VRBAS Media

Oznaka: Hrvatska

  • Plenković ukazao na razliku između zvaničnog Zagreba i Sarajeva

    Plenković ukazao na razliku između zvaničnog Zagreba i Sarajeva

    • Premijer Hrvatske Andrej Plenković ukazao je na ogromnu razliku između zvaničnog Zagreba i Sarajeva, uvjeren da bošnjački politički akteri neće promijeniti svoj stav, ali se nada da će Kristijan Šmit povući poteze koji će poslije opštih izbora u BiH osigurati bar minimalnu ravnopravnost Hrvata.

    “Nakon što ključni politički akteri na bošnjačkoj strani otvoreno govore ‘pregovarali smo da nam prođe vrijeme’, kako očekivati da pet minuta do dvanaest nešto odjednom dogovore”, rekao je Plenković.

    On je podsjetio je da je lider SDA Bakir Izetbegović otvoreno priznao da je pregovarao u lošoj vjeri, da je vodio pregovore na način da ostane status kvo, što je ocijenio neprihvatljivim.

    “Prema mom sudu za njega nije baš ni politički pametno, čak je diskvalifikujuće jer znači da nastojite prevariti one s kojima pregovarate, uključujući i međunarodnu zajednicu”, rekao je Plenković.

    Za predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića je rekao da je “jedna velika štetočina koja je učinila enormnu štetu, prije svega Hrvatima u BiH”.

    Osvrnuvši se na situaciju na Kosovu i Metohiji, Plenković je pozvao na stabilnost, mir i dijalog da ne dođe do nekih napetosti i konflikta na sjeveru Kosova, prenose hrvatski mediji.

  • Izetbegović: Hrvatska nije matica Hrvatima iz BiH

    Izetbegović: Hrvatska nije matica Hrvatima iz BiH

    Predsjednik bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izjavio je da Hrvatska nije matična država bosanskohercegovačkih Hrvata, da u BiH ne živi više od 1.000 građana porijeklom iz Hrvatske, a da u Hrvatskoj živi, kako je kazao, barem milion građana porijeklom iz BiH.
    Izetbegović je u intervjuu za sarajevski Faktor rekao da će predstavnici Hrvatske i predstavnici Hrvata u BiH morati da nauče da respektuju „BiH, Bošnjake, Bosance i Hercegovce“.

    „Na takvim osnovama ćemo sigurno popraviti odnose. Plenković to razumije, Milanović je još u fazi “prvo sapun, zatim parfem“, ali proći će ga. Uostalom sapun kakav danas koristimo je invencija Arapa, a Sarajevo je imalo vodovod stotinama godina prije Zagreba. Isto tako, bosanskohercegovački Hrvati su naš narod, Hrvatska nije njihova matica“, rekao je Izetbegović.

    U prilog tome, kazao je, da “u BiH ne živi više od 1.000 građana porekom iz Hrvatske, dok u Hrvatskoj živi barem milion građana porijeklom iz BiH”.

    BiH je, naveo je, matica tim ljudima, a ne obratno.

    Izetbegović je to rekao odgovarajući na konstataciju da je Plenković tokom posljednje posjete BiH, odnosno Mostaru i prostoru koji politički kontroliše HDZ, priznao otvoreno da Hrvatska stoji iza pokušaja nametanja promjena u Izbornom zakonu i Ustavu Federacije BiH, kao i da je po ko zna koji put poručio da se moraju jačati hrvatsko-bošnjački odnosi i da je Hrvatska spremna da BiH povede u Evropsku uniju.

    “Idu li zajedno taj otvoreni paternalizam Hrvatske u odnosu na BiH i poziv na saradnju”, pitanje je koje je Faktor postavio Izetbegoviću, prenosi Nova.rs.

  • Hrvatska ima plan: Gasni pakt sa četiri zemlje

    Hrvatska ima plan: Gasni pakt sa četiri zemlje

    Ako izbije kriza zbog prekida snabdijevanja gasom iz Rusije i proglasi se uzbuna u EU računa se na međusobnu solidarnost članica.

    Ta solidarnost se zasnica, između ostalog, i na bilateralnim sporazumima, a Hrvatska se trenutno bavi pripremom takvog sporazuma sa Slovenijom.

