VRBAS Media

Oznaka: Hrvatska

  • Hrvatska izgubila spor protiv MOL-a

    Hrvatska izgubila spor protiv MOL-a

    Hrvatska je izgubila spor protiv MOL-a u Međunarodnom centru za rješavanje investiconih sporova u Vašingtonu (ICSID), piše Večernji list.
    Mađarski naftni div MOL je krajem 2013. pokrenuo postupak i tužio hrvatsku vladu tvrdeći da nije ispoštovala obaveze iz glavnog ugovora o gasnom poslovanju i iz amandamana.

    Večernji navodi, pozivajući se na nezvanične informacije, da će Hrvatska morati da plati između 250 i 300 miliona dolara s kamatama. Inicijalno, MOL je tražio odštetu u iznosu od milijardu dolara.

    Pali su argumenti Hrvatske o koruptivnim radnjama i isplaćenom, odnosno primljenom mitu u zamjenu za upravljačka prava MOL-a u Ini i izdvajanju gasnog biznisa, piše ovaj list i podsjeća da je u Hrvatskoj, zbog navedenih radnji, pravosnažno osuđen bivši premijer Ivo Sanader.

    Sanader je dobio kaznu od šest godina, a šef MOL-a Žolt Hernadi osuđen je na dvije godine zatvorske kazne.

    MOL je arbitražni postupak pred Međunarodnim centrom za riješavanje investicionih sporova u Vašingtonu pokrenuo 26. novembra 2013. godine, a kao razlog je tada naveo kršenje određenih obaveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj. Zahtev za arbitražu podnesen je protiv hrvatske vlade putem pravnog zastupnika, međunarodne advokatske kancelarije Veil,Manges, u skladu s Ugovorom o energetskoj povelji.

    MOL smatra da hrvatska vlada nije ispunila obaveze iz Glavnog ugovora o gasnom poslovanju i njegovih amandmana na koje se obavezala početkom 2009. Država se tada obavezala da će od Ine preuzeti skladištenje i prodaju gasa i otkupljivati cijelokupnu Ininu domaću proizvodnju gasa po tržišnim cenama, u periodu od 15 godina, precizira Večernji u tekstu.

  • Milanović: Bojim se njemačkih vizija, jedino su ruske opasnije

    Milanović: Bojim se njemačkih vizija, jedino su ruske opasnije

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović ponovno je prozvao Vladu Hrvatske na čijem je čelu Andrej Plenković zbog politike prema BiH ocijenivši je izdajničkom i upitao se zašto se HDZ ne bavi situacijom u BiH i lažnim kandidatima.

    Milanović je rekao da u BiH vlada hipertenzija i povišeni krvni pritisak.

    “Sad gledamo kako stranke, koje su bošnjačke, kandidiraju kandidate već, imamo imena i prezimena, ali time se naravno ne bavimo”, upozorio je Milanović.

    Izbori u BiH biće održani 2. oktobra, a rok za podnošenje listi s imenima kandidata istekao je u ponedjeljak.

    “Alijina stranka ima Hrvate za Dom naroda. Kako se to zove? Let iznad kukavičjeg gnijezda”, rekao je hrvatski predsjednik i ističe da mu neko objasni – šta rade Hrvati kao kandidati SDA na listama.

    Njemački Bundestag bi tokom jula trebalo da izglasa posebnu rezoluciju kojom bi odredio poziciju Njemačke prema BiH, na što se osvrnuo i Milanović.

    “Netko tko je njemački socijaldemokrat, tko je Bošnjak, radi na nacrtu deklaracije koja samo što nije prošla gdje se BiH zaziva kao građanska država, da se potaraca sve što ima neki nacionalni predznak”, rekao je Milanović i dodao da se se bojim njemačkih vizija.

    “Majke mi, jedino su ruske opasnije”, dodao je predsjednik Hrvatske.

    Upitao se šta radi Hrvatski sabor, samozadovoljni ljudi i HDZ.

    “Na godišnjem, zivkaju okolo za nekretnine ili možda namještaju ocjene svojoj djeci, ponavljačima”, rekao je Milanović i dodao da Izborni zakon BiH nije promijenjen, te da im spremaju omču.

    Osvrnuo se na političarke Zdravku Bušić, HDZ-ovu zastupnicu izabranu u izbornoj jedinici za dijasporu te evroparlamentarku Željanu Zovko.

