VRBAS Media

Oznaka: Hrvatska

  • Milanović sutra saopštava datum parlamentarnih izbora

    Milanović sutra saopštava datum parlamentarnih izbora

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović najavio je da će sutra saopštitii datum održavanja parlamentarnih izbora i ocijenio da su, kako je naveo, “ovo bile četiri godine beščašća”, a premijer Andrej Plenković “zaštitnik lopova”.

    Milanović, koji boravi na Dugom otoku, na pitanje novinara za datum izbora, odgovorio je:

    • Vojna tajna. Reći ću vam sutra, kad se vratim u Zagreb. Ovo su bile četiri godine beščašća.

    Dodao je da je “zlo vrijeme završilo nasilničkim instaliranjem (Ivana) Turudića” za glavnog državnog tužioca.

    Što se predsjedničkih izbora tiče, Milanović je rekao da će oni biti u novembru ili decembru.

    • S tim računajte, idemo da radimo posao do kraja – rekao je Milanović.

    Komentraišući izglasane izmjene i dopune Zakona o lrivičnom postupku ili, kako su ga nazvali, “Lex AP”, Milanović je rekao da je to pokušaj discipliniranja i sređivanja stanja tamo gdje postoji građanska neposlušnost i dodao da je “Plenković zaštitnik lopova u Hrvatskoj”, prenijeli su hrvatski mediji.

  • Plenković tvrdi da do 2028. godine neće biti odlaganja otpada na Trgovskoj gori

    Plenković tvrdi da do 2028. godine neće biti odlaganja otpada na Trgovskoj gori

    Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je danas u Banjaluci da do 2028. godine neće biti ništa kada je riječ o odlaganju radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovska gora, jer je dogovoreno sa Slovenijom da sve ostaje kako je sada.

    Neće do 2028. godine biti ništa, jer smo dogovorili sa Slovenijom da sve ostaje kako je sada – naveo je Plenković.

    Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane “Krško”, kao i postojeći institucionalni otpad, skladišti na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH.

    U BiH se tome protive, te je borba protiv odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u fokusu svih nadležnih institucija.

  • Hrvatska obmanjuje javnost, otkriveno kad planira odlaganje opasnog otpada

    Hrvatska obmanjuje javnost, otkriveno kad planira odlaganje opasnog otpada

    U programu rada i finansijskom planu za 2024. godinu Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško se navodi da se najkasnije do 2028. godine treba započeti odlaganje ovog otpada na Trgovskoj gori.

    Ovo praktično znači da Hrvatska zvanično planira da 2028. godine počne odlagati nuklearni i drugi otpad na ovoj lokaciji, koja je vazdušnom linijom udaljena od granice BiH i opštine Novi Grad oko 850 metara.

    Sada možemo samo nagađati da li je to bilo namjerno ili slučajno, ali samo četiri mjeseca kasnije se ispostavila neistinitom tvrdnja Andreja Plenkovića, premijera Hrvatske, da se slučaj Trgovska gora “relaksira”.

    Podsjećanja radi, tada je Plenković izjavio: “Mi smo održali sastanak međudržavnog povjerenstva između Hrvatske i Slovenije i dogovorili smo da postojeći sistem ostane na snazi do 2028. godine, čime na neki način relaksiramo ovu temu u bh. javnosti”.

    Ipak, ova izjava Plenkovića je slavodobitno prihvaćena od jednog dijela bh. javnosti i političara.

    Kako se navodi u ovom programu, za 2024. godinu je, između ostalog, predviđena izrada radnih uputstava, koraka i aktivnosti koje bi trebalo obaviti prilikom zbrinjavanja IRAO i iskorištenih izvora bez poznatog vlasnika kao i radioaktivnih gromobrana na siguran način.

    “Završetak izrade studije uticaja na okolinu očekuje se u 2024. godini, ali taj cilj takođe zavisi od uvrštenja zahvata Centra u DPPR. Za potrebu sprovođenja postupka procjene uticaja zahvata Centra na okolinu, posebno s aspekta prekogranične procjene, nastaviće se s aktivnostima pravnih konsultacija kako bi se osigurala usklađenost s domaćim i međunarodnim zakonodavnim okvirom koji reguliše procjenu uticaja zahvata na okolinu”, stoji u programu.

