Oznaka: Hrvatska

  • Grlić Radman: I Hrvatska će protjerati dio ruskih diplomata

    Grlić Radman: I Hrvatska će protjerati dio ruskih diplomata

    Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman najavio je u srijedu u Bruxellesu da će i Hrvatska protjerati dio ruskih diplomata, kao što su već učinile brojne članice EU-a i NATO-a.

    “To ćemo učiniti iz solidarnosti i kao reakciju na ovo što se događa, na ove stravične prizore iz Buče i drugih ukrajinskih krajeva”, rekao je Grlić Radman dolazeći na sastanak ministara vanjskih poslova država članica NATO-a.

    Istaknuo je da to snažno podsjeća na tragične događaje od prije više od 30 godina u Vukovaru, njegovu herojsku obranu i žrtve.

    Niz država članica NATO-a i EU-a odlučilo je protjerati dio ruskih diplomata nakon izvješća o otkriću masovnih grobnica i ubojstava civila u ukrajinskom gradu Buči, poslije povlačenja ruskih vojnika.

    Ministri vanjskih poslova 30 država članica NATO-a razgovarat će u srijedu navečer i u četvrtak o daljnjoj pomoći Ukrajini.

    Oni će razgovarati o slanju protutenkovskog oružja, protuzračnih sustava, kibernetičkoj pomoći, opremi za zaštitu od kemijskih i bioloških prijetnji.

    U četvrtak će im se pridružiti ukrajinski šef diplomacije Dmitro Kuleba koji će ih izvijestiti o posljednjem razvoju događaja, uključujući i o pregovorima između Kijeva i Moskve.

    Na sastanku će također sudjelovati i Finska, Švedska, Gruzija i Europska unija, kao i partneri azijsko-pacifičkog područja Australije, Japana, Novog Zelanda i Južne Koreje.

    Na sastanku će se razgovarati i o novom Strateškom konceptu, koji bi trebao biti usvojen na samitu Saveza krajem lipnja u Madridu.

    “Pripremamo novi Strateški koncept kako bi Savez mogao odgovoriti na sve oblike prijetnji, kako bi bio učinkovitiji i što jači”, rekao je Grlić Radman.

    Dodao je da se u tom dokumentu zadržava politika proširenja, tzv. politika otvorenih vrata, ističući da se Hrvatska zauzima za uključivane zemalja zapadnog Balkana u NATO.

  • Od dve ruske banke zavisi prehrambena sigurnost Hrvatske?

    Od dve ruske banke zavisi prehrambena sigurnost Hrvatske?

    Vlasništvo ruskih banaka nad najvećim proizvođačem i trgovcem hranom u Hrvatskoj otvara brojna neugodna pitanja o vezanom riziku u kontekstu rata u Ukrajini.

    “Nadajmo se da aktuelna situacija neće na najgori mogući način razotkriti koliko smo pogrešili s Agrokorom u vrieme njegovog kraha i državnog spašavanja prije nekoliko godina”, rekao je za DW ekonomista Ljubo Jurčić o sadašnjim iskušenjima u koja silom prilika dospeva najveći hrvatski tržišni protagonista u sektoru proizvodnje i trgovine hranom.

    Štaviše, to je ujedno najveći korisnik javnih podsticaja u poljoprivredi. Rizični kontekst je napad Rusije na Ukrajinu, naravno, te pretnja po evropsku tzv. prehrambenu sigurnost.

    Većinski suvlasnici Agrokora, odnosno novije grupacije Fortenova koja je preuzela njegove ogranke nakon navedenog kraha, jesu dve ruske banke. Hrvatsku ispostavu jedne od njih, Sberbanke, matica je nedavno prodala državnoj Hrvatskoj poštanskoj banci. Ipak, s time nije rešen i udeo u Agrokoru, ostajući vezan za matičnu bankarsku instancu. Obe ruske banke, Sberbanka i VTB, u međuvremenu su najavile prodaju svog vlasništva nad tom hrvatskom kompanijom, doduše. No dok se to ne dogodi, ostaje potencijalna izloženost Agrokora stresu izazvanom ratnim okolnostima, od kreditiranja do upravnih odnosa.

