VRBAS Media

Oznaka: Hrvatska

  • “Kupovaćemo gas po tri puta većoj cijeni”

    “Kupovaćemo gas po tri puta većoj cijeni”

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović poručio je danas da se Evropska unija trenutno nalazi u situaciji da će gas kupovati od SAD “po tri puta većoj ceni”.

    “Energetika je u ovom trenutku, ali i inače, ključno pitanje”, rekao je Milanović na otvaranju ekonomskog foruma “Business Meets Politics – Energetika danas i sutra”.

    Pahor je juče doputovao u dvodnevnu posetu Zagrebu, poslednju u njegovo mandatu predsednika Slovenije.

    Milanović je rekao da Rusija i SAD, svatko na svoj način, nisu slučajno “dve velike i neuništive države”. “Neuništive su jer imaju određene tehnologije (…) i neograničene količine energije za svoje potrebe. Kina već nije ta kategorija”, rekao je Milanović.

    Milanović je rekao da se Evropska unija dugo “praćakala u iluziji” da će osnovati neko energetsko tržište. “Ozbiljno je ratno stanje, ozbiljnije nego ikada u našim životima. Došli smo na to da ćemo gas kupovati od saveznika po tri puta višoj ceni. To je činjenica. To će koštati”, rekao je hrvatski predsednik.

    Zato je, kazao je, francuski predsednik Makron otišao u SAD da razgovara s američkim predsednikom Bajdenom. “U stvari, moliti iz pozicije slabijeg partnera za razumevanje i milost”, ocenio je Milanović.

    Rekao je da je potrošnja električne energije po stanovniku pokazatelj strukture ekonomije, pri čemu govori o prisutnosti odnosno nedostatku industrije. Tvrdio je da u Hrvatskoj “nema industrije”, dok je u nekim i manje razvijenim državama ta potrošnja po stanovniku značajno veća, a kao primer je naveo Srbiju.

    Milanović je uveren i da će evro biti dobar za Hrvatsku, s obzirom na to da je izrazito uslužna ekonomija. Za Mađarsku je rekao da ne ulazi u Evrozonu “iz emotivnih, a ne racionalnih razloga”, a posledica toga, kaže, može biti i ta da će forinta za godinu dana izgubiti na vrednosti 30 posto prema evru, što znači da će mađarski turisti imati manje novca za trošenje u Hrvatskoj.

    Kada je reč o privredi, Milanović je rekao da je Hrvatska praktično zavisna od Evrope, pre svega Nemačke. “Kako bude njima, biće i nama”, ocenio je i dodao da se zbog preskupe energije proizvodnja u Nemačkoj već nalazi u problemima.

    S obzirom na ratno stanje u Evropi, slovenački predsednik Borut Pahor složio se sa zaključkom da, kako je kazao, živimo u veoma nesigurno i nepredvidivo vreme, prenela je Hina. S obzirom na to da živimo u globalizovanom svetu, na koji utiče i rat u Ukrajini, Pahor je poručio da Hrvatska i Slovenija prvenstveno treba da vode računa o dobrim odnosima među susedima, odnosno zemljama u regionu. Unapred se ne može predvideti kada će doći do krize, čega je posljednji primer i rat na istoku Evrope, rekao je Pahor i istakao da privreda, da bi na takve krize bila spremna, mora biti konkurentna, otvorena i elastična, sa što manjim uplitanjem države. Ocenio je da će skori ulazak Hrvatske u Šengen i Evrozonu imati pozitivne efekte i na slovenačku privredu te da će dodatno ojačati saradnju dveju zemalja.

  • Hrvatska nema plan B za odlaganje radioaktivnog otpada na Trgovskoj Gori

    Hrvatska nema plan B za odlaganje radioaktivnog otpada na Trgovskoj Gori

    Hrvatska nema plan B za odlaganje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, i to je ono što nas sve zabrinjava, istakao je Nemanja Galić, član pravnog tima BiH za Trgovsku Goru, gostujući u Јuatrnjem programu RTRS.Hrvatska pokušava da marginalizuje problem Trgovske gore, oni uopšte ne vide opasnost. Priznali su da nemaju plan B i sve što planiraju jeste da do 2025. godine odlažu radioaktivni otpad na Trgovosku goru. Oni nemaju nikakvu alternativu – naglasio je Galić.

    On je naglasio da je Hrvatska potvrdila da će do 2025. godine morati završiti sve aktivnosti oko skladištenja radioaktivnog otpada.

