izgradnju dionice autoputa od Doboja prema Vukosavlju i Modriči, čime bi bila započeta izgradnja svih dionica Koridora “Pet ce” koje se nalaze u Republici Srpskoj.

    – U ovom trenutku u izgradnji je obilaznica oko Doboja, a u Federaciji BiH radi se nekoliko dionica Koridora Pet ce. Nakon izbora izvođača radova prema Vukosavlju imaćemo samo dionicu za koju nisu obezbijeđena finansijska sredstva. Plan je i da bude rekonstruisana željeznička mreža od Doboja do Šamca i izgradnja puta Foča – Šćepan Polje, te snabdijevanje gasom BiH južnom konekcijom – rekao je Tegeltija.

    Kada je riječ o izgradnji autoputa Sarajevo – Beograd, Tegeltija je podsjetio da je Republika Srpska izabrala izvođača radova za prvu dionicu od granice sa Srbijom do Bijeljine.

    “Prioritet realizacija energetskih i infrastrukturnih projekata”
    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da je za BiH prioritet realizacija energetskih i projekata koji se odnose na željezničku i putnu infrastukturu, te da je jedan od najvažnijih kreditora na Balkanu Evropska banka za obnovu i razvoj EBRD.

    – Krajem februara delegacija BiH, koju ću predvoditi, prisustvovaće u Londonu godišnjoj skupštini EBRD-a na kojoj ćemo sa predstavnicima zemalja zapadnog Balakana razgovarati o investicionim projektima i kako ova banka može učestvovati u njihovoj realizacije – rekao je večeras Tegeltija za Televiziju srpske dijaspore.

  • Plenković u velikom problemu, mogući i prijevremeni izbori

    Plenković u velikom problemu, mogući i prijevremeni izbori

    Nakon što je uhapšen Darko Horvat, hrvatski ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine zbog zloupotrebe položaja, u aferi u kojoj je navodno bio uključen i potpredsjednik Vlade Hrvatske, premijer Andrej Plenković našao se pod pritiskom opozicije da raspiše prijevremene izbore.

    Ured za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminaliteta (USKOK) sumnja kako je Horvat, od novembra 2018. do kraja decembra 2018., kao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, dodijelio 2.6 miliona kuna bespovratnih sredstava privrednim subjektima za koje je bio lično zainteresovan, kao i onima za koje su to od njega neposredno ili posredstvom njegove pomoćnice Ane Mandac višekratno tražili.

    To se odnosi na bivšeg ministra Tomislava Tolušića, državnog sekretara Ministarstva regionalnog razvoja Velimira Žunaca, direktorice uprave za potpomognuta područja Katice Mišković i potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića, ali i na samu Mandac.

    Ana Mandac bila je zadužena za provođenje programa pod nazivom “Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrta na područjima naseljenima pripadnicima nacionalnih manjina za 2018. godinu”, bez okolišanja priznala je sve za što je USKOK tereti.

    Direktna uključenost ministra i čak potpredjednika Vlade u korupcionu aferu izazvala je burne reakcije opozicije u Hrvatskoj, koja je pozvala na raspisivanje prijevremenih izbora. Sve je dodatno podgrijano umanjivanjem razmjera afere od Plenkovića koji je rekao da su u pitanju programi, “vrlo male vrijednosti”,

    “Ti su programi bili ukupno oko 15 miliona kuna, znači mi govorimo o nekakvim dodjelama potpora, vjerojatno nekim manjim društvima, obrtima ili kome već, koji ne mogu biti nikako veliki. Ne vidim kakva je to hitnost i zbog čega se ministra nije moglo pozvati na razgovor”, rekao je Plenković.

    Nakon hapšenja tokom dana Plenković je smijenio ministra, uprkos tome što je prije nekoliko dana rekao da neće smijeniti nijednog ministra “taman da dube na trepavicama”.

    Predsjednik SDP-a Peđa Grbin u komentaru na hapšenje sad već bivšeg ministra Horvata rekao je da se Hrvatska može spasiti samo izborima.

    “Danas je, nakon više od 20 godina, uhapšen član Vlade Hrvatske. Uhapšen je ministar koji obnaša dužnost zbog onoga što je napravio kao član Vlade. Ne bilo koji ministar, nego onaj koji nije napravio ništa da pomogne ljudima Zagreba i Banije da se obnove njihove kuće. Ministar koji je očito nečime zadužio Andreja Plenkovića da ga i dalje nakon svega drži u Vladi”, rekao je Grbin.