    Strateška industrija se ne prodaje

    U sličnom tonu se nelagoda oseća s obzirom na ukupnu hrvatsku prehrambenu sigurnost, pored svih ostalih faktora, npr. globalne inflacije uzrokovane pandemijom. Akcijske mere se pak kolokvijalno nazivaju i vatrogasnim, umesto strateških ekonomsko-političkih koraka. A potonji su morali biti preduzeti pre ikakve krize, upravo zbog preveniranja problema u takvim situacijama. “Nadležni fond“, dodaje Jurčić, “nije smeo da deluje na onakav način. Ispustili smo stratešku industriju izvan državnih ruku. To se tako nipošto ne radi.”

    “Trebalo je promeniti samo jedan član zakona i zadržati kompaniju u našim rukama. Izgubili smo ogroman kapital, a bojim se da ćemo, ako nešto ode ukrivo, na teži način naučiti šta to znači. Agrokor je i dalje hrvatsko pravno lice, ali nemamo uticaja na tokove u njemu. Zato se takve industrije ostavljaju pod državnim nadzorom, da im se poslovanje lakše usmeri u domaćem interesu. Postoje razni načini da se to ostvari. Razvijenije zemlje to i tekako znaju i praktikuju“, jasan je ovaj profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

    Geopolitika opet u igri

    U sličnom smeru razmišlja Luka Brkić, profesor ekonomske politike na zagrebačkom Fakultetu političkih nauka. On upozorava da se isti problem pokazuje kod energetske politike Republike Hrvatske. Inače, naglašava DW, zanimljivo je kako se nagađa da bi i Agrokor nakon prodaje mogao da završi u rukama mađarskog kapitala. Tačnije, u vlasništvu jednog tajkuna koji se dovodi u vezu s državnim interesom i uticajem zvanične Budimpešte. No, ovaj sagovornik DW-a napominje da se njegova opaska tiče bilo kojeg stranog vlasništva nad hrvatskim resursima.

    “Strateškim resursima ili sektorima, naime, onima presudnim za elementarno preživljavanje države i naroda“, pojašnjava Brkić za DW, “a to se ne sme prepuštati nekom imaginarnom tržištu, jer tamo ne nalazimo idealne konkurentske relacije. Prečesto su to, recimo, oligopolne strukture. Na benzinskim pumpama u RH stoga ne možete naći zaista različite cene. Neoliberalna paradigma je utoliko promašena stvar, što možemo videti sad kad se u igru vratila geopolitika, iako su gotovo svi tvrdili da je ona prošlost. Previše se olako poverovalo u to.”

    Milost i nemilost trgovaca

    Krize najzornije pokazuju da sam opstanak društvenih zajednica zavisi od posebnih državnih ekonomskih politika umjesto slepog podvrgavanja ekonomije deregulisanom tržištu. “Da su te politike vođene valjano u slučaju Agrokor, bili bismo puno sigurniji. Jasno, to još ne znači da će nam se dogoditi nešto fatalno. Ali, gubi se iz vida i da RH ima još jedan spor u arbitraži, koji može izazvati nova preslagivanja vlasništva. To je moguća pretnja, neizvesnost svakako. Ne sugerišem da postupimo kao Tramp s Huaveijem, ali bolja zaštita nacionalne sigurnosti u ekonomiji nam je ipak neophodna”, kaže Brkić.

    On se povrh toga složio i s konstatacijom DW-a da različiti državni funkcioneri u hrvatskoj ekonomiji ispoljavaju jedan isti problematičan refleks, za šta imamo primere Borislava Vujčića i Zdravka Marića. Guverner centralne banke RH i ministar finansija na jednak su način, u razmaku od par meseci, savetovali građane u vezi s rastom cena. Obojica su javno predložili da, kad kupac uoči neopravdano visoku cenu određenog artikla, ode u drugu trgovinu. Tamo će navodno pretrpeti korektan trošak, bez dodataka koji nisu opravdani realnom inflacijom i sličnim uzrocima.

