VRBAS Media

Oznaka: Hrvatska

  • Vučić: Nećemo ćutati o ubistvima srpske djece, niti ustuknuti pred prijetnjama Hrvatske

    Vučić: Nećemo ćutati o ubistvima srpske djece, niti ustuknuti pred prijetnjama Hrvatske

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je danas da Srbija neće pristati da ćuti o ubijanju srpske djece, niti će ustuknuti pred prijetnjama Zagreba da će blokirati evropski put Srbije ako nastavi da procesuira odgovorne za ratne zločine nad Srbima tokom rata u Hrvatskoj.

    Odgovarajući na pitanja novinara poslije panela o budućnosti zapadnog Balkana na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, Vučić je rekao da je očigledno da Hrvati, poput nekih u EU, misle da zbog evropskog puta Srbije imaju pravo da određuju srpskim zvaničnicima šta smiju i mogu da kažu i da mijenjaju stavove prema njihovim potrebama.

    “Taman kao što (Hrvati) zabranjuju Fincima i Šveđanima ulazak u NATO, a vidjećemo kako će to zabraniti, tako će i nama zabraniti da uđemo u EU”, rekao je Vučić.

    On je istakao da Hrvati i drugi zaboravljaju da su najteži zločini nad Srbima u proteklom ratu počinjeni u Hrvatskoj, dodajući da je problem u tome što Hrvati nisu u stanju da govore o zločinima koje su počinili pripadnici njihovog naroda.

    “O tome svjedoči i zahtjev HAZU da se spriječi priča o ‘jasenovačkom mitu’, a to nije nikakav mit već užasna tragedija srpskog naroda, Jevreja i Roma, s tim što su Srbi najviše postradali u Jasenovcu, i to tako da su time bili zgroženi i njemački nacisti”, ukazao je Vučić.

    On je poručio da ga iživljavanje hrvatskih medija i negativni tekstovi o njemu ne dotiču, naglasivši da Srbija i on kao njen predsjednik nikada neće odustati od zahtjeva da bude zadovoljena pravda za ubijenu srpsku djecu u izbjegličkoj koloni tokom “Oluje” 1995. godine.

  • Milanović i Stoltenberg razgovarali o BiH

    Milanović i Stoltenberg razgovarali o BiH

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović istakao je danas u razgovoru sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom da Hrvatska “od svojih saveznika, članica NATO-a, očekuje više razumijevanja za pravedne i legitimne zahtjeve u pogledu osiguranja ravnopravnog položaja Hrvata u BiH”.

    Milanović je ocijenio da to “može pozitivno uticati i na regionalnu bezbjednost, a u čije osiguranje je aktivno uključen i NATO”, saopšteno je iz kabineta predsjednika Hrvatske.

    U telefonskom razgovoru koji je inicirao Stoltenberg nakon što je dobio Milanovićevo pismo upućeno svim članicama NATO-a u vezi sa položajem Hrvata u BiH, predsjednik Hrvatske je rekao da neravnopravan status Hrvata u BiH negativno utiče ne samo na stabilnost BiH, nego dovodi u pitanje nacionalnu bezbjednost Hrvatske, kojoj je stabilna BiH od strateškog interesa.

    “Milanović je detaljno informisao generalnog sekretara NATO-a o ozbiljnoj političkoj krizi u BiH, odnosno o teškoj situaciji u kojoj se nalaze Hrvati u BiH, koji su u velikom broju ujedno i državljani Hrvatske”, navodi se u saopštenju.

    On je istakao da su Hrvati u Federaciji BiH “već niz godina izloženi izbornim manipulacijama, te opet prisiljeni da učestvuju na izborima prema neustavnim odredbama Izbornog zakona BiH”, te da, uprkos “višekratnim pokušajima promjene Izbornog zakona, opet neće imati mogućnost da biraju svoje legitimne predstavnike u tijela vlasti BiH”.

    Prema njegovim riječima, to je direktno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i takva situacija diskriminiše Hrvate u BiH kao konstitutivni narod, protivna je vladavini prava, ali i prijetnja stabilnosti u BiH.