    Dodao je da “sada treba spasiti puno više, funkcionisanje države”, a to smatra mogućim jedino kroz izbore, istakavši da je doslovno pola Vlade u postupku zbog činjenja krivičnih djela.

    Nezavisna saborska zastupnica iz Kluba zastupnika Mosta Marija Selak Raspudić izjavila da bi raspisivanje prijevremenih izbora bio jedini odgovoran politički potez s obzirom da je u aferu uključen ministar Horvat i potpredsjednik Vlade Milošević.

    Navodno bi se USKOK-ova akcija mogla proširiti na još jednog Plenkovićevog pouzdanika i još bližeg suradnika od Horvata i Miloševića – Josipa Aladrovića.

    Kako je objavio Telegram, on je povezan s nezakonitim zapošljavanjem u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, koji je vodio prije nego što je došao na funkciju ministra. Istražitelji su utvrdili da je sebi bliskim kandidatima osiguravao pitanja kako bi se pripremili za konkurse, odnosno kako bi na tim konkursima, s obzirom na to da su imali pripremljene odgovore i dobili posao.

    U kontekstu značajnog broja uključenih zvaničnika Vlade Hrvatske u korupcionu aferu, premijer Plenković nalazi se pred najvećim političkim izazovom u dosadašnjoj karijeri.

  • Grlić Radman: Koncept građanske države, koji se zagovara za BiH, dokrajčio Jugoslaviju

    Grlić Radman: Koncept građanske države, koji se zagovara za BiH, dokrajčio Jugoslaviju

    Jugoslavija se raspala upravo zbog koncepta građanske države koji se zagovara za Bosnu i Hercegovinu, rekao je danas šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman.

    Hrvatski ministar, koji boravi u Minhenu na bezbjednosnoj konferenciji, komentarisao je na taj način nedavnu inicijativu tri bivša člana posljednjeg saziva Predsjedništva SFRJ – Stjepana Mesića, Bogića Bogićevića i Vasila Tupurkovskog, koji za BiH predlažu napuštanje Dejtonskog sporazuma i etnonacionalnog koncepta vlasti.

    “Oni komotno daju preporuke, ali zapravo su jedni od najvećih krivaca za ovakvo stanje”, rekao je hrvatski ministar, prenosi Hina.

    Grlić Radman tvrdi da je upravo takav građanski koncept, koji je, kako navodi, stizao iz Beograda i koštao bivšu državu, “a posljedica je bila velikosrpska agresija”.

    “Slobodan Milošević htio je da stvori jednu unitarističku, centralizovanu državu kojom bi se upravljalo iz Beograda. Bivša država raspala se upravo zbog takvog narativa”, koji zagovaraju bivši hrvatski predsjednik Mesić, Bogićević i Tupurkovski, a koji bi imao “užasne posljedice” po susjednu državu, smatra hrvatski zvaničnik.

    Grlić Radman ocijenio je da su dosadašnje hrvatske vlade zakazale u aktivnoj politici koja bi uvjeravala međunarodnu zajednicu o situaciji u BiH, što se, kako navodi, promijenilo s dolaskom sadašnje vlasti.

    “Upravo zbog svih onih propuštenih politika bivših vlada, mi sad imamo situaciju koju imamo”, kazao je hrvatski ministar i dodao da je službeni Zagreb ipak “međunarodnim partnerima uspio da predoči da perspektiva BiH zavisi od duha i slova Dejtonskog sporazuma”.

    Grlić Radman je na minhenskom skupu danas učestvovao s estonskom premijerkom Kajom Kalas i rumunskim ministrom spoljnih poslova Bogdanom Aureskuom na raspravi GLOBSEC foruma, na kojoj se raspravljalo o situaciji na istoku Evrope, zapadnom Balkanu i Inicijativi tri mora.

  • Za šta se terete Horvat i saradnici: Muljali sa novcem za nacionalne manjine

    Za šta se terete Horvat i saradnici: Muljali sa novcem za nacionalne manjine

    USKOK sumnjiči ministra Darka Horvata da je 2018. godine, u svojstvu ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta, tražio od svoje pomoćnice Ane Mandac da za bespovratna sredstva iz programa “Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrta na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina” za tu godinu pogoduje određenim osobama.

    Kako neslužbeno saznaje Jutarnji, tereti se da je tražio da se sredstva dodijele osobama za koje je osobno bio zainteresovan, kao i onima za koje su to od njega tražili Tomislav Tolušić, a takođe od same Mandac, i državni sekretari Velimir Žunec i Katica Mišković te aktualni potpredsjednik vlade Boris Milošević. Radilo se o pruivrednim subjektima koji na to nisu imali pravo, što su, tvrdi USKOK, Horvat i Mandac znali jer su ih na to upozoravale i stručne službe, s čime su oni upoznali spomenute osobe koje su to od njih zahtijevale.