    Već i primer s cenama benzina, koji je naveo Luka Brkić, pokazuje da takva potrošačka taktika ne bi spasila nikoga, naprotiv. Jer, bez državnog nadzora i sistema sankcija nije pametno očekivati da će ijedan trgovac propustiti šansu da ostvari dodatnu zaradu pomoću svojevrsnog lova u mutnom. Ili to vredi za ogromnu većinu njih, a u kriznim vremenima nije dobro ostati na milost i nemilost trgovačkoj etici. Kad je posredi jedan koncern poput Agrokora, te njegove delikatne vlasničke strukture, onda je ta izvesnost još očiglednija.

    Sindikati bez javnog uticaja

    “Treba pritom priznati i da u našem javnom prostoru danas ima dosta histerije u odnosu na Ruse“, kaže o tome Ljubo Jurčić, “i prema našem odnosu s njima. Ne bi trebalo preterivati, makar ne u pitanjima oko Agrokora. Ponavljam, firma je domaće pravno lice, a finansije Rusa su pod sankcijama. To ne znači da Agrokor neće moći poslovati dok je njihov, nego da oni ne mogu iz njega izneti dobit ili novac od prodaje udela, zbog blokade računa. No ostaje zaključak da se ne treba izlagati riziku ni kad sve funkcioniše normalno, a kamoli sad.”

    Najzad, DW dodaje kako sindikati vezani uz Agrokor ne žele javno da iznose stajališta o napetosti usled raspleta ili novog zapleta. “Sindikat trgovine Hrvatske ne komentariše procese vezane uz promenu vlasništva, i samo vlasništvo, nad trgovačkim društvima u kojima deluje. U tim društvima, pa i onim iz sistema Fortenove, bitna nam je stabilnost poslovanja društva i sigurnost radnih mesta. Tamo imamo razvijen socijalni dijalog, potpisan kvalitetan kolektivni ugovor. Od početka godine, dogovorili smo i povećanje plaća za većinu radnika“, rekla je za DW Zlatica Štulić, predsednica STH-a.

  • Stravičan zločin kod Zagreba: Majka (30) ubila svoje petogodišnje dijete pa sebe

    Stravičan zločin kod Zagreba: Majka (30) ubila svoje petogodišnje dijete pa sebe

    Majka i dijete nađeni su mrtvi u porodičnoj kući na području Donje Bistre kod Zagreba, saopćeno je iz zagrebačke policije.

    Stravičan prizor beživotnih tijela majke i djeteta u porodičnoj kući u mjestu Donja Bistri kod Zagreba dočekao je u ponedjeljak nešto poslije podneva člana porodice, koji je odmah pozvao Hitnu pomoć i policiju.

    Nažalost, kako prenose hrvatski mediji, mogla se konstatovati samo smrt, a iz PU zagrebačke kažu da su dojavu člana porodice zaprimili u 12,29 sati.

    Po vidljivim ozljedama, radi se o nasilnoj smrti majke i djeteta, objavila je policija dodavši da su uviđaj i kriminalističko istraživanje u toku.

    Prema neslužbenim informacijama, policija sumnja da je majka (30) prvo ubila dijete (5), a potom i sebe.

    Više informacija bit će poznato po okončanju uviđaja, saopćeno je iz zagrebačke policije.

  • Milanović: Nije NATO slomio Mladića, već hrvatski oklop pred Banjalukom

    Milanović: Nije NATO slomio Mladića, već hrvatski oklop pred Banjalukom

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović “čestitao” je građanima Srbije na izbornim rezultatima kroz smijeh, naglasivši kako se “Srbija mora odlučiti gdje je i na kojoj strani”. U protivnom, Milanović tvrdi da im predviđa propast.

