Imamo pronalazak – javio je jedan tim letača koji dronom pretražuje šire područje Brončanca. Javljeno je to preko radio veze u bazu.
U bazu su javljene i tačne koordinate lokacije.
Na terenu je trenutno oko 340 ljudi, brojka je u odnosu na jutro značajno narasla – imamo 190 članova HGSS-a, stotinjak pripadnika policije, 30 vatrogasaca, tu su i lovci, civilna zaštita..
Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je da je nevjerovatno i neshvatljivo na ljudskom nivou da Hrvatska nije željela i nije ništa uradila da sudi odgovornim za bombardovanje u avgustu 1995. godine kolona izbjeglica koje su bile Srbi, ali i državljani te zemlje odakle su ih protjerali.
To im nije bilo dovoljno, pa valjda – “da, hajde da ih zatremo”. Nevjerovatno je da tamo niko nije želio da uradi taj ljudski čin, da pokaže odgovornost – istakla je Brnabićeva.
Ona je ukazala da Srbiju muče za vladavinu prava kako bi postala članica EU i gledaju svaki slučaj organizovanog kriminala, a kada poslije 27 godina Srbija zatraži pravdu za žrtve dobije prijetnje da će joj biti blokiran evropski put.
Komentarišući izjavu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da će Vlada Hrvatske iskoristiti sve mehanizme da zaštiti hrvatske pilote i “dostojanstvo dovinskog rata” i poslati jasnu poruku o tome šta su osnovne vrijednosti na kojima je sazdana savremena Hrvatska, Brnabićeva je rekla da je to potpuno u skladu sa “dostojanstvom tog domovinskog rata”.
Vi ste etnički očistili Hrvatsku, ne postoji etnički čistija država na teritoriji Evrope od Hrvatske. Vi ste istjerali sve te ljude, pa onda kažete “nisu morali da bježe”. Vidjeli smo kako nisu morali da bježe pošto su oni koji su ostali su uglavnom pobijeni – izjavila je Brnabićeva za televiziju Pink.
Ona smatra da je “posebno odvratno” što predsjednik Hrvatske Zoran Milanović kaže da su se dogovorili da ne podižu optužnicu protiv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i dodala da je zanimljivo da uvijek targetiraju Vučića kada treba da se obračunaju sa Srbijom.
– To govori o tome kako njega percipiraju kao stub stabilnosti Srbije – zaključila je Brnabićeva.
Tužilaštvo za ratne zločine Srbije podiglo je optužnicu protiv četiri visoka oficira Hrvatske vojske zbog ratnog zločina nad srpskim civilima jer su u akciji “Oluja” 7. i 8. avgusta 1995. godine naredili avionsko raketiranje kolone izbjeglica na Petrovačkoj cesti kod Bosanskog Petrovca i u mjestu Svodna kod Novog Grada.
Oko 200 pripadnika Hrvatske gorske službe spasavanja /HGSS/ i Civilne zaštite jutros traga za avionom “cesna” koji je nestao sa radara između Slunja i Rakovice.
“Suzili smo područje potrage, znamo gdje se avion ne nalazi. Fokusiraćemo se na određeno područje”, rekao je rukovodilac HGSS-a Josip Granić.
On je napomenuo da im vrijeme ne ide naruku, jer pada kiša, magla je i vidljivost je smanjena, prenose hrvatski mediji.
Prema njegovim riječima, za sada nije uhvaćen signal sa mobilnih telefona putnika aviona.
Sa radara Hrvatske kontrole leta juče u 11.25 časova na širem slunjskom području nestao je avion “cesna 182” koji je letio iz pravca Splita prema NJemačkoj, a u kojem su bile četiri osobe.
Prema podacima hrvatske policije, pilot sportskog aviona “cesna” je Švajcarac, a putnici su dvoje državljana NJemačke i jedan državljanin Hrvatske.