    “Što radi Zdravka Bušić koja nema veze s BiH i radi isključivo ono što joj Plenković kaže. A ova iz Brisela Zovko, kupila je stan u Splitu i uopće se ne misli vraćati u Hercegovinu. Dragan Čović živi u Mostaru. Najveći lopov Dragan Čović. Sad nije kandidat, je li to u redu? Kandidat je Borjana Krišto”, dodao je.

  • U Hrvatskoj zatvorene prve benzinske pumpe

    U Hrvatskoj zatvorene prve benzinske pumpe

    Armando Miljavac iz Udruenja malih trgovaca naftnim derivatima u Hrvatskoj otkrio je da je zatvorio svoju benzinsku pumpu, ali i da nije jedini.

    “Morali smo. Gubitak koji radimo na toj postaji… To je jedno demonstrativno zatvaranje da ljudi shvate da to nije hir, mi smo u velikim problemima. Da ne pričamo samo, htjeli smo poduzeti korake koji su neminovni u ovoj situaciji”, rekao je za HRT.

    Prema njegovim saznanjima zatvoreno je još pet ili šest pumpi.

    “Što zbog nedostatka i nedostupnosti goriva. Na tržišta nema dovoljnih količina, nismo ih ni dosad imali. Mi smo kao tvrtka dobivali 50 posto potrebnih količina. Bojimo se da sve ovo neće dobro završiti i da će biti poremećaja na tržištu”, naglasio je on.

    Zahvalio se Vladi Hrvatske što pomaže s fiksiranjem cijena, no istakao da se i dalje radi s osjetnim gubitkom.

    “Naš problem je što mi to radimo već devet mjeseci. Radimo s maržama koje nisu dostatne za pokrivanje troškova, a sad više nemamo ni novaca. Jednostavno nemamo kamo”, istakao je on.

    Rekao je da ne želi posebno komentarisati izjavu ministra privrede i održivog razvoja Hrvatske Davora Filipovića da mali distributeri u novim okolnostima “samo neće zaraditi kao ranije”.

    “Ljudi koji se bave ekonomijom razumiju to jako dobro. Ispada da firme koje rade s gorivom ne bi smjele zarađivati. Prema tome da smo i zaradili – mi smo za to platili porez na dobit. Trebalo bi valjda platiti još jedan porez, ne razumijem poantu ove priče”, kazao je Miljavac.

  • Evroparlamentarci podržali ulazak Hrvatske u evrozonu, Ilčić kritičan

    Evroparlamentarci podržali ulazak Hrvatske u evrozonu, Ilčić kritičan

    U Evropskom parlamentu se juče raspravljalo o uvođenju eura u Hrvatskoj od 1. januara 2023. godine.

    Lideri država članica EU-a 24. juna su podržali preporuku o ulasku Hrvatske u eurozonu. Prije pristupanja Komisija o tome objavljuje preporuku, Evropski parlament o preporuci daje svoje mišljenje, a nakon toga konačnu odluku donose države članice.

    U raspravi održanoj na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Strazburu, kao i na glasanju na Odboru EP-a ekonomsku i monetarnu politiku u junu, pokazalo se da pristupanje Hrvatske eurozoni podržavaju najveći zastupnički klubovi. Negativno se tome izjašnjavaju samo dva desna kluba, Identitet i demokratija (ID) te Evropski konzervativci i reformisti (ECR), tradicionalno skeptični prema europskim integracijama.

    Kako piše Hina, rumunski eurozastupnik Siegfried Muresan je otvarajući raspravu rekao da se gotovo niko u parlamentu ne protivi ulasku Hrvatske u eurozonu. Međutim, jeste bilo nekih protivljenja.

    Istaknuo je kako će uvođenjem eura u Hrvatskoj i Evropska unija biti jača te da će biti jednostavnije putovati, poslovati i investirati.

    Povjerenik Evropske komisije za privredu Paolo Gentiloni također je pozvao eurozastupnike da pruže “političku podršku za uvođenje eura u Hrvatskoj” i nazvao to “historijskim korakom za Hrvatsku, koja je još do prije 30 godina bila u ratu”.

    S Gentilonijem se složila Margarida Markes (Marques) u ime kluba socijaldemokrata S&D, zatim i Georgios Kirtsos (Kyrtsos), iz kluba liberala Renew.