    U razgovoru o zahtjevu Švedske i Finske za članstvo u NATO-u, Milanović je pokazao razumijevanje za kontekst u kojem se unutar Alijanse razgovara o tim zahtjevima, ali ponovio da i Hrvatska “očekuje razumijevanje saveznika za nastojanje da zaštiti prava Hrvata u BiH i time zaštiti svoje državne interese”, dodaje se u saopštenju.

    Milanović se razilazi s Vladom Hrvatske u pogledu kandidature Finske i Švedske za članstvo u NATO-u i želi da Hrvatska podršku tim zemljama uslovi rješenjem pitanja Izbornog zakona u BiH.

  • Milanović prijeti Srbiji zbog optužnica protiv hrvatskih generala

    Milanović prijeti Srbiji zbog optužnica protiv hrvatskih generala

    Predsjednik Zoran Milanović rekao je da će Srbiju koštati optužnica koju su podigli protiv četiri visoka oficira Hrvatske vojske zbog navodnih ratnih zločina i prozvao srpske političare za “neinteligentno ponašanje” s kojim nikada neće uspjeti ući u Evropsku uniju.

    Srpsko Tužilaštvo za ratne zločine podiglo je optužnicu protiv četiri visoka oficira Hrvatske vojske zbog navodnih ratnih zločina. Optužuju ih da su u operaciji Oluja 7. i 8. avgusta 1995. naredili avionsko raketiranje kolone izbjeglica na Petrovačkoj cesti kod Bosanskog Petrovca i u mjestu Svodna kod Novog Grada.

    Ove optužnice su se dogodile uprkos našim višegodišnjim nastojanjima da ih uvjerimo da se ne igraju s vatrom i da će ih to koštati. Ne mogu biti pristojniji, nadam se da me slušaju. Maknite se od toga ljudi, u protivnom, neka ih ne iznenađuju reakcije desničarskih poslanika u Saboru. Problem je u tome što tako misli većina ljudi u Hrvatskoj – rekao je hrvatski predsjednik novinarima.

    Milanović je pozvao Vučića “da to ne rade”.

    – Ja mogu do određene mjere stvari retorički držati pod kontrolom. Ali da onda dođe ovo iz Beograda i kako da onda objasnim da vodimo dobronamjernu politiku – zapitao se hrvatski predsjednik.

    “Srbija neće u EU na ovaj način”
    Milanović kaže da su ovi potezi Srbije “neinteligentno ponašanje” države koja je “osiromašena i degradirana” i nema nigdje riješen status.

    – U NATO ne žele, u redu. Neće nikad ući u Evropsku uniju na ovakav način. Kome ovo treba, ko vodi tu politiku, kojim građanima se to tužilaštvo tamo obraća? (…) Onda mi idemo dići optužnicu ne znam, protiv zločina u Buči – rekao je Milanović.

    Uvjeren je da bi 75 odsto hrvatskih građana podržalo zajednički stav njega i premijera o Hrvatima u BiH te da isto toliko ljudi u Hrvatskoj smatra da bi “hrvatski organi gonjenja trebalo da pokrenu postupak protiv Vučića”.

    Ali, hrvatski predsjednik kaže da se ne bi trebalo da pokrene postupak jer on “taktizira”. “I onda slušamo o tome kako niko tu nikoga nije ubijao, nego su Hrvati ubijali Srbe”, dodao je.

    – Žao mi je za svakog Srbina koji je poginuo, nije trebalo da pogine, ali ogromna većina Srba je pobjegla odmah, istog trena. To je činjenica, to je čak i sud u Hagu utvrdio kad se general Ante Gotovina izvukao za dlaku – rekao je predsjednik Hrvatske, piše Jutarnji list.

    Dalje je dodao: “Braćo Srbi, pamet u glavu”, poručio je hrvatski predsjednik, dodavši da će sad “vjerovatno biti ustaša”.

    – Prošle nedjelje sam bio Srbin – dodao je.

  • “Vučića mogu da optužuju samo za jačanje Srbije”

    “Vučića mogu da optužuju samo za jačanje Srbije”

    Ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin, povodom saopštenja hrvatskog Ministarstva branitelja, izjavio je danas da Aleksandra Vučića, kako kaže, “ustaše mogu da mrze i optužuju samo za jačanje Srbije i zaštitu Srba, za ubijanje hrvatske dece ne mogu”.