Sportski avion nestao je danas sjeverno od Rakovice u Hrvatskoj, saopštila je Hrvatska gorska služba spašavanja. Služba je nešto ranije saopštila da se letjelica srušila, ali je to saopštenje povukla.
Uavionu tipa Cesna koji je nestao na putu iz Splita za Njemačku bila su četiri putnika. Prema prvim nepotvrđenim informacijama u pitanju su državljani Mađarske, međutim Večernji list je kasnije došao do nezvaniočnih saznanja da su u pitanju tri hrvatska državljanina i jedan Nijemac.
Navodno hrvatska kontrola letenja primila je prije nestanka sa radarskih ekrana njihov poziv za pomoć.
Na terenu je 60 članova tima za potragu, a uključili su se i pripadnici specijalne i interventne policije.. Kako navode hrvatski mediji, potragu u šumovitom i brdovitom predjelu dodatno ometaju loši vremenski uslovi i jaka kiša, zbog koje helikopteri ne mogu da polete.
Pretražuje se područje južno od grada Slunja, a teren je izuzetno težak, nepristupačan, šumovit, pada jaka kiša i niska je oblačnost – rekao je Blicu u telefonskom razgovoru Josip Granić, pročelnik HGSS-a.
Nešto ranije je Hrvatska služba vazdušne plovidbe obavijestila je Operativni centar civilne zaštite o nestalom avionu tipa “cesna” severno od Rakovice, na visini od 2.300 stopa, koja je krenula iz Splita, a kretala se u smjeru sjevera prema Njemačkoj, saopštila je Uprava civilne zaštite, a prenosi Jutarnji list.
– Operativni centar civilne zaštite je o koordinatama nestanka obavijestio Operativno-komunikacijski centar MUP-a te HGSS. Na koordinate nestanka upućeni su članovi HGSS-a s dronom i policija – navode u Civilnoj zaštiti.
Šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman izrazio je danas nadu da bi hrvatski i bošnjački zvaničnici, uz posredovanje EU, mogli postići dogovor o načinu biranja delegata za Dom naroda u Federaciji BiH (FBiH), kako bi se izbjeglo preglasavanje Hrvata i nova politička kriza nakon izbora na jesen.
Nadam se da postoji još prostora kako bi se, uz zalaganje predsjednika hrvatske Vlade Andreja Plenkovića i predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela, postigao dogovor o podjeli mandata za Dom naroda puno ranije, a ne poslije izbora, kako BiH ne bi ušla u novu krizu – rekao je Grlić Radman u LJubuškom.
Hrvatski šef diplomatije naveo je da su Hrvate u BiH u nekoliko navrata na izborima preglasavali tri i po puta brojniji Bošnjaci, ocjenjujući tu praksu kršenjem Dejtonskog sporazuma, prenosi “Indeks”.
– To nije u duhu i slovu Dejtonskog sporazuma. Ako se mi svi zalažemo za vladavinu prava i međunarodnog prava, to treba biti slučaj i u BiH – istakao je on.
Za Željka Komšića rekao je da je uzurpirao mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH. “Nije izabran glasovima Hrvata, nego većinskog naroda. To govori o osobi koja ne poštuje demokratske vrijednosti i vladavinu prava“, rekao je Grlić Radman.
Na Petrovačkoj cesti 7. i 8. avgusta 1995. godine počinjen je ratni zločin nad nevinim srpskim civilima, djecom, ženama i starcima, rekao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
“I mi u Republici Srpskoj podržavamo Tužilaštvo za ratne zločine Srbije i podizanje optužnice protiv počinilaca ovog zločina. Radi bolje i mirnije budućnost zemalja regiona svi treba da odgovoraju za ono što su radili tokom proteklog rata, kao što treba i da njegujemo kulturu sjećanja”, napisao je Dodik na Twitter nalogu.
On je naglasio da nijedna žrtva ne smije biti zaboravljena.
“To je naša moralna, ljudska i sveta dužnost i obaveza. Da se više nikada i nikome ne ponovi ubijanje!”, poručio je Dodik.
