Prema prvim nezvaničnim rezultatima parlamentarnih izbora u Hrvatskoj HDZ je osvojio 67 mandata, a SDP sa partnerima 41 mandat.
Domovinski pokret 14, Most 9, IDS 4, Možemo 3, Fokus Republika tri i Sever dva mandata, saopštilo je Državno izborno poverenstvo.
Ovi rezultati su bazirani na uzorku od 28 odsto obrađenih biračkih mjesta.
Naš cilj je ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini, ne njihova izolacija. Nećemo stati dok se Hrvatima ne zagarantira legitimna zastupljenost u pogledu izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, rekao je premijer Hrvatske Andrej Plenković.
“Nastavit ćemo raditi na daljnjem napretku BiH na europskom putu i na postizanju pune ravnopravnosti Hrvata u BiH na svim razinama. I to u suradnji, a ne u sukobu s međunarodnom zajednicom”, rekao je Plenković, za bh. izdanje Večernjeg lista, prenosi Fena.
Kako je istakao, za Hrvatsku je daljnji napredak BiH u evropskim integracijama od strateške važnosti, a uvjeren je i da je evropski okvir jedini koji garantuje daljnji napredak, stabilnost i koheziju zemlje. Govoreći o ulozi Hrvatske u donošenju odluke EU o otvaranju pristupnih pregovora s BiH, Plenković je ustvrdio da se na Evropskom savjetu i svim drugima nivoima Vlada Hrvatske bori za Bosnu i Hercegovinu kao da se bori za Hrvatsku te da je to kontinuirano zalaganje dokaz dobrosusjedske politike prema zemlji s kojom Hrvatska ima posebne veze i u kojoj su Hrvati jedan od konstitutivnih naroda.
“Odluka o otvaranju pristupnih pregovora od povijesne je važnosti za BiH, a ujedno i jedno od najvećih vanjskopolitičkih postignuća Hrvatske. Čestitam posebno Borjani Krišto i Vijeću ministara na učinjenom poslu i svima koji su pridonijeli da se u proteklim mjesecima ostvare reformski iskoraci. Sada slijede faza izrade i odobravanja pregovaračkog okvira, screeninga kao i niza drugih procesa kojima će se odnosi BiH s EU uvesti u novu fazu i podići na potpuno novu razinu. Otvaraju se i dodatne mogućnosti iz pretpristupnih fondova čime će se potaknuti ekonomski razvoj i podići standard građana. U idućem razdoblju, bit će potreban snažan angažman svih političkih aktera u BiH. Početak pristupnih procesa dotiče sve aspekte političkog, socijalnog i ekonomskog života države pristupnice. Pritom je važno da se nastavi rad na reformama, a osobito na izbornoj reformi radi postizanja jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda”, kazao je Plenković.
Hrvatski premijer smatra da bi se svi oni kojima je, kako kaže, istinski stalo do napretka, stabilnosti i veće funkcionalnosti BiH, trebali zalagati za ukidanje sadašnje diskriminatorne prakse vezano za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
“Hrvatska će se i kroz bilateralni, ali i europski okvir zalagati za žurno rješenje ovog pitanja koje uvelike opterećuje odnose Hrvatske s BiH. Za razliku od Milanovića i drugih koji svojim nastupima štete Hrvatima u BiH, vrijeđajući međunarodne saveznike, mi pomažemo Hrvatima, a istovremeno podupiremo cijelu BiH. Naš cilj je ravnopravnost Hrvata u BiH, ne njihova izolacija. Nećemo stati dok se Hrvatima ne zagarantira legitimna zastupljenost u pogledu izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH”, poručio je Plenković.
Podržao je izgradnju Južne plinske interkonekcije i istakao da je to projekt za koji se izborila Vlada Hrvatske pod njegovim vodstvom, a predstavlja “strateški važan projekt za BiH kao alternativni pravac uvoza plina i način smanjenja ovisnosti o ruskom plinu”.
Kada su u pitanju predstojeći parlamentarni izbori u Hrvatskoj Plenković kaže da je pred hrvatskim državljanima u srijedu jasan izbor. Hrvatska će, kaže, ili nastaviti ići naprijed, povećavati kvalitetu života građana i jačati svoj utjecaj u Evropi i svijetu, ili slijedi povratak na staro u neizvjesnost, nestabilnost i međunarodnu izolaciju. Poručio je kako očekuje i snažnu podršku Hrvata izvan Hrvatske, a oposebno Hrvata koja žive u Bosni i Hercegovini.