    Podsjetivši na rastuću inflaciju i pad privrede u EU-u, predstavnica desničarskog kluba ID France Jamet je, međutim, postavila pitanje “zašto se usred ovih teškoća, ukrajinske krize i covida dozvoljava Hrvatskoj da usvoji jedinstvenu valutu?”.

    • Ta zemlja nije ispunila niti jednu od 17 preporuka radne grupe za sprečavanje korupcije Vijeća Evrope – tvrdi Jamet.
    • Samo će pridonijeti ogromnoj ekonomskoj rupi koja je sve veća usred EU. Prve žrtve bit će mala i srednja poduzeća koje ćete odbaciti bez oklijevanja. Treba stati na kraj tom euru za koji se pokazuje da radi protiv naroda. Ne znam je li hrvatski narod dobio priliku nešto reći o tome – rekla je ona u raspravi.

    U kritici širenja eura zatim joj se pridružio hrvatski europarlamentarac Ladislav Ilčić (ECR) rekavši da vladajući u Hrvatskoj nisu o tome željeli raspravljati niti provesti referendum.

    Ustvrdio je da uvođenje eura nije “puno dobra donijelo” južnim članicama Unije.

    • Nismo ikada koristili prednost vlastite valute jer je za federaliste svih boja jedini politički cilj integracija Hrvatske u neku evropsku superdržavu – rekao je Ilčić.
  • Šta putnici iz BiH smiju, a šta ne unijeti u Hrvatsku

    Šta putnici iz BiH smiju, a šta ne unijeti u Hrvatsku

    Carinska uprava Hrvatske objavila je danas uputstva o tome koliko i kakve robe je moguće preneti preko granice, prema kojima žiteljima trećih zemalja, u koje spada i BiH, nije dopušten unos nikakvog mesa, mlijeka ili mliječnih i mesnih proizvoda.

    Ova uputstva odnose se i na Srbiju, Crnu Goru i samoproglašeno Kosovo.

    Putnicima je prema toj uredbi omogućen unos ličnog prtljaga, koji podrazumijeva lične stvari opravdano neophodne za putovanje i boravak izvan mjesta stalnog boravišta kao što su obuća, odjeća, higijenske potrepštine, mobilni elektronički uređaji, prenosi Jutarnji list.

    Navodi se i da se za robu koju uvoze putnici s boravištem izvan carinskog područja Evropske unije, odobrava privremeni uvoz uz potpuno oslobađenje od uvozne carine i drugih javnih davanja.

    Dodaje se i da se količinsko oslobađanje od carina, PDV-a i akciza odnosi se na proizvode poput duvanskih prerađevina i recimo važi za količinu do 200 cigareta ili 250 grama duvana za pušenje za putnike u vazdušnom saobraćaju, dok su u drumskom i željezničkom prevozu te dozvoljene količine pet puta manje.

    Kada je riječ o alkoholnim pićima, na takav način moguće je, primera radi, unijeti maksimalno četiri vina ili 16 piva.

    Naglašava se da te olakšice ne važe za putnike mlađe od 17 godina.

    Pomenutom uredbom, kako se kaže, postoje i količinska ograničenja i zabrane uvoza hrane životinjskog porijekla koju putnici u ličnom prtljagu mogu unositi bez pregleda graničnog veterinarskog inspektora.

    Navodi se i, pored ostalog, kako iz trećih zemalja nije dopušten unos nikakvog mesa, mlijeka ili mliječnih i mesnih proizvoda.

    Dodaje se da je unošenje gotovih lijekova za lične potrebe putnika moguće u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana uz uslov da su odobreni od nadležnih tijela zemlje proizvođača.

    Sadržaj ličnog prtljaga putnika podrazumijeva i ostalu robu, koja ne ulazi u navedenu kategoriju ličnih stvari opravdano potrebnih za putovanje kao što su, recimo, prehrambeni, higijenski i slični proizvodi za ličnu upotrebu, predmeti opšte upotrebe, potrošačka elektronika, suveniri, predmeti iz domaćinstva, luksuzni predmeti, odjeća, obuća…

    Uvoz ostale robe u ličnom prtljagu putnika, koja ne ispunjava naprijed navedene uslove, podliježe obračunu i naplati uvoznih dažbina.