    Građanski rat u Hrvatskoj je počeo 1991. godine povratkom ustaša na vlast, nasilnim otcjepljenjem od međunarodno priznate SFRJ i početkom ubijanja i progona Srba. Da je Hrvatska sudila pilotima koji su pobili žene i djecu na Petrovačkoj cesti, ne bi Srbija tražila da im sudi – naveo je Vulin u saopštenju.

    Znam da nije baš lako očekivati da država nastala na ideji da je Srbe dozvoljeno i poželjno ubijati, sudi za ubijanje Srba, ali od članice EU to bi se moralo podrazumijevati, nada umire posljednja. Da sa nadom ne bi umrla i pravda, Srbija je imenovala ubice sa Petrovačke ceste, dosta su mirno spavali kraj neobilježenih grobova pobijenih nenaoružanih Srba – kazao je Vulin.

    Prema njegovim riječima, zločinačka akcija “Oluja” je presudom čak i Haškog tribunala proglašena ratnim zločinom, samo nekako nisu uspjeli da pronađu, imenuju i osude zločince.

    – Kada nisu oni, onda će to uraditi Srbija. Aleksandra Vučića ustaše mogu da mrze i optužuju samo za jačanje Srbije i zaštitu Srba, za ubijanje hrvatske djece ne mogu – odgovorio je ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin hrvatskom Ministarstvu branitelja, koje je u svom sramnom saopštenju iznijelo niz laži na račun Srbije i srpskog naroda i predsjednika Srbije Vučića, optuživši ga za velikosrpsku agresiju.

  • Sahranjen Matej Periš

    Sahranjen Matej Periš

    Veliki broj Splićana okupio se danas ispred kapele na tamošnjem groblju i na vječni počinak ispratio Mateja Periša, 27-godišnjeg mladića iz Splita, koji je noć uoči dočeka Nove godine bez traga nestao u Beogradu i nastradao u Savi.

    Mladi Matej sahranjen je danas nešto prije 12 časova. Pored njegove vječne kuće stoje vijenci i cvijeće u bijeloj boji, javlja Alo.rs.

    Matej je ispraćen uz pjesmu Olivera Dragojevića “Moj lipi anđele” a počivaće u zidnoj grobnici, nedaleko od najboljeg druga.

    Porodica tragično nastradalog Mateja Periša prva je stigla u kapelu gdje je primala saučešće od velikog broja ljudi koji su došli da ga isprate.

    Nenad Periš, Matejev otac, zahvalio se svima na podršci koju je dobijao tokom pet mjeseci potrage sa sinom te zamolio javnost i novinare da se sahrana održi u krugu najbližih prijatelja i porodice.

    “Poštovani novinari i snimatelji, još jednom vam se zahvaljujem na saosjećanju i korektnom praćenju ovog slučaja, ali još jednom vas molim da se zbog izuzetno teških trenutaka za mene i moju porodicu suzdržite od bilo kakve medijske pažnje sahrane našeg Mateja i događaja uz nju. Znam da ćete shvatiti moju molbu te vam se zbog toga u svoje ime i ime svoje porodice zahvaljujem”, napisao je Matejev otac Nenad Periš uoči sahrane.

    Porodica tragično nastradalog Mateja započela je tzv. žalovanje, oni su jutros u kapeli primali saučešće poslije čega je planirana misa u znak sjećanja na tragično nastradalog mladića. Misa se održava na Neslanovcu u Crkvi Svetog Marka u Splitu.

  • “Progoniću vas kao đavo grešnu dušu”

    “Progoniću vas kao đavo grešnu dušu”

    Dan nakon što je, prema izvorima, Turska na sastanku ambasadora NATO blokirala obradu zahtjeva Finske i Švedske za pridruživanje vojnom savezu, kijevski mediji su pisali da bi ista rampa mogla da uslijedi i iz Zagreba.

    Iako je ova informacija nepotvrđena, ona nije bila iznenađujuća za one koji nedjeljama prate gotovo svakodnevne monologe hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića u kojima prijeti da će staviti veto na članstvo nordijskih zemalja u Alijansi. Dok turski lider Redžep Tajip Erdogan blokadu koristi kako bi riješio status Kurdistanske radničke partije (PKK), koju Ankara smatra teroritstičkom grupom, njegov hrvatski kolega je riješio da se preko NATO bori za prava Hrvata u Bosni i Hercegovini.