Prvi potpredsjednik Vlade i ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da je sraman i skandalozan potez hrvatskih vlasti da zabrane ministru bez portfelja u Vladi Srbije Đorđu Milićeviću da položi cvijeće i pokloni se žrtvama ustaškog koncentracionog logora Jasenovac, i najavio da će Ministastvo spoljnih poslova Srbije uputiti najoštriji protest Hrvatskoj zbog ovog događaja.
“Sraman je i skandalozan današnji potez hrvatskih vlasti, koje su zabranile ministru Đorđu Milićeviću da položi cvijeće i pokloni se žrtvama ustaškog koncentracionog logora Jasenovac”, poručio je Dačić, saopšteno je iz Ministarstva spoljnih poslova.
Dačić dodaje da to pokazuje kakav je njihov odnos prema genocidu nad srpskim narodom u Jasenovcu i cijeloj fašističkoj NDH, prenosi Tanjug.
”Ministarstvo spoljnih poslova Srbije uputiće najoštriji protest Hrvatskoj zbog ovog sramnog događaja, svesni da to neće uticati na politiku Hrvatske, jer ovo nije incident, ovo je zvanična politika Hrvatske, politika negiranja zločina i genocida nad srpskim narodom”, naglasio je Dačić.
Ministru u Vladi Srbije zaduženom za odnose sa dijsaporom Đorđu Milićeviću danas je zabranjeno da položi cvijeće i zapali svijeću na spomenik žrtvama ustaškog logora Jasenovac, saopšteno je ranije iz Milićevićevog kabineta.
Izgradnja graničnog prelaza na novoj brzoj cesti u izgradnji, koja će Gradišku preko novoizgrađenog mosta na Savi povezati s auto-putem Zagreb – Beograd, počinje sutra, potvrđeno je “Nezavisnim” u Ministarstvu finansija Hrvatske, koje je odgovorno za ovaj objekat.
S obzirom na to da je rok izgradnje, koji su nam naveli, godinu dana od uvođenja izvođača u radove, to znači da bi se moglo očekivati da brza cesta bude puštena u saobraćaj u aprilu 2025. godine.
“Nakon sprovedenog postupka javne nabavke sklopljen je ugovor s odabranim izvođačem izgradnje objekata na budućem GP Gradiška, koji će biti uveden u posao 10. aprila 2024. godine. Prema zaključenom ugovoru, rok za završetak radova, a time i stavljanja u funkciju GP je 12 mjeseci od dana uvođenja izvođača u posao”, pojasnili su nam oni.
U “Hrvatskim cestama” su nam juče potvrdili da se radovi na izgradnji ceste odvijaju prema planu, iako je bilo manjih opravdanih kašnjenja zbog vremenskih uslova. Kako navode, radovi se trenutno izvode na mostovima Rukavac Strug i kanal Nova Sava, te na nadvožnjaku Novi Varoš.
“Na trasi ceste radovi na izradi nasipa su u visokoj gotovosti, te slijedi izrada putne konstrukcije. Na objektima se izvode radovi gornjeg ustroja”, kažu oni, uz napomenu da je planirani završetak radova jesen ove godine, ali zbog nepostojanja graničnog prelaza cesta neće moći biti otvorena za prekogranični saobraćaj.
Edin Forto, ministar komunikacija i transporta BiH, za “Nezavisne” je rekao da su za to ministarstvo mostovi kod Gradiške i Svilaja prioritet i dva međudržavna mosta od važnosti za obje države.
“Oba projekta su podržana grantovima EU. Funkcionalna upotreba oba mosta je, nažalost, još na čekanju. Trenutno, preko mosta kod Svilaja mogu saobraćati putnička vozila, ali je upotreba za teretni saobraćaj uslovljena stavljanjem u punu upotrebu mosta kod Gradiške”, rekao nam je on.
Što se tiče izgradnje graničnog prelaza, kazao je da je propuštena prilika da se već izgrađen granični prelaz sa bh. strane koristi kao zajednički, jer se hrvatska strana opredijelila za izgradnju novog graničnog prelaza, podsjetivši da su radovi na brzoj cesti na hrvatskoj strani u poodmakloj fazi, a most preko Save otvoren u julu 2022. godine.
“Kao resorno ministarstvo, zahtijevamo da se, što je moguće prije, započne i završi izgradnja ovog veoma važnog graničnog prelaza, kako bi i most mogao da ispunjava svoju osnovnu funkciju”, istakao je on.
Forto je naglasio da je opredjeljenje njegovog ministarstva da i Gradiška i Svilaj budu u funkciji najkasnije tokom ove godine.