    • Agencija za atomsku energiju nije bila dovoljno upoznata sa problemom koji BiH ima sa Hrvatskom oko skladištenja na lokaciji nekadašnje kasarne Čerkezovac i potencijalnom opasnošću po građane BiH – tvrdi Galić.

    Ova lokacija, koja se, podsjetimo nalazi u opštini Dvor na Uni, udaljena je samo 800 metara od rijeke Une i jedan kilometar od vodozahvata za Novi Grad iz kog se vodom snabdjeva više od 15.000 građana.

  • Kancelar otkrio da li će Austrija staviti veto na pristupanje Hrvatske “šengenu”

    Kancelar otkrio da li će Austrija staviti veto na pristupanje Hrvatske “šengenu”

    Austrijski kancelar Karl Nehamer izjavio je danas da njegova zemlja neće staviti veto na pristupanje Hrvatske šengenskom prostoru.

    Nehamer je rekao da teško da osjećaju migrantski pritisak iz Hrvatske prema sjeveru, već da je “prijetnja vetom usmjerena prema Bugarskoj i Rumuniji”, prenose hrvatski mediji.

    “Budući da Hrvatska ispunjava zahtjeve zaštite granice na uzoran način, ja tu ne vidim problem”, rekao je Nehamer koji sutra dolazi u radnu posjetu Hrvatskoj.

    Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner je proteklih dana u više navrata rekao da se protivi proširenju šengenske zone, za koju je rekao da ne funkcioniše, što se vidi po povećanom broju lica koja traže azil u Austriji.

    To je naveo i Nehamer, koji je rekao da je u Austriji “100.000 ljudi koji su neregularno prešli granicu, od kojih je 75.000 prešlo iz zemalja poput Rumunije, Bugarske i Mađarske, a da ih tamošnja bezbjednosna tijela nisu registrovala”.

    “To je bezbjednosni rizik i o tome se moramo pobrinuti”, rekao je Nehamer.

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je juče da ga izjave iz Austrije zabrinjavaju i da smatra da je to obračun preko leđa Hrvatske među nekim drugim članicama EU.

    On je rekao da je Hrvatska bila spremna za ulazak u “šengen” još 2016. godine.

  • Milanović odbio obuku ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj

    Milanović odbio obuku ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj

    Kancelarija predsjednika Hrvatske, Zorana Milanovića, objavio je da je odbijen dopis u kojem se traži saglasnost za obuku ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, koji je ministar odbrane Mario Banožić poslao Milanoviću.

    U nastavku prenosimo saopštenje u cijelosti:

    “Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović primio je dopis ministra odbrane kojim se traži njegova prethodna saglasnost na ‘Nacrt prijedloga odluke Hrvatskog sabora o učestvovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji Evropske unije za vojnu pomoć za podršku Ukrajini’ (EU Military Assistance Mission – Ukraine – EUMAM).

    S obzirom na opravdano veliki interes hrvatske javnosti za najavljeno učestvovanje pripadnika OSRH u misiji EU za vojnu pomoć Ukrajini, te istovremeno nejasne i neobrazložene okolnosti učestvovanja pripadnika OSRH u spomenutoj misiji, Kancelarija Predsjednika Republike obavještava javnost kako je navedeni ministrov dopis nepodoban za postupanje Predsjednika Republike iz sljedećih formalnih i materijalnih razloga:

    Naveo četiri razloga za odbijanje

    1. Predsjedniku Republike obraća se ministar odbrane koji niti Ustavom niti Zakonom o odbrani nije ovlašten tražiti prethodnu saglasnost Predsjednika Republike. Jedini subjekti koje predviđa Ustav Republike Hrvatske kod donošenja ovakvih odluka su Vlada Republike Hrvatske, Predsjednik Republike Hrvatske i eventualno Hrvatski sabor.
    2. Nacrt Odluke koji je priložen ne navodi konkretno ni aktivnosti koje bi pripadnici Hrvatske vojske provodili u inostranstvu niti djelovanje odnosno aktivnosti koje bi pripadnici Oružanih snaga Ukrajine sprovodili na teritoriju Republike Hrvatske. Jedino što se navodi u obrazloženju Odluke su opšti podaci o samoj misiji EUMAM.
    3. Dostavljeni Nacrt prijedloga Odluke, u dijelu koji se tiče dolaska ukrajinskih vojnika na teritoriji Republike Hrvatske, poziva se na član 7., stav 3. Ustava Republike Hrvatske koji glasi:

    ‘Oružane snage država saveznica mogu prijeći granicu i ući u Republiku Hrvatsku ili djelovati unutar njenih granica u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima, na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlaže Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu saglasnost Predsjednika Republike Hrvatske’.