Komentirašiću optužnicu srpskog tužilaštva protiv hrvatskih oficira zbog zločina u akciji “Oluja” 1995, bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović rekao je da Hrvatska ne bi trebalo da odbije te optužnice nego da njima treba da se bavi pravosuđe.
“Jedina ispravna reakcija bi bila da Hrvatska naprosto preuzme to krivično gonjenje i da naša tijela, sudovi prije svega, razmotre slučaj i donesu svoju odluku. Ova sadašnja situacija i pravac u kojem idu događaji nažalost neće dovesti do dobroga ni za Hrvatsku ni za ljude koji su optuženi”, kazao je Josipović, prenosi N1 Hrvatska.
“S jedne strane Hrvatska neće uživati simpatije međunarodne zajednice, a mislim da nismo u poziciji da nas baš briga za sve. Sa druge strane, dogodiće se loši efekti, pa i za ljude koji su na optužnici. Takav pristup bi doveo do njihovog doživotnog etiketiranja”, dodao je on.
Josipović je istakao da bi politika trebalo da bude uzdržana i da bi trebalo omogućiti hrvatskom pravosuđu da razmotri slučaj.
Bivši predsjednik smatra da u ovom slučaju vjerovatno postoje i neki politički koraci.
“Relevantno je da ako postoje dokazi, pravosuđa, a prvenstveno hrvatsko, moraju reagovati i provjeriti navode, i pravosuđe, a ne politika treba da donese odluku”, naglasio je Josipović.
Hrvatska će zaštiti četvoricu visokih hrvatskih oficira protiv kojih je srpsko tužilaštvo podiglo optužnicu za raketiranje srpskih civila u izbjegličkoj koloni, avgusta 1995. na Petrovačkoj cesti, poručio je premijer Andrej Plenković i dodao da “ovakvim potezima Srbija pravi korake unazad u izgradnji pomirenja”.
Plenković je u otvorenom dijelu sjednice Vlade rekao da to “nikako nije dobro za odnose i da stvara polarizovanu atmosferu” koju će, kako je rekao, kao odgovorna vlada znati da riješi.
Vlada će, kazao je, nastaviti politiku normalizacije odnosa.
Plenković je objasnio da je sjednica vlade kasnila, zbog sastanka s optuženim pilotima, kojima je poslao poruku “da će Hrvatska znati da iskoristi mehanizme koji su joj na raspolaganju”.
“Nemamo u ovom trenutku konkretnih dokumenata ni zamolnicu za pravnu pomoć. Kao što sam već rekao, za nas je cijeli Domovinski rat, a posebno operacija Oluja i Bljesak, dio oslobodilačkih napora za zaštitu naših teritorija i nikada nije bilo komandi usmjerenih protiv civilnih ciljeva”, tvrdi Plenković.
Vlada će, kazao je, kao što je postupala i ranije, iskoristiti sve mehanizme da zaštiti pilote i dignitet Domovinskog rata i tako uputi jasnu poruku o vjednostima.
Plenković je, između ostalog, govorio i o odluci Rusije da protjera pet hrvatskih diplomata i dodao da će vlada razmotriti ovaj slučaj i preduzeti dalje poteze.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović izjavio je danas da je Hrvatska mogla da podigne optužnicu protiv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Glini (1995) za krivično djelo, ali nije jer je, kako tvrdi, postojala politička odluka da se preko nekih stvari pređe.
Milanović je to rekao novinarima u Zagrebu upitan da ponovo komentariše odluku srpskog tužilaštva da podigne optužnicu protiv četiri visoka oficira hrvatske vojske.
“Srbija to ne bi trebalo da radi ako želi da uđe u Evropsku uniju”, ponovio je Milanović i upitao zašto je premijerka Srbije Ana Brnabić nervozna.
“Ko je premijerka Srbije? Brnabićka još? Naša bodulica (trn) s Krka. Dobrodošla je”, kazao je Milanović, Index.