    Ističe se da se oslobađanje od plaćanja carine, PDV-a i akciza odnosi na uvoz robe čija ukupna vrijednost ne premašuje 3.200 kuna (425 evra) za putnike u pomorskom i vazdušnom saobraćaju, 2.200 kuna (292 evra) iznosi po putniku za ostale vrste prevoza, kao i 1.100 kuna (146 evra) za putnike mlađe od 15 godina, nezavisno o prevoznom sredstvu kojim putuju. Opširnije pročitajte OVDJE.

    Osoba koja želi da koristi oslobađanje od plaćanja carine prema pomenutoj uredbi, treba da podnese zahtjev nadležnom mjestu u Republici Hrvatskoj.

  • Skoro dvije trećine hrvatskih građana je za dobre odnose sa Srbijom

    Skoro dvije trećine hrvatskih građana je za dobre odnose sa Srbijom

    Skoro dvije trećine hrvatskih građana smatra da bi Hrvatska i Srbija morale da imaju dobre međusobne odnose (65,4 odsto), dok je 11 odsto protiv takvog stava, rezultati su istraživanja koje je za hrvatski RTL uradila agencija Promocija plus.

    Žene su češće zagovornice takvog odnosa (67,6 odsto), kao i najmlađa populacija (70,2 posto) i najobrazovaniji (75,8 posto), te građani koji žive u Sjevernojadranskoj regiji (71 posto).

    Članstvo Hrvatske u NATO, prema ovom istraživanju, podržava 54,9 posto građana, dok se 17,8 posto ispitanika ne slaže s hrvatskim članstvom u Alijansi.

    Muškarci su češće za članstvo od žena (58,3 odsto prema 51,8 odsto), te mlađi u odnosu na najstarije.

    Polovina hrvatskih građana (47,8 posto) smatra kako je članstvo u EU donelo Hrvatskoj više dobrih nego loših stvari, njih 18,5 odsto se ne slaže s takvim stavom.

    Muškarcima je češće nego ženama prihvatljiv ovaj stav o korisnosti članstva (52,5 odsto prema 43,5 odsto), dok je najveća koncentracija zagovornika korisnosti članstva zabilježeno u starosnoj grupi od 31-40 godina (52,5 posto), te među najobrazovanijoj populaciji (53,5 odsto).

  • Milanović: Vrijeme je da se Amerikanci sklone iz BiH

    Milanović: Vrijeme je da se Amerikanci sklone iz BiH

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je da on u Madridu na sastanku NATO zemalja nije glasao o ulasku Finske i Švedske u ovaj savez već da će se to uraditi na nivou šefova misija koji će dobiti punomoć od hrvatske vlade.

    Predsjednik Hrvatske rekao je da Izborni zakon BiH nije tema kojom se trebaju baviti Amerikanci.

    “Ovo nije tema koju će uređivati Amerika, i ne treba. Vrijeme je da se maknu iz BiH. Evropa da”, rekao je Milanović.

    Dodao je da je tokom NATO samita neke stvari rekao mrvicu oštrije nego što je preneseno u medijima, u smislu kako je kazao “hrvatskog oslobađanja Bosne i Hercegovine.

    Milanović je rekao da Hrvatska nema jedinstven stav te da u Madridu nije mogao ništa.

    “Tamo se nije glasalo, kako kažu ovi koji lažu. Glasaće se sljedeće sedmice” rekao je.

    “Sada je sve na hrvatskom saboru”, dodao je.

    Na kritike Mostove saborske zastupnice Marije Selak Raspudić da ništa nije učinio u Madridu po pitanju Izbornog zakona rekao je kako je od nje očekivao više.

    “Moj stav je da bih učinio sve da se promijeni Izborni zakon u Madridu. Pustite Selak Raspudića, ljudi govore stvari koje ne čitaju, ne razumiju. Koliko sam puta rekao da moje mogućnosti i ovlasti u jednom trenutku prestaju i da ne mogu spriječiti da netko u ime Hrvatske potpiše taj ugovor. Sve će na kraju doći u Sabor i Sabor će o tome odlučivati. Moja poruka im je: Nemojte to napraviti. Netko kaže da sam se poigravao nečijim osjećajima, to kažu ljudi koji nemaju trunke emocije o životu. Što sam još trebao reći? Što je to trebalo napraviti u Madridu”, rekao je Milanović.

  • Milanović upozorio na opasnost od destabilizacije BiH

    Milanović upozorio na opasnost od destabilizacije BiH

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović upozorio je lidere NATO, koji su danas završili trodnevni samit u Madridu, da bi destabilizacija Bosne i Hercegovine mogla imati ozbiljne implikacije za region i NATO.