    Dalje se navodi da će tražiti tehničku podršku od Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) za razvoj ovog, kako su nazvali, projekta.

    “U sklopu Okvirnog programa tehničke saradnje s IAEA u 2024. se očekuje odobravanje i sprovođenje projekta vezanog za pripremu preuzimanja hrvatske polovine NSRAO iz NE Krško kroz razvoj skladišno-odlagališnih betonskih spremnika. Takođe, u 2024. godini biće osmišljen prijedlog novog projekta tehničke pomoći IAEA za novi programski period 2026-2027. godine, kojim će se popratiti projekat uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada Čerkezovac.

    Posebno će se, kako kažu, pažnja posvetiti razvojnom aspektu lokalne zajednice (Dvor na Uni), odnosno projektima poboljšanja životnih uslova i otvaranja mogućnosti za dalji ekonomski razvoj lokalne zajednice.

    “Podrške su predviđene za unapređenje zdravstva, razvoj poljoprivrede, razvoj malih lokalnih proizvođača i uzgajivača, razvoj lokalnih udruženja (pčelari, lovci, ribolovci i sl.), rad djece osnovnoškolskog uzrasta i slično”, stoji u programu.

    Mario Crnković, dugogodišnji aktivista i predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada, kazao je za “Nezavisne novine” da mu je drago što smo pomoću zvanične dokumentacije uspjeli raskrinkati obmanjivanje javnosti s kojim smo se suočavali u prethodnim mjesecima.

    “Fond NEK je svojim planom aktivnosti za 2024. godinu praktično i nedvosmisleno demantovao Plenkovića. Sada je moguće razaznati da je izjava nakon sastanka Krišto – Plenković bio pokušaj bacanja prašine u oči od strane Plenkovića, koji je tobože relaksirao slučaj ‘Trgovska gora’.

    Ništa nije relaksirano, naprotiv. Svega četiri mjeseca kasnije osvanuo je zvanični dokument Hrvatske u kom jasno daju do znanja da nastavljaju u skladu sa prijašnjim planovima. Rijeka Una i bh. granica je i dalje meta namjere da se tu gradi nuklearni objekat. Tokom 2024. godine planiraju studiju uticaja na životnu sredinu, a nakon toga pribavljanje dozvola. Tokom perioda 2026-2027. godina planiraju realizaciju projekta finansiranog od strane IAEA, koji je direktno vezan za Trgovsku goru, dok su kraj 2028. godine planirali kao krajnji rok za preuzimanje radioaktivnih otpada iz Krškog”, naglasio je Crnković.

    Istakao je da je važno dodati da Studija uticaja na životnu sredinu, koja će biti objavljena tokom 2024. godine, predstavlja najznačajniji dokument u čitavom slučaju. To je trenutak kad obje zemlje treba da stave svoje argumente na stol.

    To će biti prelomna tačka za čitav slučaj jer ukoliko tada ne budemo spremni argumentovati negativne uticaje koje imamo i možemo imati, to će značajno otežati našu situaciju pred međunarodnim sudovima. Bosna i Hercegovina mora podići nivo aktivnosti po pitanju slučaja ‘Trgovska gora’ jer radioaktivnim i drugim opasnim otpadima nije mjesto nadomak rijeke Une. Odbrana od izgradnje nuklearnog objekta uz rijeku Unu nije nešto što smiju zasjeniti dnevne politike, međustranačka i međunacionalna prepucavanja”, zaključio je Crnković.

  • Plenković: Hrvatska se nastavlja snažno zalagati za evropski put BiH

    Plenković: Hrvatska se nastavlja snažno zalagati za evropski put BiH

    Hrvatski premijer Andrej Plenković, koji učestvuje na bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu, najvažnijim je ocijenio jučeranji sastanak s predsjedavajućom Savjeta ministara BiH Borjanom Krišto.

    Zajednički smo sagledali napredak koji se dogodio na niovu BiH u protekle tri sedmice od zajedničke posjete Ursule fon der Lajen, gospodina Rutea i mene vezano za ispunjenje nekoliko kriterijuma kako bi BiH dobila odluku o otvaranju pristupnih pregovora s EU u martu, rekao je Plenković.