    Milanović se “osvrnuo” se i na Bosnu i Hercegovinu poručivši kako “BiH ne bi opstala da joj Hrvatska nije pomogla”.

    “Nikakvo NATO bombardovanje nije slomilo Ratka Mladića već dolazak hrvatskog oklopa i nekoliko stotina profesionalca pred Banjaluku. Tek onda se mogla postrojiti Armija RBiH”, naveo je.

    “Samo želim preko Dunava imati normalne susjede”
    Mialnović je objasnio izjavu o Srbiji i bijedi.

    “Srbija nije bijeda niti šaka jada, ali neke pojave su bijeda. Bijeda je frustracija kada ne napreduješ onim tempom za koji su tvoji građani i država sposobni, a Srbija je. Politika Srbije je kameleonska. Ljubimo Rusiji, a Rusiji smo jedna mala zamrljana fusnota. Sada je Rusija otišla svojim putem koji je preveliki. Preveliki je za Njemačku, a ne Srbiju. I gdje je sada Srbija ostala? Tristotine kilometara od Budimpešte, članice NATO-a. Srbije je članica Partnerstva za mir, a ne Varšavskoga pakta. Održava vojne vježbe sa Zapadom puno više nego s Rusijom, dobija pomoć sa Zapada. Od Rusije kupuje. To je kolektivna deluzija, fikcija. Ne ulazim u genezu simpatije za Ruse u Srbiji u kojoj praktički pet ljudi govori ruski ispravno. To je valjda neki prkos. E pa prkosom se u politici malo toga postiže”, rekao je Milanović.

    Kazao je i to kako je “Srbija posebna politička kategorija”.

    “Puni šarma, talenta, katkad autosugestije. Samo želim preko Dunava i kroz Srem imati normalne susjede, ljude koji se neće razmetati da su kupili neke rabljene avione i stalno se natjecati s Hrvatskom ko je jači. Dosezi se vide u Ukrajini. Jedino kopnena vojska rješava stvar. Nikakvi lovci ni srpski proturaketni sistemi nisu dovoljni”, istakao je.

    “Hrvatska nema nema oružja da bilo šta napravi BiH, a BiH nema dva metka da ispali”
    Dotakao se opet Bosne i Hercegovine. Kazao je da Zapad, posebno Njemačka ili Švedska “nemaju šta stali izaslanike Bundestaga koji su porijeklom iz Sarajeva da objektivno izvještavaju.

    “To neka ostave narodima BiH i zainteresiranim susjedima. Hrvatska nema oružje da bi bilo šta napravila u BiH, a BiH nema dva metka da ispali. Nema opasnosti od rata, ali ima opasnosti od bijede. Ima se manje vremena. Niko nema paklene planove za BiH iz dva razloga: 1. niko nema dva metka i dvije cijevi, a 2. zato što se ne usude. Što vrijeme više odmiče to su institucionalni izgledi za dogovor manji. A s tim određene političke snage sarajevske čaršije računaju. Kada u Evropskom vijeću oko teksta vezano globalni kompas, jedna novotarija EU kojima se brzo zaboravi ime, ali moćno zvuče. Kada uđe odredba o konstitutivnim narodima u to, onda zavlada očaj u dijelu krugova u Sarajevu. Oni ne žele uništiti Hrvate, samo ih žele pokrasti”, rekao je, prenosi N1.

    “Hrvatska spasila BiH”
    Potom je govori o dolasku u Mostar na obilježavanje godišnjice HVO-a i poručio kako BiH “ne bi opstala da nije bilo Hrvatske”.