    Da bi uopšte došla u obzir primjena ove odredbe Ustava, mora se raditi: a) oružanim snagama država saveznica i b) ulasku ili djelovanju takvih snaga u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima. U dopisu koji nam je dostavljen ne navodi se pravna osnova po kojoj je utvrđeno da je Ukrajina država saveznica u smislu ove odredbe Ustava (ne radi se o članici niti jednog saveza čiji je član Republika Hrvatska i članstvom kojim se obavezujemo na pružanje vojne pomoći), niti koji bi to bio međunarodni ugovor temeljem kojeg bi njene oružane snage ušle i/ili djelovale na području Republike Hrvatske.

    Pozivanje na Ustav

    1. Iz obrazloženja nacrta Odluke proizlazi da hrvatska Vlada planira sprovoditi obuku ukrajinskih vojnika na području Republike Hrvatske. U tom slučaju, odredba čl. 7. st. 3. Ustava na koju se poziva Nacrt odluke je neprimjenjiva. Naime, Ustavom je izrazito uređeno pitanje prelaska granice stranih vojnika za potrebe vježbe i obuke i to odredbom čl. 7. st. 9. Ustava koja glasi:

    ‘Oružane snage država saveznica mogu prijeći granice Republike Hrvatske radi vježbi i obuke u okviru međunarodnih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora te radi pružanja humanitarne pomoći, na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske uz prethodnu saglasnost Predsjednika Republike Hrvatske’.

    Dakle, ako se radi o vježbi ili obuci ukrajinskih vojnika na području Republike Hrvatske, jedina ustavna podloga za donošenje odluke o tome može biti odredba čl. 7. st. 9. Ustava Republike Hrvatske kojom se ta pitanja konkretno uređuju, a ne opća odredba čl. 7. st. 3. Ustava, prenosi “Index”.

    Predsjednik Republike Hrvatske smatra kako iz gore navedenih razloga nisu stečeni uslovi da uopšte uzme u razmatranje navedeni dopis ministra odbrane, a radi donošenja odluke o davanju ili nedavanju prethodne saglasnosti.”

  • Nije isključena opcija da nuklearni otpad ide u Sloveniju umjesto na Trgovsku goru

    Nije isključena opcija da nuklearni otpad ide u Sloveniju umjesto na Trgovsku goru

    Hrvatska strana je imala želju da radioaktivni otpad, umjesto na Trgovskoj gori, na granici sa BiH, skladišti u Sloveniji, o čemu su pregovori prije par godina prekinuti, a Slovenci poručuju da, iako se opcija dogovora sa Hrvatima trenutno ne razmatra, ona i dalje nije u potpunosti isključena.

    Zaključuje se to iz izvještaja o radu Koordinacionog tijela, Ekspertskog tima i Pravnog tima u vezi sa problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na Čerkezovcu, na Trgovskoj gori, u hrvatskoj opštini Dvor, a čije bi odlaganje ugrozilo oko 250.000 žitelja u opštinama u slivu rijeke Une.

    U ovom dokumentu naglašeno je da je u Beču, u sjedištu Međunarodne agencije za atomsku energiju, održan sastanak Zajedničke konvencije o bezbjednosti zbrinjavanja istrošenog goriva i bezbjednosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada, te da je Nemanja Galić, član bh. Pravnog tima, prisustvovao prezentaciji Hrvatske.

    Hrvatska delegacija je, kako se navodi, u svojoj prezentaciji vrlo površno predstavila planirano nuklearno odlagalište u Čerkezovcu.

    “Nakon toga je uslijedila diskusija u kojoj je Galić imao priliku da postavi pitanja hrvatskoj delegaciji i istakne nedostatke u njihovom postupanju. Između ostalog, hrvatska delegacija je priznala da nije moguće da pravilno završe cjelokupni postupak koji se odnosi na izgradnju odlagališta do 2023. godine, kao što je predstavljeno u njihovoj prezentaciji, već da će morati da značajno prekorače rok. Tačnije, hrvatska delegacija je potvrdila da postupak nije moguće završiti prije 2025. godine”, navodi se u izvještaju, koji je u procesu konsultacija.