    Prepucavanje koje već više od dvije godine traje između Milanovića i premijera Andreja Plenkovića prenijelo se na svjetsku scenu od početka rata u Ukrajinu. Tako je Milanović, optužujući premijera da je “ukrajinski agent”, poručivao da Hrvatska neće slati vojske u Ukrajinu, da je NATO dovoljno došao na istok gdje pokušava da “praćkama naoružava zemlje protiv nuklearne sile”, a u Evropskoj uniji je izazvao skandal izjavama o “državnom udaru 2014. godine”.

    Sa druge strane, Plenković, koji Milanovića naziva “ruskim agentom”, brže-bolje je pojurio u Kijev kako bi iskazao nedvosmislenu podršku Ukrajini i dao je sve od sebe da “ispegla” buru koje su Milanovićeve izjave podigle kod evropskih saveznika.

    FOTO: MAURIZIO GAMBARINI/EPAFOTO: MAURIZIO GAMBARINI/EPA
    A onda je počelo da se govori o učlanjenju Finske i Švedske NATO, što je izazvalo nove tenzije u državnom vrhu, a koplja se lome preko Hrvata u BiH. Naime, Milanović poručuje da će blokirati prijem Finske i Švedske u NATO sve dok se ne riješi problem Izbornog zakona u BiH, kojim bi tamošnjim Hrvatima trebalo da se garantuje ravnopravnost.

    Hrvatska politika u BiH posljednjih godina stavila je fokus borbe za ravnopravnost na pokušaje izmjene Izbornog zakona kojim bi se garantovalo da tamošnji Hrvati dobiju legitimne predstavnike u državnim telima. Milanović je to pitanje postavio kao svoj prioritet, čak i “ispred ruske invazije na Ukrajinu”, a potencijalno proširenje NATO-a dočekao je kao zgodnu priliku da problematiku podigne na međunarodni nivo.

    “Ko ne blokira taj je izdajica”
    Još krajem aprila, kada je postalo jasno da će Finska vrlo brto zatražiti prijem u Alijansu, Milanović je rekao da hrvatski parlament ne smije da ratifikuje “bilo čije članstvo”.

    – Ići korak dalje i u to uvlačiti Finsku, koja je 50 kilometara od Sankt Petersburga. Mislim da je to opasno šarlatanstvo. Međutim, ne možemo reći ne. Nama je Finska važnija od Hrvatske i Hrvata u BiH, jel? – upitao je Milanović i dodao:

    – Što se mene tiče, nek uđu u NATO, nek pikaju bijesnog medveda penkalom u oko. Ali dok se ne riješi pitanje Izbornog zakona, dok Bakir Izetbegović ne bude natjeran da promijeni Izborni zakon, sabor ne smije ratifikovati ničiji pristup u NATO – rekao je šef hrvatske države.

    On je to nazvao “istorijskim srebrnim metkom”.

    – Meni je žao što se to slama na uzornoj državi kao što je Finska, voleo bih da oni nas podrže u našim problemima – rekao je Milanović.

    Protivljenje Milanovića prijemu Finske, a potom i Švedske, u NATO kulminiralo je u utorak 3. maja njegovom najavom da će lično da uloži veto na takvu odluku. On je u više navrata pozvao Hrvatski sabor da ne glasa za članstvo kada nordijske zemlje to službeno zatraže.

    Obećao je da će “kao đavo grešnu dušu progoniti svakog poslanika koji bude bio za”, kao i da će one koji ne blokiraju proglasiti izdajicama.

    I dalje mu je, istakao je ove nedjelje, važnija “zanoktica Hrvata u BiH nego cijela rusko-finska granica”, a ako “Hrvatskoj zbog toga prijeti nedobijanje Šengena”, ističe da se bez toga može živjeti. Odgovornost za položaj Hrvata u BiH i situaciju u vezi sa izbornom reformom, Milanović je ponovo pripisao Plenkoviću i upitao ga “zašto laže narod u toj zemlji”

    – Plenković je premijer male države, dopušta da je razvlače kao bludnicu po putu – rekao je.