    Kako saznaje “Jutarnji list”, razgovaraće se o sporazumima solidarnosti i s Italijom, Mađarskom te Austrijom, što podrazumijeva tehničke, pravne i finansijske aranžmane.

    U pitanju je mehanizam predviđen evropskom uredbom o sigurnosti snabdijevanja iz 2017, ali do sada je potpisano u EU svega šest sporazuma solidarnosti.

    Prvi u decembru 2020. između Njemačke i Danske, potom krajem 2021. između Njemačke i Austrije, a čak četiri su potpisana ove godine – između Estonije i Letonije, Litvanije i Letonije, Italije i Slovenije, kao i Finske i Estonije.

    Evropska komisija je pak u međuvremenu dopunila uredbu člancima koji, u slučaju potrebe, mogu direktno biti primjenljivi i ako nema bilateralnih sporazuma.

    Cilj je, kako se navodi, da se zemlje međusobno pomažu kako bi se obezbijedilo da njihovi tzv. zaštićeni potrošači (kao što su domaćinstva i bolnice) budu snabdjeveni gasom i u najvećoj krizi.

    Kako je na ovosedmičnom vanrednom evropskom sastanku o energetici rekao slovenački ministar, Ljubljana svakako želi da se sporazum s Hrvatskom zaključi prije kraja ljeta, a prijedlog su uputili i Austriji.

    Prema najnovijem EU dogovoru o smanjenju potrošnje gasa do proljeća 2023. od 15 posto (štednja je u ovoj fazi dobrovoljna, ali u slučaju EU uzbune postaje obavezna), članice treba do kraja ljeta da ažuriraju i svoje postojeće intervencijske planove za krizu u snabdijevanju gasom i pokažu kako namjeravaju da ispune ciljeve redukcije, a o svemu tome svaka dva mjeseca izvještavaju Evropsku komisiju.

  • Milanović: “Mudžahedinska hostesa” Džaferović i Izetbegović prijete ratom u BiH

    Milanović: “Mudžahedinska hostesa” Džaferović i Izetbegović prijete ratom u BiH

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je da “mudžahedinska hostesa Šefik Džaferović” i lider SDA Bakir Izetbegović prete ratom u BiH i da je to veća tema od svega.

    Milanović je novinarima rekao da u BiH pokušavaju „zatući“ hrvatski narod.

    „Džaferović, koji je bio mudžahedinska hostesa `93. godine, bio je u odboru za doček mudžahedina u bezbednosne jedinice u Zenici. Sad prijete on i njegov šef ratom, dronovima. To je za mene veća tema od svega“, rekao je Milanović, prenose hrvatski mediji.

    Govoreći o „vojnoj snazi BiH u slučaju najgoreg scenarija“, Izetbegović je naveo: „Prebrojali smo se – i koliko lovaca imamo, i koliko mladih ljudi, i koliko imamo instruktora na dronovima, i tako dalje. Neću dalje, ali samo da znate“.

  • U Hrvatskoj počinje novi megaprojekt

    U Hrvatskoj počinje novi megaprojekt

    Realizacija najvećeg infrastrukturnog projekta uhistoriji moderne Hrvatske počela je potpisivanjem ugovora o modernizaciji i gradnji prve dionice željezničke pruge Zagreb – Rijeka.

    Svoj su potpis u četvrtak u Karlovcu na njega stavili predsjednik Uprave Hrvatskih željeznica Ivan Kršić i direktor Strabaga Veljko Nižetić.

    Riječ je o dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac, dugačkoj 44 kilometra, a vrijednost ugovora je 1,7 milijardi kuna bez PDV-a (oko 442 miliona KM). Kako saznaje Jutarnji list, ovih bi dana za nju trebala biti izdana i građevinska dozvola.

    Prema najavama, gradnja dionice trebala bi početi u oktobru, i to istovremeno na tri lokacije, a rok za završetak radova je 30 mjeseci. Ukupna vrijednost projekta je 2,7 milijardi kuna (oko 702 miliona KM).

    Evropska komisija još je prije dvije i po godine odobrila sufinansiranje ovog projekta sa 85 posto sredstava, ali gradnja počinje tek sada jer se odabir izvođača zbog 14 žalbi protegnuo na skoro dvije godine.