    Međutim, zabrinjavajuće je to što je, kako se dodaje, hrvatska delegacija priznala da Trgovska gora nije suštinski “preferentna” već zapravo isključiva lokacija planiranog odlagališta i da se nijedna druga lokacija ne razmatra.

    “Ukazano je i na činjenicu da BiH nije bila konsultovana prilikom izbora sporne lokacije. Galić je istakao da je takvim postupanjem prekršen član 13. Zajedničke konvencije. Potvrđeno je i da u slučaju da lokacija Čerkezovac ne dobije pozitivnu ocjenu studije uticaja na životnu sredinu – Hrvatska nema nijednu drugu spremnu alternativu i nema odgovor na pitanje šta bi tad učinila”, stoji u izvještaju.

    Istaknuto je da je rezultat ove diskusije to da je predsjedavajući nacionalne grupe hrvatskoj delegaciji napomenuo da mora poštovati odredbe Zajedničke konvencije, te da moraju uključiti BiH u ovaj postupak, kao i da moraju ispuniti sve standarde predviđene ovom konvencijom, a naročito detaljnu procjenu uticaja na životnu sredinu. Napomenuto je i da bez ispunjavanja predmetnih obaveza i dobijanja pozitivnih studija izgradnja odlagališta ne smije biti odobrena.

    “Takođe, bitno je napomenuti i to da je tokom neformalnog dijela razgovora nakon diskusije delegacija Hrvatske istakla da bi hrvatska strana svakako imala želju da otpad skladišti u Sloveniji (koja gradi sopstvene silose koji bi mogli da imaju i više nego dovoljno kapaciteta) umjesto u Čerkezovcu, ali da su pregovori o odlaganju tog otpada u Sloveniji prekinuti prije par godina”, navodi se u izvještaju.

    Iz onog što se dalje navodi može se zaključiti da Slovenci definitivno nisu zatvorili vrata ovim pregovorima.

    “Prema riječima delegacije Hrvatske, pregovori nisu bili uspješni zbog trivijalnih količina otpada iz skladišta u Zagrebu koje bi takođe trebalo skladištiti u Sloveniji. Nakon toga, tokom diskusije o nacionalnom izvještaju Slovenije, u odgovoru na pitanja Galića, Slovenija je istakla da, iako se opcija dogovora sa Hrvatskom trenutno ne razmatra, ona nije u potpunosti isključena”, ističe se u izvještaju.

    Galić, u izjavi za “Nezavisne novine”, potvrđuje da bi odlaganje spornog otpada u Sloveniji bilo najidealnija opcija za sve strane.

    “Hrvatska delegacija je rekla da bi ta opcija njima bila najlakša. Ne bi morali da prolaze kroz čitav ovaj proces, niti bi morali na svojoj teritoriji da skladište otpad, pa time ne bi ni svoje stanovništvo ugrožavali. Shvatio sam u razgovoru s njima da su ti pregovori propali iz nekog banalnog razloga, a nakon toga su intenzivirane aktivnosti u vezi s Trgovskom gorom. Potom sam razgovarao sa slovenačkom delegacijom, odakle su takođe jasno rekli da to nije zatvorena opcija i da postoji mogućnost za dogovor”, rekao je Galić za “Nezavisne novine”.

    Inače, i akcioni plan BiH u borbi protiv odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori trebalo bi da bude usaglašen do kraja godine, kako bi se pokušalo zaštititi 250.000 stanovnika u slivu Une.

    Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, naveo je nedavno da ne odustaju od borbe za zdravlje naših građana u slivu Une.

    Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Grin tim” iz Novog Grada, rekao je da se mora precizno znati ko i u kom vremenskom roku koje aktivnosti realizuje i šta je rezultat aktivnosti.

    “Potrebno je stvoriti stabilan osnov za tužbu, kompletirati dokumentaciju i otvoriti prostor za građanski doprinos pravnoj borbi. Mnogo očekujem od akcionog plana, te uključivanje pravnika iz nevladinog sektora. Trgovska gora je tema koja se tiče građana i niko nema pravo da isključuje građane iz ovih procesa”, kaže Crnković za “Nezavisne novine”.

  • Hrvatska namjerava da postavi uslove za kandidatski status BiH

    Hrvatska namjerava da postavi uslove za kandidatski status BiH

    Najave pojedinih visokorangiranih hrvatskih zvaničnika kako bi njihova država mogla u jednom trenutku blokirati kandidatski status BiH za učlanjenje u Evropsku uniju trebalo bi ozbiljno shvatiti, ali u sadašnjim okolnostima ta prijetnja je tek “pucanj u prazno”.