    Dodao je da je donesen Zakon o sprečavanju pranja novca, slijedi donošenje Zakona o sudovima, Zakona o sprečavanju sukoba interesa, krenuo je cijeli postupak u vezi potpisivanja sporazuma s Fronteksom, te je donesen Nacionalni plan integracijskih aktivnosti na nivou Savjeta ministra.

    Plenković je napomenuo da su sve to uslovi, naznačeni prije nekoliko sedmicau Sarajevu, koji čine odličan temelj za pozitivnu evaluaciju Evropske komisije, nadležnog povjerenika Varheljija i Ursule fon der Lajen.


    – Takav pisani dokaz Komisije pomoći će šefovima država i vlada da se u martu donese strateška odluka za, nama najbitniju susjednu državu, Bosnu i Hercegovinu – kazao je premijer, naglasivši pritom snažan podsticaj i zalaganje hrvatske Vlade za evropski put BiH, saopšteno je iz Plenkovićevog kabineta.

  • Skandal u Hrvatskoj – gore Vučić i Putin

    Skandal u Hrvatskoj – gore Vučić i Putin

    Na manifestaciji koja je održana u Kaštelima u Splitsko-dalmatinskoj županiji u Hrvatskoj, pojavile su se sramne skulpture Aleksandra Vučića i Vladimira Putina.

    Učesnici maskenbala su posle defilea spalili lutke sa likovima predsednika Srbije i Rusije.

    Kako prenose hrvatski mediji, na 211. karnevalu u Kaštelanima su za sve prošlogodišnje nedaće krivi srpski i ruski predsednik.

  • Grlić Radman: Željko Komšić je uhljeb

    Grlić Radman: Željko Komšić je uhljeb

    Željko Komšić je uhljeb i uzurpator prava hrvatskog naroda u BiH, a hrvatski premijer Andrej Plenković postupio je državnički jer se s njime nije htio sastati prilikom posjeta Sarajevu, poručio je u srijedu hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman.

    “Komšiću nije stalo apsolutno ni do čega osim do vlastitoga ugodnog mjesta. Komšić je tipični primjer jednog uhljeba, uzurpatora na štetu hrvatskog naroda u BiH”, kazao je Grlić Radman novinarima u Zagrebu, prenosi Hina.

    “On bi trebao imati toliko morala i upitati se kako može dozvoliti sebi da bude uzurpator mjesta koje mu ne pripada“, poručio je Grlić Radman, dodavši da se za evropsku perspektivu BiH bore Plenković i hrvatska vlada, dok Komšić “još živi u starim obrascima upravljanja bivše države i nije mu stalo do europske perspektive”.

    “Plenković je postupio državnički jer upravo je time i pokazao poštovanje prema hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini. Svaki službeni susret s Komšićem upravo bi pokazao da se Hrvatska ne drži duha i slova dejtonskog sporazuma”, dodao je.

    Grlić Radman je odbacio kritike da Plenković ne poštuje institucije Bosne i Hercegovine, navevši za primjer da je primio u Zagrebu bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i srpsku članicu Predsjedništva Željku Cvijanović.

  • Milanović pozdravio dogovor SNSD, HDZ i “Trojke” i optužio Amerikance za opstrukciju

    Milanović pozdravio dogovor SNSD, HDZ i “Trojke” i optužio Amerikance za opstrukciju

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović osudio je saopšenje Ambasade SAD-a u BiH u kojem se navodi da se izmjena načina biranja članova Predsjedništva BiH ne može promijeniti bez izmjena Ustava BiH te je pozdravio dogovor SNSD, HDZ BiH i “Trojke”.

    • Izjave, poput one iz Ambasade SAD-a u Sarajevu, koje izmjene Izbornog zakona nepotrebno vezuju uz izmjene Ustava BiH, Hrvatskoj su neprihvatljive i mogu se tumačiti kao pokušaj opstrukcije rješenja koje bi hrvatskom narodu osiguralo ravnopravnu i legitimnu zastupljenost u organima vlasti BiH – navodi se u saopšenju.

    Milanović je zadovoljan dogovorom iz Laktaša predstavnika HDZ-a, SNSD-a i Trojke u vezi izborne reforme.