    Radovi obuhvaćaju rekonstrukciju postojeće i gradnju nove pruge, rekonstrukciju nekoliko postojećih željezničkih stanica i stajališta, ugradnju novih signalno-sigurnosnih uređaja itd. Rekonstrukcijom postojećeg i gradnjom drugog kolosijeka ova će dionica biti osposobljena za najveću dopuštenu brzinu 160 km/h, izuzev na području Mavračića, Jastrebarskog i Karlovca, gdje će ona biti 120, odnosno 140 km/h zbog prostornih ograničenja.

    Pruga Zagreb – Karlovac dio je projekta gradnje nizinske pruge od Rijeke do Botova na granici s Mađarskom te je njegov najsloženiji i najskuplji dio.

    Procjenjuje se da bi modernizacija i gradnja cjelokupne pruge od Zagreba do Rijeke mogla završiti 2035. godine, a procijenjen trošak tog pothvata je oko 2,8 milijardi eura. Osim dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac, riječ je o dionicama Karlovac – Oštarije, Oštarije – Škrljevo i Škrljevo – Tijani – Rijeka.

    Najsloženiji i najskuplji dio je od Karlovca do Rijeke, na dužini od 110,5 kilometara. Pruga prolazi izrazito složenim terenom te se na dijelu od Karlovca do Rijeke planira gradnja čak 21 mosta i vijadukta, 19 tunela i galerija. Koliko je projekt složen, najbolje govori podatak da je od 120 kilometara pruge, čak 69,5 kilometara u tunelima te na vijaduktima i mostovima. Ukupna dužina tunela bit će 56,7 kilometara.

    Kako će iz sigurnosnih razloga svaki od njih imati dvije cijevi, trebat će iskopati ukupno 113,4 kilometra tunela. Najznačajniji su tuneli koji prolaze kroz planinski masiv Kapela, dugački 9,3 i 14,5 km, a najduži vijadukt, Tounjčica, dugačak je 2,3 km. Najteža dionica ove pruge je ona od Oštarija do Škrljeva, koja uključuje i 72,2 kilometara dionice Skradnik – Drežnica – Tijani, koja se nastavlja na dionicu Karlovac – Skradnik.

    Na tom dijelu gradi se nova dvokolosiječna pruga te velik broj tunela i mostova. Procijenjena vrijednost gradnje nove pruge od Skradnika do Tijana je čak 1,6 milijardi eura, a troškovi za dionicu od Karlovca do Skradnika procjenjuju se na oko 660 miliona eura. Za dionice Karlovac – Oštarije i Oštarije – Škrljevo u toku je priprema studijske dokumentacije, a za dionicu Škrljevo – Tijani – Rijeka u završnoj je fazi izrada glavnih projekata te bi natječaj za izvođača radova mogao biti raspisan početkom sljedeće godine, a tijekom sljedeće godine trebao bi biti objavljen i natječaj za dionicu Karlovac – Oštarije.

    Kako dionice prolaze zaštićenim područjem Natura 2000, trenutno je u proceduri i izrada glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, kojom je potrebno dokazati da predviđeni zahvati neće imati značajan negativni utjecaj na zaštićena područja. U HŽ- u procjenjuju da bi dionica Škrljevo – Rijeka trebala biti sljedeća za gradnju.

    Za sada EU sufinansira gradnju dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac, no očekuje se da će u konačnici s 85 posto evropskih sredstava biti finansirana gradnja i modernizacija cijele pruge Zagreb – Rijeka.

    Nizinska pruga izuzetno je važna za daljnji razvoj riječke luke i za što brži prijevoz tereta koji u nju dolazi, posebno nakon što je tvrtka APM Terminals potpisala koncesijski ugovor za razvoj i privredno korištenje kontejnerskog terminala Zagreb Deep Sea u luci Rijeka. U ovom se trenutku nizinskoj pruzi grade njezine dvije dionice: Dugo Selo – Križevci i Križevci – Koprivnica. Nakon završetka očekuje se da bi teretni vlakovi njome do mađarske granice mogli stići za pet sati uz prosječnu brzinu od 120 kilometara na sat.