“Pažljivo ćemo pratiti razvoj aktivnosti sa strane Republike Hrvatske, te se nadamo da će ovo biti još jedan u nizu uspješnih projekata koje imamo kao plod izuzetne saradnje dvije susjedne zemlje”, istakao je on.
Inače, preduzeće “Integral inženjering” trenutno radi na prvom dijelu brze ceste, koji ide od granice s BiH do uključenja na postojeći put kod Novog Varoša, a isto preduzeće bi trebalo da gradi i nastavak ceste, do samog auto-puta.
U “Hrvatskim cestama” su nam rekli da je “Integral inženjering” odabran kao izvođač za taj dio radova, te da je njihova vrijednost oko 13,6 miliona evra bez PDV-a.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović poručio je da je pravo Hrvata u BiH da imaju pravo birati svog predstavnika se bezobrazno ignoriše.
Na pitanje novinarke N1 Hrvatske kakva će se promjena desiti u Briselu ukoliko on bude na čelu Vlade, Milanović se dotakao dešavanja u BiH i poslednjih poteza Kristijana Šmita kojeg institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika.
– Što se tiče BiH, statusa Hrvata, juče smo vidjeli da je nekakav Švarc, Šorc, Šulc donio izmjene Izbornog zakona. Dakle, to je nekompetentna kolonijalna uprava – istakao je Milanović.
On je dodao kako hrvatski premijer Andrej Plenković ne preduzima ništa povodom kršenja prava Hrvata u BiH da biraju svog predstavnika.
– Ljudi koji će biti na čelu će dobiti od mene instrukcije da se u Briselu ponašaju skoro ultimativno i radiće ljudi koji u to vjeruju – rekao je Milanović.
Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da je otvaranje pristupnih pregovora za susjednu i prijateljsku BiH istorijski dan i čestitao predsjedavajućoj Savjeta ministara Borjani Krišto na ostvarenom napretku.
“Uspjeli smo! Na Evropskom savjeru donijeli smo odluku o otvaranju pristupnih pregovora s BiH”, napisao je Plenković na mreži “Iks”.
On je dodao da će nastaviti pomagati BiH i štititi interese Hrvata kao konstitutivnog naroda.
Krištova je, takođe, da ovoj društvenoj mreži, zahvalila Plenkoviću.
“Hvala od srca na svemu što si učinio za BiH”, istakla je Krištova
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je danas da bi u Briselu na Evropskom savjetu glasao za otvaranje pregovora o članstvu BiH u Evropskoj uniji i istakao da je za to bio i prije premijera Andreja Plenkovića.
Mišljenja je, međutim, da će ti pregovori o pristupanju BiH Evropskoj uniji trajati dugo, kako kaže, 500 godina i duže nego što su bili pod Turcima.
Da je, dodao je, bio na mjestu Plenkovića tražio bi, a premijer to nije jer bi se morao malo zamjeriti, a više neće imati ni prilike, da se Hrvatima u BiH obezbijedi pravo da biraju svog člana Predsjedništva.
“Treba se izboriti za ono što im je oteto, ono što im pripada po Dejtonu, što se Plenković nije usudio da napravi, a ja ću to uraditi odmah”, tvrdi Milanović, prenosi Tanjug.
Na pitanje o situaciji u Ukrajini, Milanović kaže da je situacija takva da se samo čeka da se “zapali u svjetski požar”. Riječ je, ističe, o ratu Rusije i Amerike, ali preko posrednika.
Prozvao je premijera Plenkovića jer, kako ističe, Hrvatsku treba odmaknuti od Ukrajine.
“On je htio da Hrvati učestvuju u obuci Ukrajinaca. Zašto? Imamo na čelu ljude koji su nesposobni”, naveo je.
Najuticajnija hrvatska opoziciona SDP bilježi nagli skok rejtinga za čak devet odsto, nakon što je aktuelni predsjednik Republike Zoran Milanović najavio učešće na predstojećim parlamentarnim izborima i da će biti novi premijer, što mu je Ustavni sud zabranio upozorenjem da u tom slučaju mora odmah podneti ostavku na funkciju koju obavlja.
Prema anketi koju je objavila Hrvatska televizija najnovije istraživanje HRejting, sprovedeno od 16. do 19. marta na uzorku od hiljadu ispitanika, HDZ i dalje ima najveću podršku od 27, 7 posto, a slijedi SDP sa 21, 6 posto.
Daleko ispod su Možemo sa podrškom od devet odsto, zatim slijede Domovinski pokret – sa 7,7 posto i Mostm koji ima poverenje 7, 1 posto anketiranih. Sve ostale stranke su ispod izbornog cenzusa.