    Istakao je ovo za “Glas Srpske”, politički analitičar i direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju iz Sarajeva, Žarko Papić komentarišući izjavu ministra spoljnih i evropskih poslova Hrvatske, Gordana Grlića Radmana, koji je s margina sastanka evropskih ministara inostranih poslova u Briselu, na kojem se razgovaralo i o budućnosti zemalja zapadnog Balkana, poručio kako je njegova država među onima koja podržava “evropski put BiH”, ali uz, kako je istakao, određene uslove – “provedbu određenih ustavnih i izbornih reformi u BiH”.

    “Kao prvo, da budem direktan i jasan. Takvo nešto me apsolutno ne bi nimalo iznenadilo što, naravno, nikako ne bi bilo dobro za BiH. Kao drugo, ne mogu da povjerujem da bi BiH, kako neki najavljuju i priželjkuju, mogla za šest sedmica dobiti kandidatski status, jer ne postoji šansa da se vlast u tom periodu formira, što je jedan od elementarnih uslova za tako nešto. Prema tome, i ova, nazovimo je hrvatska prijetnja, odnosno poruka, uslovno je rečeno pucanj u prazno. Prazne su i priče pojedinih briselskih zvaničnika. Njih pola je zrelo za psihijatriju ili za dodatno školovanje”, kaže Papić.

    Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, Milan Sitarski, saglasan se Papićem da je nerealno očekivati da BiH do kraja ove godine i pored svih lijepih riječi i najava, dobije dugo očekivani kandidatski status.

    “Bilo bi dobro kada bi ga dobili, ali isto tako treba biti realan, jer se do kraja ove godine ne može formirati državna vlast i sprovesti sve reforme koje se od nas traže. To je proces. Postoji tu još sijaset drugih uslova koje naše vlasti moraju da ispune i sprovedu. Nije u pitanju samo izborni zakon, kojeg pominje ministar Grlić Radman. Mislim da ne bi trebalo da budemo razočarani ako ovaj kandidatski status ne dobijemo tokom ove kalendarske godine. Smatram da će nam u decembru biti saopšteno samo kako smo na dobrom putu. Kada se podvuče crta, do konkretnijih koraka, ako je Brisel uistinu iskren i odlučan da zapadni Balkan uključi u EU, moglo bi doći tek polovinom 2023. godine”, smatra Sitarski.

    Za razliku od Papića, on je mišljenja kako Hrvatska pritom ipak neće mnogo “zatezati”i kočiti ulazak BiH u ovo elitno društvo, pogotovo jer su ustavne i izborne reforme nešto sa čim će se nove vlasti morati pozabaviti u narednom periodu.

    Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman poručio je da od političkih lidera u BiH očekuje da se usredsrede na brzo formiranje vlasti na svim nivoima, da preuzmu odgovornost i sprovedu ustavne, izborne i druge ključne reforme, kako bi BiH dobila kandidatski status za učlanjenje u EU. Kako je rekao Hrvatska podržava težnje BiH za učlanjenjem, uz opasku da prije toga vlasti u BiH moraju sprovesti sve reforme.

    Evropska komisija predložila je u oktobru davanje kandidatskog statusa BiH ukoliko budu, kako je tada saopšteno, preduzete konkretne mjere u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala u koordinaciji svih nivoa kontrole granica, osiguravanju funkcionisanja sistema za azil i garantovanju slobode medija. Konačna odluka o daljnoj budućnosti BiH trebalo bi da bude saopštena u decembru.

  • Grlić Radman: Očekujemo od političara u BiH da nastave rad na ustavnim i izbornim reformama

    Grlić Radman: Očekujemo od političara u BiH da nastave rad na ustavnim i izbornim reformama

    Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman osvrnuo se uoči današnjeg sastanka šefova diplomatija zemalja EU u Briselu na situaciju u Bosni i Hercegovini te je poručio kako je potrebno što prije pristupiti formiranju vlasti.

    Na početku obraćanja medijima, Grlić Radman se osvrnuo na situaciju u Ukrajini te je naglasio kako Hrvatska nastavlja svoju podršku ovoj državi.
    “Naša je obaveza da pomažemo državi koliko možemo”, ističe šef hrvatske diplomatije.