  • “Šmit nagradio bošnjačke stranke za huškačku retoriku i mržnju prema Hrvatima”

    “Šmit nagradio bošnjačke stranke za huškačku retoriku i mržnju prema Hrvatima”

    Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman danas je izjavio da je Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, nagradio bošnjačke stranke za huškačku retoriku, nesnošljivost i mržnju prema Hrvatima u BiH, jer je odustao od nametanja izmjena političkog dijela Izbornog zakona.
    “Republika Hrvatska razočarana je donošenjem samo parcijalnog dijela izmjena Izbornog zakona u BiH od strane Kristijana Šmita. Takođe, Vlada RH žali što se odustajanjem od balansiranog rješenja nagradila huškačka retorika, nesnošljivost i mržnja prema Hrvatima i samom visokom predstavniku od strane Bakira Izetbegovića, Željka Komšića i drugih bošnjačkih predstavnika i medija”, rekao je za portal Dnevnik iz Mostara ministar Grlić Radman.
    Naime, on je dodao kako se pritisci na Hrvate i međunarodnu zajednicu događaju s ciljem daljnjeg izbornog inženjeringa kojim se nastavlja diskriminacija Hrvata u BiH i time ruši Vašingtosnki i Dejtonsko-pariški mirovni sporazum, a Federacija BiH pokušava pretvoriti u bošnjački entitet.
    Kristijan Šmit nametnuo je juče odluku o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koje se odnose na, kako je rekao, paket transparentnosti izbora, dok je za politički dio ostavio još vremena domaćim političarima.

  • Milanović: Hrvatska mora da reaguje na Izetbegovićeve prijetnje

    Milanović: Hrvatska mora da reaguje na Izetbegovićeve prijetnje

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović danas je oštro kritikovao hrvatsku Vladu jer, kako je rekao, ne reaguje na prijeteće izjave predsjednika SDA Bakira Izetbegovića.

    Milanović je naveo da hrvatska Vlada “gluvo i bez treptaja sluša prijetnje iz BiH, jezik mržnje i netrpeljivosti koji se valja sarajevskim ulicama”, prenosi Hina.

    Podsjećamo, na stranačkom skupu u Hadžićima u BiH Izetbegović je, govoreći o “vojnoj snazi BiH u slučaju najgoreg scenarija”, naveo: “Prebrojali smo se – i koliko lovaca imamo, i koliko mladih ljudi, i koliko imamo instruktora na dronovima, i tako dalje. Neću dalje, ali samo da znate”.

    Osvrćući se na odluku Kristijana Šmita o tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH, Milanović je rekao da Šmit ne koristi ovlašćenja kako bi nametnuo izborni zakon koji bi osigurao prava Hrvata u BiH i dodao da je on nelegalno izabran.

    Hrvatski predsjednik je podsjetio da je mjesecima insistirao da se izmijeni aktuelni Izborni zakon u BiH jer, po njegovoj ocjeni, taj pravni akt nanosi štetu Hrvatima u BiH.

  • Mišetić: ‘Nakon BiH izbora u oktobru, Hrvati će vjerovatno moći raskinuti Dejtonski sporazum’

    Mišetić: ‘Nakon BiH izbora u oktobru, Hrvati će vjerovatno moći raskinuti Dejtonski sporazum’

    “Nakon izbora u oktobru, Hrvatska i Srbija će vjerovatno imati pravo prema međunarodnom pravu raskinuti Dejtonski sporazum, uključujući Dejtonski ustav, kao rezultat kršenja Dejtonski od strane Bosne i Hercegovine”, istaknuo je 25. srpnja na Twitteru advokat, Luka Mišetić, branitelj Ante Gotovine pred Haškim tribunalom; te nastavio:

    Evo zašto:

    U osnovi Dejzonskog sporazuma je pravo Srba, Hrvata i Bošnjaka kao „konstitutivnih naroda“ na ravnopravnost. Izvještaji govore da Kabinet visokog predstavnika u BiH ove sedmice planira poduzeti radnje za izmjenu izbornih zakona u Bosni” – napisao je Mišetić 25. jula, što se pokazalo tačnim jer je visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt odlučio u srijedu, 27. jula, nametnuti odluku o izmjenama Izbornog zakona BiH, no one će zasad biti samo tehničke izmjene (op. a.)

  • Plenković nezadovoljan odlukom Šmita: Zgrožen sam izjavama Izetbegovića

    Plenković nezadovoljan odlukom Šmita: Zgrožen sam izjavama Izetbegovića

    Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da je paket izmjena Izbornog zakona u BiH Kristijana Šmita ispod očekivanja i nedovoljan.