    No sredstva su im u konačnici ipak odobrena, čime je državni budžet, prema optužbi, oštećen za više od 2.6 miliona kuna.

  • Milanović ponovo žestoko o BiH: To je nikakva država, nikad neće ući u NATO

    Milanović ponovo žestoko o BiH: To je nikakva država, nikad neće ući u NATO

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je protiv potencijalnog širenja NATO saveza, a poručuje i Bosni i Hercegovini da neće dobiti dozvolu za pristupanje zbog tzv. hrvatskog pitanja.

    Takav stav je obrazložio činjenicom da će hrvatski vojnici morati ići u Ukrajinu ukoliko ta zemlja postane članica Alijanse, a za BiH je rekao da nikada neće ući u NATO jer je za to potrebno i odobrenje Hrvatske.

    Govoreći o krizi Rusije i Ukrajine, odnosno sukobu NATO-a i Rusije o proširenju Alijanse na nekadašnje članice SSSR-a, Milanović je jasno poručio da se NATO ne bi trebao širiti na Ukrajinu.

    “Mislim da onaj ko zagovara da se NATO širi na Ukrajinu ugrožava i hrvatski interes. Jer mi smo u NATO-u, neko sutra može tamo poslati naše ljude. NATO je došao dovoljno na istok Evrope, cijeli život to gledam, cijeli svoj prokleti život, dosta je. Dok god sam predsjednik Hrvatske, ja sam za to da se NATO više ne širi”, rekao je on.

    Ovakva izjava hrvatskog predsjednika suprotna je politici otvorenih vrata Sjevernoatlantskog saveza, a Milanović je jasno naglasio da je protiv bilo kakvog širenja Alijanse, uključujući i na Bosnu i Hercegovinu.

    “U NATO se ulazi po političkim kriterijima. Dosta. Sutra će u NATO ući neka država, recimo Crna Gora. Ja kad nekoga primam u porodicu, želim znati ko je to. BiH u NATO-u? Kako? Tamo satiru Hrvate, država je nikakva, nefunkcionalna i trebali bi ići u NATO? Još im se stvara iluzija da će ući. Kako? Nikada nećete ući jer dozvolu trebaju dati svi. I Hrvatska i Turska”, poručio je.

    Milanović je također rekao da će raditi na tome da blokira izbore u BiH.

    “Ako ne dođe do dogovora, onda se izbori ne bi trebali održati. Dat ću sve od sebe da se izbori ne održe. Diplomatska grana EU zagovara stajalište koje je potpuno oprečno interesima Hrvata u BiH. Sad ja vas pitam gdje smo mi to, ko to nama pomaže i kakva je solidarnost tu na djelu? Neka odu u Livno pogledati kako to izgleda. Kada Hrvatska to kaže to je petljanje u unutarnje interese BiH, a kada kaže neko iz Brisela onda je to zajednička politika”, rekao je Milanović.

  • Na Mljet iskrcana vojna oprema, Milanović: Nije za javnost

    Na Mljet iskrcana vojna oprema, Milanović: Nije za javnost

    Hrvatski portal Morski objavio je da je na Mljet u srijedu stigao desantni brod minopolagač “Krka” i na ovo ostrvo, prema tvrdnjama mještana, dostavio poprilično vojne opreme i osoblja.

    Na ovom ostrvu se nalazi radarska stanica, a kako portal saznaje od izvora bliskog Oružanim snagama Hrvatske (OSRH), ljudstvo i oprema tamo inače stižu civilnim trajektom, a rijetko vojnim brodovima.

    “Radi se o sistemu MOL ili mobilnom lanseru RBS15. To su projektili velikog dometa koji mogu biti na brodu, kao što jesu na ‘kraljevima’ (raketne topovnjače Dmitar Zvonimir i Petar Krešimir IV), a mogu se montirati na kamione, kao i u ovom slučaju, poput vježbi koje je Hrvatska vojska već odrađivala”, kaže neimenovani izvor.

    Prema pisanju portala na Mljet je stigao RBS-15 (Robotsystem 15) protivbrodski projektil velikog dometa, koji može pogađati i ciljeve na kopnu.