    Plenković je bio uzdržan sve do četvrtka, kada je rekoa da “Milanović ili ima radni zadatak, ili je korisna budala koja radi u korist Rusije”.

    – Imate izvornu tezu protiv širenja NATO. Ona dolazi u trenutku kada je Rusija napravila brutalnu vojnu agresiju na Ukrajinu i time srušila temelje bezbednosne arhitekture u Evropi. Cijeli zapadni svijet se solidarisao sa Ukrajinom – rekao je Plenković.

    Milanović mu je odgovorio “romanom” na Fejsbuku i ocijenio da se Plenković “uplašio za svoje briselske snove”.
    – Požalio se danas Plenković, valjda sav uplašen za sudbinu svojih mokrih briselskih snova i želja, da ga partneri iz NATO gledaju “čudno“. Zbog toga što hrvatski predsjednik, zamislite, brani interese Hrvatske. Taj vječni diplomata i aspirant na briselske fotelje trebao bi da zna, nakon toliko godina povlačenja po evropskim hodnicima, kako NATO nema jedan par očiju, kojih se on panično boji, već NATO čini 30 članica, to je 30 pari očiju među kojima su i hrvatske – napisao je hrvatski predsjednik.

    “Veto ide u ovom smjeru”
    Milanovićevo protivljenje članstvu Finske i Švedske stiglo je i do skandinavskih zemalja. Finski ministar spoljnih poslova poručio je kratko da je “šokiran” Milanovićevim izjavama, na šta mu je on u svom stilu odgovorio da su i oni (Hrvati) u šoku što “vas godinama boli neka stvar za nas”.

    Reakcija iz Švedske bila je manje zvanična, ali više prijeteća.

    – Švedska i Finska uplaćuju milijarde u budžet EU i Hrvatska iz njega prima milijarde. Isto važi i za NextGenerationEU, kao i druge fondove. Samo želim da vas podsjetim, gospodine predsjedniče Milanoviću, da veta idu u oba smjera – napisao je na Tviteru švedski evroparlamentarac Čarli Vejmers.

    Milanović je odgovorio burno, nazivajući Vejmersa “zatuacanim islamofobom” i fašistom” i poručio mu da “može da nosi te prljave pare”.

    – To je fašista, zadnji ološ, neka nosi te prljave novce. On će da prijeti Hrvatskoj – rekao je.

    Dodao je da je Turska ta koja se sluša i da Hrvatske nema jer je, kako je naveo, predstavljaju “bijedne bube”. Ocijenio je da je Hrvatska u situaciji u kakvoj nikada nije bila i da bi ambasador Hrvatske u NATO po svemu trebalo da bude neutralan po pitanju članstva Švedske i Finske.

    – Ne bude li, ok, neću ga ja proganjati. On ide u penziju, ali on ima suprugu koja je isto ambasador, a koja je mlađa od mene. Ne smije se nikome zamjeriti. Šta će napraviti Mario Nobilo? Nešto će napraviti. To će svakako doći u parlament – kazao je Milanović, prenosi Blic.

  • Policija ranila dvojicu navijača, veliki broj povrijeđenih

    Policija ranila dvojicu navijača, veliki broj povrijeđenih

    Sinoć je nakon utakmice Dinama i Hajduka nadomak Zagreba došlo do velikih navijačkih nereda, a epilog je veliki broj povrijeđenih od kojih su dvije osobe ranjene vatrenim oružjem.

    Sukob se dogodio na autoputu A1 kod odmorišta Desinec između Zagreba i Karlovca oko 23 sata. Veliki broj policijskih snaga odmah je reagovao i zaustavio saobraćaj na autoputu.

    Više stotina osoba učestvovalo je u sukobu, a na kraju se ispostavilo da su se navijači Hajduka tukli s policijom.

    Dvije osobe su ranjene iz vatrenog oružja koje je koristila policija. U sukobu su korištene dimne bombe i razni tvrdi predmeti.

    Prema navodima Indexa, svjedok nemilih scena poručio je da su navijači Hajduka zaustavili sve tri trake na autoputu i nakon toga istrčali van. Bili su naoružani i navodno ih je bilo oko 150.
    Policija je morala koristiti oružje kako bi situaciju stavila pod kontrolu, a onda su priveli navijače i djelomično pustili autoput u promet.