    On je osudio je izjave s protesta u Sarajevu, a za izjavu Bakira Izetbegovića o prebrojavanju kazao je da ga je zgrozila.

    Govoreći o Izbornom zakonu u BiH kazao je da je Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg Republika Srpska ne priznaje, odlučio dotaknuti samo dio paketa koji se odnosi samo na integritet izbornog procesa, prenosi HRT.

    “To je po mom sudu daleko ispod očekivanja i nedovoljno. Nakon neuspjelih pregovora koji su se vodili slijedom sporazuma u Mostaru prije dvije i pol godine, nastojale su političke stranke, prije svega, Bošnjaka i Hrvata, na razini Federacije, postići neki dogovor. Sami nisu uspjeli, osim dogovora o izborima u gradu Mostaru. Međutim dogovor o izbornoj i ustavnoj reformi na središnjoj razini vlasti, osobito na razini Federacije, nije postignut”, dodao je Plenković.

    Podsjetio je da su tu nastojali pomoći EU i SAD, ali nije bilo rezultat. Potom je i predsjednik Evropskog savjeta nastojao pokrenuti određene procese da bi se prekinule tenzije.

    Međutim, kaže Plenković, “bilo je očito da predstavnici bošnjačkih političkih stranaka, prije svega SDA, nisu htjeli postići dogovor s predstavnicima političkih stranaka Hrvata o reformi izbornog zakona i ustavnoj reformi”.

    “Njima odgovara status quo i izborni sustav u kojem će hrvatski narod u BiH i hrvatske političke stranke biti minorizirani, marginalizirani, preglasani i u svakom slučaju i dalje u neravnopravnom položaju, i to ne samo kada je riječ o izboru člana Predsjedništva BiH, gdje je Komšić odradio tri mandata, po nama kao nelegitimni hrvatski predstavnik, jer za njega uglavnom glasuju Bošnjaci”, istakao je Plenković.

    “Ono što je još gore su prosvjedi koji su bili organizirani u Sarajevu. Organizirale su ih bošnjačke političke stranke. Na njima smo vidjeli teške uvrede, pa čak i prijetnje prema visokom predstavniku gospodinu Šmitu. To je, siguran sam, donekle utjecalo na njegovo rezoniranje. Vidjeli smo u medijima da je on imao namjeru mijenjati Izborni zakon. Imao je i još niz važnih političkih tema koje bi unaprijedile ustavni i zborni ustroj BiH, međutim u ovoj fazi on to nije učinio”, kazao je.

    Plenković je istakao da je Šmit ostavio još nekoliko sedmica političkim akterima u BiH da se sami dogovore.

    “Nemam nekih velikih očekivanja i iluzija da će se oni sada u ljetnim mjesecima, nakon dvije godine propuštenih dogovora, sjesti i dogovarati, a posebno nakon niza agresivnih izjava, pa nekih čak i pozivanjem na prebrojavanje. Kad se netko prebrojava onda se priprema za neki sukob. To je izjava gospodina Izetbegovića, koja me zgrozila i koju osuđujem. Mislim da je to izvan svih okvira”, istaknuo je Plenković.

  • Milanović: Ispred OHR-a nahuškana, unitaristička rulja

    Milanović: Ispred OHR-a nahuškana, unitaristička rulja

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je da ispred zgrade OHR-a u Sarajevu zbog najave izmjena Izbornog zakona BiH protestuje nahuškana, unitaristička rulja.

    Milanović je rekao da je Kristijan Šmit došao na ideju da se pozabavi pitanjem izmjena Izbornog zakona, te da bi sada još moglo ispasti da ga je na to on natjerao.

    “Ovo nije kraj istoriji. Problemi idu dalje. BiH je užasan problem”, rekao je hrvatski predsjednik novinarima.

    On je naveo da je u razgovoru sa predstavnicima opozicje, desničarske poslanike pitao šta oni rade i da će ih prozivati.

    “Šta radi Sabor? Ništa. Mene je stid. Šta kaže ministar spoljnih poslova? Ja sam odgovoran za napredovanje, trebao je ostati u kafileriji”, kaže Milanović.

    Ispred zgrade OHR-a dva dana traju protesti u organizaciji bošnjačkih političkih stranaka zbog najave da će Kristijan Šmit nametnuti izmjene Izbornog zakona, a nasavak protesta najavljen je za danas u 13.00 časova.