Komunikacijski stručnjak Ankica Mamić kaže da anketa pokazuje veliki skok SDP-a zbog kandidature Zorana Milanovića, te da se jedino time može objasniti rast podrške za devet odsto u samo tri dana.
Razlog ovog naglok skoka SDP, kaže Mamić, sigurno se ne može objasniti genijalnim programom ili novom političkom idejom.
“U biračkom tijelu postoje ljudi koji Milanovića vole. Po mom mišljenju to su ljudi koji su razočarani SDP-ovi birači koji nisu bili zadovoljni rukovodstvom stranke. Sjetimo se, kriza SDP-ovog rukovodstva nije počela sa Peđom Grbinom, već je počela odlaskom Milanovića”, navela je Mamić.
Smatra da je ovo izazov za sve stranke pa i HDZ i ni jedna stranka još nema odgovor na ovaj izazov.
Komunikacijski stručnjak Jerko Troglić kaže da rast rejtina SDP-a i HDZ-a, pokazuje da je pojava Zorana Milanovića galvanizovala i jednu i drugu stranu, naravno više na ljevici.
“Vikend koji je pred nama, mislim da ćemo imati poznate ljude na listama te da će proći najznačajniji efekt, uključivanje Zorana Milanovića, znaćemo njegov status u kampanji i onda ćemo to istraživanje moći da uporedimo s prethodnim”, rekao je Trogrlić za HRT.
Parlamentarni izbori u Hrvatskoj biće održani u srijedu, 17. aprila, a izbori za Evropski parlament 9. juna.
Uprkos upozorenju Ustavnog suda, Predsjednik Zoran Milanović je svakodnevno na terenu, a juče je iz Rijeke poručio da više neće govoriti da će biti premijer Hrvatske, već da će “biti premijer, uskoro”. On je jasno rekao da neće poštovati upozorenje Ustavnog suda jer je, kako je rekao, neutemeljeno.
Ustavni sud Hrvatske objavio je da aktuelni predsjednik Zoran Milanović kao nestranačka osoba ne može da bude kandidat za poslanika, niti kandidat za predsjednika Vlade, kao ni da na bilo koji način učestvuje u izbornoj kampanji.
To je danas na konferenciji za novinare saopštio predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.
Šeparović je rekao da u suprotnom, ako Milanović želi da se kandiduje mora podnijeti ostavku na funkciju predsjednika, nakon čega dužnost predsjednika preuzima predsjednik Sabora, a izbori za predsjednika moraju biti raspisani u roku od 60 dana.
Prema prvoj anketi Agencije Ipsos, nakon što je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović najavio da će predvoditi opozicionu SDP na predstojećim parlamentarnim izborima, pokazala je da će na biračka mjesta sigurno izaći čak 69 odsto biračkog tijela, dok je samo šest odsto reklo da sigurno neće izaći na birališta.
Prema ovoj anketi koju je objavio hrvatski portal Dnevnik, čak 86 odsto izražava čvrstu ili malo manje čvrstu volju da izađe na izbore, što bi bila zaista visoka izlaznost u odnosu na prethodne parlamentarne izbore održane 2020. godine, kada je na birališta izašlo malo manje od polovine građana sa pravom glasa.
Od onih koji su se izjasnili da izlaze na izbore, 32 odsto želi za premijera aktuelnog šefa države Zorana Milanovića, a 30 odsto Andreja Plenkovića.
Portal navodi da je ova prednost u okviru statističke greške s obzirom na to da u ovom istraživanju ona iznosi četiri odsto. Istraživanje je pokazalo da više od polovine anketiranih, 54 posto, vjeruje da Milanović treba da odstupi s mjesta predsjednika Republike prije ulaska u izbornu trku na parlamentarnim izborima, koji će biti održani 17. aprila.
Ipak, čak jedna trećina ispitanih – dakle 33 odsto – smatra da ne treba, a 13 odsto nema stav o ovom pitanju.
HDZ je i dalje na prvom mjestu sa 27,3 posto podrške ispitanih, drugi je SDP koji je sada na 22,6 posto podrške.
Most i Možemo! dijele treće mjesto sa 8,7 odsto podrške, Domovinski pokret je na 7,9 posto. Anketa je sprovedena među 604 građana Hrvatske.
Milanović je u petak saopštio da će ući u izbornu trku na parlamentarnim izborima i da će predvodi najuticajniju opozicionu SDP, čiji je ranije bio lider. Milanović je saopštio da prethodno neće podnijeti ostavku na predsjedničku funkciju, a o ustavnosti te odluke danas će odlučiti hrvatski Ustavni sud.