    U međuvremenu se oglasila policija, čije saopćenje prenosimo u cijelosti.

    “Dana 21. maja oko 21.35 sati, tokom organizirane preprate oko 1.600 navijača HNK Hajduk u autobusima, kombi vozilima i privatnim automobilima s utakmice u Zagrebu, samoinicijativno su stali na autocesti A1 kod odmorišta Desinec i na taj način blokirali sve trake autoceste u smjeru Karlovca, a potom je, oglušivši se na njihova upozorenja i naredbe, nekoliko stotina njih napalo tjelesnom snagom i predmetima pogodnim za nanošenje povreda policijske službenike iz više policijskih uprava koji su ih pratili. Policijski su službenici radi odbijanja napada na sebe prema više osoba upotrijebili sredstva prisile, uključujući i vatreno oružje, nakon čega je praćena kolona ponovno stavljena pod nadzor. U toku je identifikacija i privođenje osumnjičenika za kaznena djela i prekršaje”, saopćila je policija.

    Još uvijek nisu sve dionice autoputa puštene u saobraćaj. Uskoro će biti poznato više detalja.

  • Grlić Radman: ‘Nije normalno’ da Hrvati ne mogu birati svoje predstavnike

    Grlić Radman: ‘Nije normalno’ da Hrvati ne mogu birati svoje predstavnike

    Šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman rekao je da se “teško može” promijeniti Izborni zakon u BiH prije izbora na jesen, ali smatra da se do izbora treba usaglasiti način popunjavanja Doma naroda Federacije BiH.

    Grlić Radman je rekao da “nije normalno” da Hrvati ne mogu birati svoje predstavnike i da je BiH potreban “demokratski zakon koji će odražavati multinacionalnu prirodu BiH” pošto su Hrvati “žrtve” postojećeg Izbornog zakona.

    Nakon sastanka lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića i SDA Bakira Izetbegovića sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom, Grlić Radman je rekao da je po prvi put u istoriji BiH u fokusu EU.

    “Niko se nije bavio BiH, niko nije zapravo razumio pitanje kompleksnog sistema BiH. Niko nije razumio multinacionalnu narav BiH. Nije dovoljno osvješćivan loš položaj hrvatskog naroda u BiH u ranijim vladama”, rekao je Grlić Radman novinarima u centrali HDZ-a.

    On smatra da se posjeta Mišela BiH može nazvati “istorijskim činom” jer je predsjednik Evropskog savjeta pokazao spremnost, zainteresovanost da se razgovara o BiH, koja u “EU i NATO ne može ući disfunkcionalna” i da će na njenom putu biti ključna reforma Izbornog zakona.

    Grlić Radman je rekao da Srbija mora da slijedi zajedničku spoljnu politiku EU i uvede sankcije Rusiji, dodajući da “među nekim članicama Unije vlada raspoloženje da se suspenduju pregovori sa Srbijom”.

    “To bi bilo loše za stabilnost zapadnog Balkana”, ocijenio je Grlić Radman.

  • Stefanović: Ćutanje o bombardovanju izbjeglica Hrvati nameću kao evropsku vrijednost

    Stefanović: Ćutanje o bombardovanju izbjeglica Hrvati nameću kao evropsku vrijednost

    Ministar odbrane Nebojša Stefanović izjavio je danas da je nevjerovatno da zvaničnici Hrvatske pokuašavaju da ćutanje o ratnim zločinima, poput bombardovanja izbjeglica u “Oluji”, predstave kao vrijednosti EU i nametnu ga drugima.

    Komentarišući stav predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića o podizanju optužnica protiv četiri hrvatska oficira za masakr srpskih civila u izbjegličkoj koloni, počinjen u avgustu 1995. godine, Stefanović je rekao da Srbija duboko vjeruje da je procesuiranje ratnih zločinaca u skladu sa evropskim i civilizacijskim vrijednostima.

    “Bombardovanje izbeglica ne može da bude normalno ni u jednom delu sveta, bez obzira na to da li su ga počinili piloti zemlje koja je danas članica EU”, ukazao je Stefanović.