    Projektil je razvila švedska kompanija Saab Bofors Dynamics i on se ubracja u klasu “ispali i zaboravi”, sa sea-skimming napadnom putanjom, s visokorezolutnim radarskim pretraživačem koji radi u Ku-frekventnom području za napad na površinske ciljeve i GPS sistemom za napad na kopnene ciljeve.

    Konstruisan je tako da bude otporan na elektronička ometanja, piše Morski.

    Projektili RBS-15 glavno su naoružanje raketnih topovnjača Hrvatske ratne mornarice (RTOP-11, RTOP-12, RTOP-21,RTOP-41, RTOP-42 ) te tri mobilna obalna lansera.

    Odlikuje se vrlo dobrim karakteristikama penetracije preko protivničke odbrane primenom stealth tehnologije, ali i čitavog niza iznenadnih manevara na niskim putanjama u završnoj fazi leta.

    Mljet je od vremena bivše Jugoslavije bio tzv. prva linija obrane, dok, na primjer, Korčula i Pelješac ne spadaju u odbranu, već logistiku za prednju liniju.

    Vis je, recimo odstupnica. I to sve, naravno, uz uslov da Italija, kao članica NATO saveza i hrvatski vojni partner, odrađuje svoje, prenijeli su, između ostalog, hrvatski mediji.

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović izjavio je danas, povodom, dopremanja raketnog sistema na ostrvo Mljet, da to nisu stvari za javnost, da je sve u redu i da stanovnici tog ostrva zbog toga nisu zabrinuti.

    “To nisu stvari za javnost. Stanovnici Mljeta nisu zbog toga zabrinuti, sve je mirno, sve je u redu. Ostalo će vas, ako nisu na spavanju, obavijestiti iz MORH-a, to im je posao”, rekao je Milanović novinarima u Požegi.

  • Američka mornarica stigla u Hrvatsku

    Američka mornarica stigla u Hrvatsku

    Nakon što je Vlada Hrvatske dala odobrenje u hrvatske vode uplovio je američki nosač aviona na nuklearni pogon – USS Hari S. Truman.

    On je sa fregatom Kraljevske norveške ratne mornarice, usidriće se danas u Splitu, objavilo je američka ambasada.

    “To je uzbudljiva prilika za posade oba broda da upoznaju stanovnike Hrvatske i da dožive njenu istoriju i slikovit krajolik’, rekao je kontraadmiral Kurt Renšov, zapovednik Osme udarne skupine nosača.

    “Nedavno smo s našom saveznicom Hrvatskom, u okviru Severnoatlantskog saveza, učestvovali u vežbi Neptune Strike 22 i veselimo se što ćemo s našim domaćinima istorije vreme na obali’, kazao je.

    Poseta luci biće i prilika da mornari iskuse šta nudi Hrvatska i ojačaće odnos s hrvatskim građanima, ističu u ambasadi.

    Naime posada u Splitu učestvovaće u humanitarnoj akciji u Dečjem domu Maestral, a imaće i organizovane turističke ture.

    “Ova poseta splitskoj luci biće ključan za demonstraciju naše odlučnosti s američkim partnerima i saveznicima na Jadranu”, rekao je kapetan Gavin Daff, zapovedni oficir nosača aviona ‘Hari S. Truman’.

    Američki nosač aviona USS Hari S. Truman već je 2015. bio usidren kod Splita. U službi je od 1996. godine i jedan je od nosača aviona na nuklearni pogon klase Nimitz, najvećih nosača aviona na svetu, veličine kao tri fudbalska stadiona.

    Dugačak je preko 300 metara i širok preko 40 metara, s gazom od 12 metara. Pogone ga dva nuklearna reaktora koji omogućuju postizanje brzine od preko 30 čvorova. Bez ponovnog punjenja može ploviti tri milionaa milja, gotovo 25 godina.

    Ime je dobio po posleratnom američkom predsedniku Hariju S. Trumanu, a poznat je i pod nazivom Lone Warrior (Usamljeni ratnik).

    Godine 2015., kada je bio u Hrvatskoj, naoružanje nosača činili su borbeni avioni tipa F/A – 18 Hornet i Superhornet, helikopteri SH-60 Seahawk i avioni za elektroničko izviđanje i rano upozorenje E-2 Hawkeye.

    Za protivvazdušnu odbranu koristi rakete Sea Sparrow i protivvazdušni sistem Phalanx, u kojem su spregnuti radar i višecevni protivvazdušni top.

  • Hrvatska ponovo prijeti Srbiji da će zaustaviti njen put ka EU

    Hrvatska ponovo prijeti Srbiji da će zaustaviti njen put ka EU

    Hrvatska ponovo prijeti Srbiji da će zaustaviti njen put ka Evropskoj uniji.