    “HVO je spasio BiH, Alija Izetbegović je dobio najviše veleredove iz ruku Franje Tuđmana. Neka ga njegov sin vrati ako je Hrvatska zločinac koji ide dijeliti BiH. Hrvatska je bila u misiji spašavanja i sebe i BiH i povukla se odmah. I to se više nikada neće dogoditi. Nikakvo bombardovanje NATO-a nije slomilo Ratka Mladića već dolazak hrvatskog oklopa i nekoliko stotina profesionalaca pred Banjaluku. Tek onda se mogla postorjiti Armija RBiH. To su gole činjenice. I tada uz američku ne toliku pomoć, povukli se. Možda je to bolje. To je cijena koju je Hrvatska platila da bi SDA bila na vlasti”, poručio je Milanović.

  • Vučićeva poruka Hrvatima

    Vučićeva poruka Hrvatima

    Predsjednik Srpske napredne stranke Aleksandar Vučić izjavio je sinoć da želi da Srbija “ima snažnije i bolje odnose sa Hrvatskom” i učiniće sve da takve odnose i napravi “poštujući sve naše razlike”.

    “Mi od vas ne tražimo da nam se izvinjavate, nemojte ni vi od nas da tržite da se izvinjavamo”, rekao je Vučić, na konferenciji za novinare u sjedištu stranke.

    On je istakao da niko ne može da kaže da je “jednu lošu riječ rekao o Hrvatskoj”, a u “toj zemlji je stotine naslova medijskih protiv njega lično”.

    “Razumijem da neki ne žele da je Srbija jaka, a biće još jača”, rekao je Vučić, koji je istakao i da će nova vlada biti “stabilna i jaka”.

  • Završena spoljna obnova Hrama Svetog Jovana u manastiru Jasenovcu

    Završena spoljna obnova Hrama Svetog Jovana u manastiru Jasenovcu

    Početkom ove sedmice, završeni su radovi na popravci krovnog pokrivača i urađena je nova fasada na Manastirskom hramu Rođenja Svetog Jovana Preteče u Jasenovcu.

    Ova informacija objavljena je na zvaničnoj Fejsbuk stranici Eparhije Pakračko-slavonske.

    “Od svečanog čina osveštanja Jasenovačkog hrama 1984. godine pa do jeseni 2021. godine kada su otpočeli radovi, na spoljašnosti hrama nisu vršene znatnije popravke, iako je isti preživeo oštećenja i skrnavljenja tokom rata devedesetih godina i operacije “Bljesak” 1995. godine.Materijalnom pomoći Vlade Republike Srbije od 9. marta do 28. aprila, a po dogovoru s Predsednikom Republike Srbije g. Aleksandrom Vučićem i Patrijarhom Srpskim g. Porfirijem, ova sveštena porodica dobila je potrebna sredstva za početak obnove ove, za sve nas, velike svetinje koja molitveno čuva i neguje spomen na žrtve sistema koncentracionih i logora smrti Jasenovac”, navodi se iz eparhije.

  • Milanović odbio da govori o nalazu pada letjelice na Zagreb

    Milanović odbio da govori o nalazu pada letjelice na Zagreb

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović izjavio je danas da je forenzički nalaz o padu bespilotne letjelice na Zagreb završen još prije osam dana, a da oni koji su se bavili, kako je naveo, “glupostima” i “lagali” o tom događaju sada ćute.

    Milanović je novinarima u Plitvicama rekao da on zna rezultat tog nalaza, ali da o tome ne želi da govori, jer za to, kako je naveo, više nema “ni interesa, ni vremena”.

    “Baviti se glupostima ministra obrane (Maria Banožića). Ovo je bila glupost u koju je povukao i premijera”, rekao je Milanović.

    Upitao je zašto premijer Plenković više ne drži pres konferencije sa avionima u niskom letu.

    “Lagali smo, izmišljali, pričali gluposti… Prije bih rekao da su pričali gluposti nego lagali”, rekao je i dodao da o nalazu pada letjelice ne želi da govori, jer pokušava da, kako kaže, bude odgovoran, što mu ponekad i uspije.

  • Plenković najavio rekonstrukciju hrvatske vlade

    Plenković najavio rekonstrukciju hrvatske vlade

    Premijer Hrvatske Andrej Plenković saopštio je danas da su mu članovi najviših organa HDZ dali mandat za rekonstrukciju vlade ali nije otkrio rokove, imena i broj ministara koje bi obuhvatila.