    • Dogovor o izmjeni Izbornog zakona BiH, koji je na dobrom putu da bude postignut nakon nedavnog sastanka lidera HDZ-a BiH, SNSD-a, SDP-a, NiP-a i NS-a, jedini je ispravan put i jedini način da se stabilizuje politička situacija u BiH. Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, o kojima razgovaraju demokratski izabrani predstavnici vlasti BiH, garantovao bi hrvatskom narodu u BiH pravo biranja svog predstavnika u Predsjedništvo BiH, odnosno da hrvatski narod bude legitimno predstavljen u najvišem organu BiH – navodi se u saopštenju.

    Milanović kaže da hrvatski narod u BiH još uvijek nema “legitimnog predstavnika” u Predsjedništvu BiH te da je iz tog razloga izmjena Izbornog zakona prioritet koji smatra važnim korakom prema osiguranju prava Hrvata i postizanju stabilne i funkcionalne BiH.

    • Sve dosadašnje intervencije u izborno zakonodavstvo BiH koje su dolazile sa strane ili su bile nametane BiH mimo volje izabranih predstavnika triju konstitutivnih naroda, na žalost, nisu doprinijele stabilizaciji i boljem funkcionisanju BiH. Štoviše, dodatno su pretvarale BiH u protektorat i kočile su demokratski napredak BiH stvarajući nezadovoljstvo i otpor – navodi se.

    Dodaje da je zbog toga neugodno iznenađenje da se pokušava otežati ili čak spriječiti dogovor o izmjeni Izbornog zakona.

    • Samo dogovor tri konstitutivna naroda može osigurati stabilnost i funkcionalnost BiH, kao i njen ulazak u EU što Hrvatska godinama zagovara i podržava. Izabrane predstavnike vlasti u BiH poziva da samostalno nastave razgovore i dogovore se o izmjenama Izbornog zakona – saopšteno je iz kancelarije hrvatskog predsjednika.
  • Vlada Hrvatske: Nismo se sastali s Komšićem jer nije izabran voljom hrvatskog naroda

    Vlada Hrvatske: Nismo se sastali s Komšićem jer nije izabran voljom hrvatskog naroda

    Iz Kabineta Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade Hrvatske, stiglo je pojašnjenje zašto se premijer susjedne zemlje nije pojavio u Predsjedništvu BiH.

    Očekivano, kao razlog su označili Željka Komšića, hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

    “Konzistentna linija predsjednika Vlade je da se ne sastaje sa Željkom Komšićem, koji nije izabran za hrvatskog člana Predsjedništva voljom hrvatskog naroda u BiH i s kojim nikakvog kontakta nemaju ni druge institucije Republike Hrvatske”, prenosi Fena saopštenje iz Kabineta.

    Oni pojašnjavaju da je Plenković slično postupao i prilikom ranijih posjeta BiH, 2021. i 2023. kada je održao sastanke s predstavnicima Savjeta ministara BiH i parlamenta BiH.

    “Uzimajući u obzir da se praksa preglasavanja hrvatskog naroda u izboru člana Predsjedništva BiH ponovila i na općim izborima 2022., predsjednik Vlade nema namjeru promijeniti svoj pristup”, saopšteno je.

    Von der Lajenova i Plenković su se upravo sastali s Šmitom, s kojim su razgovarali o aktuelnoj situaciji u BiH.

    “S visokim predstavnikom Šmitom raspravili smo aktualnu političku situaciju u BiH. Reformski i europski put ključan je za stabilnost, funkcionalnost i razvoj BiH. Pritom je važno postići politički dogovor o izbornoj reformi i osigurati ravnopravnost triju konstitutivnih naroda”, napisao je Plenković na svom X profilu.

    Napomene radi, Šmit je obećao nametnuti izmjene Izbornog zakona oko integriteta izbornog procesa, ako domaći lideri oko toga ne uspiju postići dogovor.

  • Hrvatska šalje vojsku na granicu sa Srbijom

    Hrvatska šalje vojsku na granicu sa Srbijom

    Ministarstvo odbrane Hrvatske je pokrenulo proces obnove kasarne u Belom Manastiru u Baranji, u blizini granice sa Srbijom, gdje bi trebalo da budu raspoređena borbena vozila M2A1 ODS “bredli# čiji je prvi kontigent od 22 primjerka početkom decembra prošle godine dopremljen iz SAD u riječku luku.