    Kao razlog sada navodi problem arhivske građe koju Beograd navodno odbija da vrati Zagrebu.

    Zagrebački “Večernji list” tvrdi da Beograd odbija da Zagrebu vrati arhivsku građu koja mu pripada iako je, kako kažu, Srbija potpisala sporazum o sukcesiji.

    “Večernji” piše da je tim povodom Hrvatska juče uputila protestnu notu Srbiji u kojoj, kako navodi, upozorava da problem arhiva može zaustaviti put Srbije prema EU.

    List dodaje da Hrvatska traži od Srbije da joj preda i građu sa diska koji je Srbija predala Izraelu i u kojoj je, prema saopštenju srpskog Ministarstva obrane, građa o stradanjima Jevreja u NDH.

    Dodaju da je Hrvatska protestnu notu uputila Srbiji nakon što je na službenim stranicama srpskog Ministarstva odbrane objavljena informacija o sastanku potpredsjednika srpske vlade i ministra obrane Nebojše Stefanovića sa ambasadorom Izraela u Beogradu Jahelom Vilanom, 7. februara.

    Prema tom saopštenju, ambasadoru Izraela je uručen “hard disk s preko 162.000 stranica digitalizovane arhivske građe koje je Vojni arhiv prikupio, a koja se odnosi na progon i stradanje Jevreja od NDH tokom Drugog svetskog rata”.

    U “Večernjem” se tvrdi da je u konkretnom slučaju riječ o arhivskoj građi premještenoj s područja Hrvatske koja je obuhvaćena zahtjevom za povrat nestalog i koja je kao takva obuhvaćena zahtjevom za povrat iz 2006, zajedno sa više od 700 fondova i zbirki iz pedesetak ustanova, prie svega Arhiva Jugoslavije, Saveznog sekretarijata za inostrane poslove, Vojnog arhiva i ustanova JNA, kao i Jugoslavenske kinoteke.

  • Haker u Hrvatskoj oteo podatke 100.000 građana, sad traži pola miliona dolara u kriptovalutama

    Haker u Hrvatskoj oteo podatke 100.000 građana, sad traži pola miliona dolara u kriptovalutama

    Haker koji je napao telekomunikacijsku kompaniju A1 Hrvatska te ukrao lične podatke najmanje 100.000 korisnika traži da mu kompanija u iduća 24 sata isplati oko pola miliona dolara u kriptovalutama.

    Ako to ne učini, on je zaprijetio da će objaviti ukradene podatke na više hakerskih i darknet foruma.

    A1 je objavio da su ukradeni podaci oko 10 posto ukupnog broja korisnika te mreže, a da su izloženi podaci ime i prezime, adresa, OIB te broj telefona, piše Index.

    Jučer je osoba koja se predstavila kao haker koji je upao u sistem A1 o svemu emailom obavijestila nekoliko medija. U tom je mailu iznio tvrdnju da je hakirao cijelu bazu podataka A1 korisnika i da je u A1 kao dokaz poslao dio tog popisa.

    Portal Index.hr je preko maila stupio u kontakt s hakerom, koji kaže da mu iz A1 nisu odgovorili na mailove koje je poslao na više adresa, između ostalog i visokorangiranim osobama u kompaniji.

    “Prije najave nisu me obavijestili ni odgovorili na moj upit. Moj zahtjev za 150 ETH nije popunjen. Prošlo je skoro 48 sati, dao sam im 72”, piše haker.

    Sto pedeset ethereuma (ETH) trenutno vrijedi 476.678 američkih dolara, a rok od 72 sata ističe kasno večeras.

    “U slučaju da prođu 72 sata, baza podataka bit će napravljena javnom. U slučaju da mi plate kao što zahtijevam, nikome ništa”, navodi.

    Optužuje i A1 da nije dovoljno zaštitio podatke korisnika te ih upućuje da se ugledaju na teleoperatere iz SAD-a.

    “Čitao sam neke članke danas, A1 je 100 posto kriv. Brojni GDPR zakoni su prekršeni. Kao što sam rekao, na alatima radnika ne bi trebalo da bude dozvoljeno gledati lične informacije korisnika kojima trenutno ne pomažu preko telefona ili u trgovini. Također spominjem da američki operatori uopće ne dozvoljavaju pristup korisničkom računu i gledanje informacija bez verifikacije korisnika preko koda poslanog SMS porukom. Neka se A1 ugleda”, piše haker.