    “Sva tijela stranke dala su mi podršku za promišljanja o rekonstrukciji vlade kako bismo u zadnje 2,5 godine našeg mandata krenuli osnaženi, osvježeni u ispunjavanju našega programa i realizaciji svih ciljeva koji su pred Hrvatskom”, rekao je Plenković nakon zajedničke sjednice stranačkih tijela u Karlovcu.

    Plenković nije želio da govori o konkretnim brojkama, imenima ili rokovima, prenosi Hina.

    “Budući da sam danas dobio mandat da krenemo u promišljanja o tome, dopustićete mi da uzmem i vrijeme i analizu za sve korake koji će se preduzimati”, rekao je.

    U medijima se kao potencijalni kandidati za smenu spominju ministar privrede i održivog razvoja Tomislav Chorić, ministarka regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišcak, ministar rada Josip Aladrović te potpredsednik Vlade za društvene delatnosti i ljudska prava Boris Milošević.

  • “Hrvatska potroši milijardu na naoružanje i to je mirovni gest, Srbija potroši manje i to je prijetnja”

    “Hrvatska potroši milijardu na naoružanje i to je mirovni gest, Srbija potroši manje i to je prijetnja”

    Ministar odbrane Srbije Nebojša Stefanović izjavio je da ne postoji nijedna činjenica da je Srbija regionalna prijetnja, već je naprotiv u posljednjih desetak godina aktivna u stvaranju regionalne stabilnosti.

    Stefanović je istakao da se vojska naoružava ne da bi bila prijetnja nego radi odbrane svoje zemlje.

    “Kada hrvatska odluči da potroši milijardu evra za nove avione, to je valjda mirovni gest, a kada Srbija potroši mnogo manje na domaću industriju naoružanja, onda je to prijetnja”, rekao je Stefanović za TV “Prva”.

    Stefanović je naveo da Srbija ima prilično izbalansirane nabavke naoružanja i vojne opreme i da prilikom nabavke ne smije da posmatra ko će da se ljuti, već da se rukovodi onime što joj je potrebno.

    “Kod nas je mir i biće mir. Kupujemo tehniku koja je najbolja za našu zemlju, za novac koji možemo da potrošimo”, poručio je Stefanović.

  • Milanović o neuspjelim pregovorima stranaka iz FBiH o Izbornom zakonu

    Milanović o neuspjelim pregovorima stranaka iz FBiH o Izbornom zakonu

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je da su neke bošnjačke stranke tokom pregovora o izbornoj reformi bile konstruktivne, a SDA je optužio da je odgovorna za propast pregovora.

    Postoje tri strane, neki misle da su to sve građani, razdragani ljudi, raspjevani, sa kosama koje se vijore na vjetru, šarenim biciklima kojim idu na posao, nisu Srbi, Hrvati i Bošnjaci ali jesu Srbi, Hrvati i Bošnjaci, jesu – rekao je Milanović.

    Dodao je da je sve što se desilo tokom pregovora “opet ista priča”.

    – Predvidivo, kao buđenje medvjeda iz zimskog sna. Dakle SDA, sarajevska čaršija pregovara lažno par dana pa onda to sve sruši. Drugi predstavnici bošnjačkih stranaka su konstruktivniji. Hrvati traže oteta prava i sa Srbima se može razgovarati – smatra Milanović.

    Dodao je da sarajevske građanske i “unitarističke” stranke nisu htjele pregovarati “jer to nije njihov nivo, jer oni su jedna viša kategorija evolucije”, sarkastičan je bio predsjednik Hrvatske.

    Podsjetimo, tokom prošle sedmice u Sarajevu je održana posljednja runda pregovora za Izborni zakon BiH, ali dogovor nije postignut. Trenutno je sve manje optimizma da će do dogovora i doći, piše Kliks.