    On je istakao da nikoga ništa ne može da abolira od ratnog zločina, ali da je očigledno da Hrvatska ne želi i ne namjerava da se suoči sa zločinima koje su počinili ljudi iz njenih redova i to ne samo sa onima u “Oluji”, saopštilo je Ministarstvo odbrane Srbije.

    Stefanović smatra da je više nego monstruozno to što predsjednik Hrvatske u 21. vijeku opravdava bombardovanje Srbije u vrijeme Hitlera i podstiče povampirenje fašističkih ideja.

    “To dovoljno govori samo za sebe. Govori da se do danas nisu suočili ni sa činjenicom da će nacistička NDH zauvek ostati poznata, ne samo po pokušajima istrebljenja srpskog naroda, već i po koncentracionim logorima za decu, jedinim u Evropi”, zaključio je Stefanović.

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je da Srbija podizanjem optužnica protiv hrvatskih ratnih oficira “krši obaveze u procesu pridruživanja EU” i da “Srbi stalno imaju neki 27. mart i onda se čude što su ih Nijemci bombardovali”.

    Tužilaštvo Srbije za ratne zločine podiglo je prije dva dana optužnicu protiv četiri visoka oficira Hrvatske vojske zbog ratnog zločina nad srpskim civilima, jer su u akciji “Oluja”, 7. i 8. avgusta 1995. godine, naredili avionsko raketiranje kolone izbjeglica na Petrovačkoj cesti kod Bosanskog Petrovca i u mjestu Svodna kod Novog Grada.

  • Milanović pisao generalnom sekretaru NATO

    Milanović pisao generalnom sekretaru NATO

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović poslao je pismo glavnom sekretaru NATO Jensu Stoltenbergu.

    Učinio je to nakon što je govorio da će uložiti veto na odluku o pristupanju Finske i Švedske NATO dok se ne izmijeni Izborni zakon u BiH, no u pismu je pak pomirljiv ton i nema spomena o vetu.

    U pismu koje su Dnevnik Nove TV i Dnevnik.hr dobili na uvid piše kako Švedska i Finska imaju snažno partnerstvo s NATO, a zahtjevom za punopravno članstvo, odabrali su novi strateški pravac kako bi osigurali zaštitu nacionalnih sigurnosnih interesa, motivirani ruskom agresijom na Ukrajinu. Nema spomena o vetu.

    Milanović Stoltenbergu piše i kako je Hrvatska uvijek dijelila zajedničku zabrinutost zbog ranjivosti istočnog krila NATO, te aktivno učestvuje u misijama, poput one u Avganistanu – stoga sada očekuje od “saveznika da čuje i našu zabrinutost i kad god je to moguće, da nas podrži u tome”.

    Predsjednik Hrvatske je pojasnio i složenu situaciju u BiH koja direktno utiče i na Hrvatsku.

    Milanović piše kako je BiH država čija stabilnost zavisi o “ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, kako je to je definisano u Dejtonskom/Pariškom sporazumu. Hrvatskoj, koja dijeli preko 1.000 kilometara granice sa BiH u vitalnom je interesu da ima stabilnog susjeda, a da pogoršanje situacije tamo, ugrožava i našu bezbjednost”

    – Bili smo jako razočarani što međunarodni medijatori nisu bili uspješni oko postizanja dogovora oko izmjena Izbornog zakona. Kao rezultat toga, BiH je raspisala izbore prema pravilima koja su diskriminatorna i protustavna i prema njihovom najvišem sudu – piše Milanović.

    Dodaje kako smatra da većina državnika nije svjesna izborne nejednakosti u BiH i kako to može imati ozbiljne posljedice i sigurnosnu krizu ako koincidiraju s ostalim rastućim političkim tenzijama.

    – Dok razmatramo aplikaciju Finske i Švedske, tražim da ozbiljnije uzmete u obzir našu zabrinutost zbog nepostojanja izborne reforme u BiH. Nije prekasno da se preveniraju još jedni izbori koji krše prava Hrvata i da se prevenira daljnja destabilizacija zemlje – upozorava Milanović i moli glavnog sekretara Stoltenberga da pismo podijeli sa svim šefovima država i vlada članica NATO, prenosi Avaz.