    Milanović je, navodi se u saopštenju iz njegovog kabineta, u govoru želio da skrene pažnju na neke ozbiljne bezbjednosne probleme koje Hrvatska ima na zapadnom Balkanu, tačnije u Bosni i Hercegovini, prenosi Hina.

    “Događaji u Bosni i Hercegovini imaju direktan uticaj na naš nacionalni interes i sigurnost. Daljnja destabilizacija Bosne i Hercegovine imaće ozbiljne implikacije za širi region i NATO. Nadamo se da nece biti prekasno da preokrenemo situaciju”, rekao je Milanović u obraćanju šefovima država ili vlada država članica NATO.

    Milanović je kazao da se bosanskohercegovackim Hrvatima sistemski onemogućuje biranje njihovih legitimnih predstavnika i time se postepeno obespravljuju.

    “Jednostavno rečeno – Izborni zakon mora se promijeniti. Visoki predstavnik to može da učini potezom pera, koristeći svoja tzv. Bonska ovlašćenja. Ukoliko Visoki predstavnik neće da se bavi takvim ključnim pitanjima, njegova uloga sasvim gubi smisao”, rekao je Milanović.

    On je pozvao da se kreiranje politike prema BiH vrati na nivo državnika kako je bilo u vrijeme zaključivanja Dejtonsko/Pariskog sporazuma.

    Dodao je da se pritom ne smije zanemariti zabrinjavajuće stanje u BiH i na zapadnom Balkanu.

    Milanović je tokom samita u Madridu imao bilateralni razgovor s finskim predsjednikom Saulijem Ninistom i sa švedskom premijerkom Magdalenom Anderson.

  • Milanović: Nigdje ne piše da Srbija treba da prizna Kosovo

    Milanović: Nigdje ne piše da Srbija treba da prizna Kosovo

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je danas za Tanjug da u dokumentima EU nigdje ne piše da Srbija mora da prizna samoproglašeno Kosovo.

    Na pitanje Tanjuga da razjasni ono što je ostalo nedorečeno sa Prespa foruma u Ohridu u Sjevernoj Makedoniji, da u dokumentima EU piše da Srbija mora da prizna Kosovo, predsjednik Hrvatske je odgovorio da nigdje ne piše da Srbija mora da prizna Kosovo da bi pristupila EU.

    On je rekao da je ovo posljednji put da priča na tu temu.

  • U Hrvatskoj se pojavile nove zaraznije podvarijante omikrona

    U Hrvatskoj se pojavile nove zaraznije podvarijante omikrona

    U Hrvatskoj su se pojavile nove zaraznije podvarijante omikrona i uzrokuju značajan porast broja novih slučajeva zaraze u posljednjoj sedmici, saopštio je danas Hrvatski zavod za javno zdravlje (HZJZ).

    U situaciji kada su ukinute sve epidemiološke mjere, virus se lakše širi, a nove podvarijante Ba.4 i BA.5 uspješnije zaobilaze imunitet stečen vakcinacijom, kažu u HZJZ-u o novom porastu broja novozaraženih.

    Hrvatska danas ima 612 novooboljelih od virusa korona i četiri preminule osobe.

    Podvarijante BA.4 i BA.5 zastupljene su u 15 posto uzoraka poslanih iz Hrvatske na sekvenciranje u evropsku laboratoriju.

    Iz HZJZ-a poručuju da su, uprkos većoj virulentnosti novih varijanti, vakcinisanje osobe i dalje solidno zaštićene od težih oblika bolesti i hospitalizacije.

    Direktorka Klinike za infektivne bolesti “Dr Fran Mihaljević” Alemka Markotić ističe da se “situacija pomno prati”, ali ne isključuje mogućnost da će se aktualni porast broja slučajeva nazvati novim talasom epidemije.

    “Širenjem podvarijanti BA.4 i BA.5 postoji mogućnost da budu inficirani i oni koji su cijepljeni ili preboljeli, no većinom se radi o blagim kliničkim oblicima koji prođu za dan-dva. Važno je da kronični bolesnici i dalje prakticiraju epdemiološke mjere i zaštitu te ih i dalje pozivamo da se vakcinišu”, rekla je Markotić u izjavi za Hinu.