Tvrdi da je Vučićev nastup u Glini (1995) krivično djelo, kao i da je, navodi, “bila politička odluka da se preko nekih stvari pređe”.
“Mislite li da bi u Hrvatskoj neko trepnuo da se digne optužnica protiv Vučića”, upitao je i dodao da to nije pametno.
“Da, on nikoga nije ubio. Ali njegovo burgijanje je mnoge koštalo glave. I duše”, naveo je Milanović, nakon što je učestvovao u preuzimanju helikoptera UH-60M Black Hawk, donacije SAD.
Prilikom pregovora s BiH o njenom eventualnom ulasku u EU, Hrvatska treba da insistira na sedam ključnih stvari, od kojih je jedna konstitutivnost Hrvata, druga – treći entitet, a treća pitanje gradnje energetskih objekata na rijeci Drini i slivu u Neretve.
Navodi se ovo u dokumentu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) koji je proteklih nekoliko dana izazvao pravu buru u javnosti, a pogotovo u Srbiji, a u kojem se govori o “zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora s BiH, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihovog ulaska u EU”.
Kako se navodi u ovom dokumentu, a u dijelu koji se odnosi na BiH, HAZU sugeriše rukovodstvu Hrvatske da posebnu pažnju obrati na razgraničenje u Malostonskom zalivu (Pelješki most) – ostrva Veli i Mali školj te Ponta Klek. Istakli su kako je ponovo neophodno aktuelizovati i potrebu poštovanja preuzetih obaveza iz potpisanih sporazuma i dogovora o zaštiti prava Hrvata, a što podrazumijeva neometan povratak i slobodno raspolaganje svojom imovinom.
Zatraženo je i da se, kako su istakli, prizna “prava i oslobodilačka uloga Hrvatske i Hrvata u uspostavi i odbrani BiH”, ali i da se prestane s lažnim optuživanjem Hrvata pred sudovima, obezbijedi ravnopravnost hrvatskog naroda, odnosno treći entitet, a što, prema mišljenju hrvatskih akademika, podrazumijeva sva prava koja iz toga proizlaze – ravnopravnost hrvatskog jezika i sloboda djelovanja hrvatskih medija i kulturnih institucija.
Kao najveći izazov označena je borba za konstitutivnost hrvatskog naroda u BiH, uz opasku kako je hitno potrebno spriječiti “nasilno utjerivanja Hrvata u zajednicu koja gazi njihova elementarna ljudska i kolektivna prava”.
Hrvatski akademici su na kraju poručili i kako tokom ovih pregovora sa BiH treba insistirati na smanjenju “negativnih uticaja” u slučajevima gradnje strateških energetskih objekata od strane Srpske – HE “Foča, “Buk Bijela”, “Vikoč”, “Paunci”, “Sutjeska”, “Mrsovo” i “HE na Drini”, jer, kako smatraju, njihova gradnja dovodi u pitanje zaštitu sliva “HE Dubrovnik”, sliva Neretve i “HE Čapljina” na Neretvi.
Prema riječima pomoćnika ministra za energetiku u Vladi Republike Srpske Milana Baštinca, stav hrvatskih akademika, a posebno u dijelu koji se tiče izgradnje novih hidroelektrana, iznenadio ga je i zatekao.
“Mit o Jasenovcu”
Kada je riječ o Srbiji, hrvatski akademici smatraju da je vlastima u Beogradu evropski put potrebno usloviti “odricanjem velikosrpske propagande, jasenovačkog mita i odnosa prema Alojziju Stepincu”. Na spisku je i pitanje granice na Dunavu koja je, prema mišljenju hrvatskih akademika, pogrešno određena. Na kraju su konstatovali kako postoji i “potreba definisanja Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj”. Kada je u pitanju Crna Gora, oni smatraju da treba tražiti zagarantovane mandate Hrvatima u Skupštini Crne Gore, ali i plaćanje ratne štete.