    Portal Balkanska bezbjednosna mreža prenosi da će se iz Našica u Beli Manastir premjestiti mehanizovani bataljon “Sokolovi” koji sada koristi borbena vozila pješadije M-80A jugoslovenske proizvodnje, a u skoroj budućnosti toj jedinici Vojske Hrvatske slijedi preoružanje na američka vozila M2A1 ODS “bredli”.

    Pred članovima Sabora 15. januara potpredsjednik Vlade Hrvatske i ministar odbrane Ivan Anušić rekao je da je projekat povratka vojske u Baranju već pokrenut i da se do kraja 2026. godine planira završetak obnove kasarne u Belom Manastiru, u kojoj će biti smješteno između 650 i 850 pripadnika bataljona “Sokolovi”.

    Potreba za premještajem jednog bataljona obrazlažena je “bezbjednosnim razlozima”, odnosno zaštitom granice koja je ugrožena navalom migranata. Sekundarni razlog je demografske prirode jer je iseljavanje iz Baranje veliko i nastojaće se zadržati stanovništvo, a očekuje se i da će prisustvo bataljona popraviti ekonomski položaj Baranje.

    Politički motivi ostavljeni su u sjenci jer je status Baranje osjetljiva tema.

    U vrijeme građanskog rata 1991. godine sa tog prostora jedinice JNA potisnule su hrvatsku oružanu silu na desnu obalu Drave, prirodne južne granice tog regiona.

    Baranja je tokom rata bila u sastavu Republike Srpske Krajine, a po političkoj nagodbi Beograda i Zagreba obuhvaćena je procesom mirne reintegracije i hrvatske vlasti vratile su se na lijevu obalu Drave do 1997. godine.

    Na posljednjem predratnom popisu stanovništva 1991. godine grad Beli Manastir imao je 10.146 stanovnika od kojih su 37,15 odsto bili Srbi, 32,15 odsto Hrvati, 12,84 odsto Jugosloveni a 8,52 odsto su činili Mađari.

    Po popisu iz 2021. godine u Belom Manastiru ima 7.973 stanovnika – 62,17 odsto Hrvata, 20,13 odsto Srba i 7,99 odsto Mađara.

    U vrijeme JNA u kasarni “Kosta Nađ” bili su smješteni 51. granični bataljon i 38. centar za odgoj i dresuru vojnih pasa. U ratno doba u Baranji je bila krajiška 1. laka divizija, a u kasarni u Belom Manastiru su bile jedinice UNPROFOR, misije Ujedinjenih nacija.

    Poslije reintegracije Hrvatska nije formirala garnizon i kasarna u Belom Manastiru predata je civilnim vlastima.

    Sada se priprema uređenje infrastukture i postepeni ulazak vojske, prvo do kraja 2025. dijela komande i jedne mehanizovane čete i do kraja 2026. čitavog bataljona koji će u hodu da pređe na vozila “bredli”.

    Brigada Hrvatske vojske razmještena u Slavoniji ima dva mehanizovana bataljona, po jedan u Našicama i Varaždinu i jedan tenkovski bataljon u Đakovu, artiljerijsko-raketni divizion u Bjelovaru, divizion protivvazdušne odbrane i inžinjerijski bataljon u Vinkovcima, prenosi Danas.rs.

  • Krišto: Nastavak privredne saradnje – zajednički interes

    Krišto: Nastavak privredne saradnje – zajednički interes

    Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto i hrvatski premijer Andrej Plenković naglasili su u Davosu da je nastavak intenzivne saradnje u oblasti privrede, infrastrukture, tehnologije i u drugim sferama predstavlja zajednički interes obje zemlje.

    Tokom sastanka na marginama Svjetskog ekonomskog foruma, Krištova je istakla da je Hrvatska jedan od najvećih spoljnopolitičkih partnera, te da bilateralni odnosi nikada nisu bili na višem nivou, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Krištova je informisala Plenkovića o pojačanim naporima Savjeta ministara na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.

    Ona je zahvalila Plenkoviću za njegov lični angažman i podršku evropskom putu BiH.

    Plenković je iskazao snažnu podršku Hrvatske evropskim integracijama BiH i istakao važnost nastavka politike proširenja EU.