    Nakon toga, osvrnuo se na situaciju na Zapadnom Balkanu koji će također biti tema današnjeg sastanka.

    “Kada je riječ o Zapadnom Balkanu, radujemo se samitu u Tirani koji će se održati u decembru. Očekujemo od svih zemalja da usklade svoju politiku s EU i da implementiraju sankcije Rusiji. Trebaju promovirati regionalnu saradnju i stabilnosti, dobrosusjedske odnose kao i dobre odnose sa članicama Evropske unije”, poručio je Grlić Radman.

    Također, osvrnuo se i na situaciju u BiH.

    “Očekujemo od političkih lidera u BiH da se fokusiraju na brzo formiranje vlasti na svim nivoima. Takođe, očekujemo da preuzmu odgovornost i da rade na ustavnim i izbornim reformama, te svih drugim koje su neophodne za nastavak evropskog puta koji Hrvatska podržava”, zaključio je Gordan Grlić Radman.

  • Milanović o komentaru da je “fašist koji glumi demokrata”: Kakvi glupani

    Milanović o komentaru da je “fašist koji glumi demokrata”: Kakvi glupani

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović juče je u Požegi tokom polaganja zakletve 36. naraštaja vojnika na dobrovoljnom vojnom osposobljavanju, govorio o BiH i tome kako ga pojedinci karakteriziraju.

    Milanović je naglasio kako je prekjučer razbijen spomenik hrvatskim vojnicima iz Vukovara koji su došli u BiH “boriti se za slobodu”.
    “Na Kupresu ih je desetak poginulo. Bio sam tamo slučajno. Taj spomenik je neko razbio jer je pored ceste u pustopoljini. Baš me zanima ko je razbio. Nekako mi se čini da nisu Srbi sa kojima se tada ratovalo tamo. Neka počinitelji strepe. Mi ljude ne ubijamo, ali neka se znoje, stići će ih ruka pravde. To je kukavički, ciganski, ne Romski, ciganski”, kazao je Milanović.

    Hrvatski predsjednik komentirao je i odgovor organizacije Majke Srebrenice na njegovu tvrdnju da ih “instrumentalizira Sarajevo” te da je laž da on negira genocid.

    “Nekome ko se politički trošio za manjine, pa i za Bošnjake napisati, ali opet nedovoljno pismeno i artikulirano, da sam ja fašist koji glumi demokrata. Kakav je to jezik? Bošnjački i hrvatski jezik su jako srodni, kao i hrvatski i srpski. To su vrlo bliski standardi. Dakle fašist koji glumi demokrata, očito sam uspješan u tome. Briljiram. Kakvi glupani”, poručio je Milanović.

  • Milanović komentarisao poruku Majki Srebrenice: “Moralna katastrofa”

    Milanović komentarisao poruku Majki Srebrenice: “Moralna katastrofa”

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović, komentarisao je poruku koju su mu juče uputile Majke Srebrenice u kojoj su navele da je on “fašista koji glumi da je demokrata”.

    “Zadnje priopćenje na Twitteru je moralna katastrofa. Napisali su da sam fašista koji glumi da sam demokrata. To je za mene sasvim jasno kakva je to organizacija’, rekao je Zoran Milanović u Požegi, prenosi Večernji list. Podsjetimo, Udruženje Majke Srebrenice juče je odgovorilo na izjavu predsjednika Hrvatske koja ih je uvrijedila.

    “Mi jesmo stare žene, majke koje su izgubile svoju djecu, a Zoran Milanović je fašista koji glumi demokratu”, navdeno je u njihovoj poruci.

    Milanović je ranije rekao da se nada da Majke Srebrenice nisu instrumentalizovane iz Sarajeva.

    “Te srebreničke majke. Kažem ‘te’ jer nadam se da one ne stoje iza toga, 2015. su na poziv tadašnje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović došle u Knin. Da nije bilo oslobođenja Knina, koji su oslobodili vjerojatno gremlini, možda bi bilo i drugog genocida u Bihaću, izjavila je tada Munira Subašić. Dan pobjede je čestitala riječima ‘živjela Hrvatska, živjela BiH i sav dobar narod’. Šta je ovo? Imaju li ti ljudi dvije vijuge u glavi?”, rekao je između ostalog Milanović.

  • Evropski poslanici podržali ulazak Hrvatske u Šengensku zonu

    Evropski poslanici podržali ulazak Hrvatske u Šengensku zonu

    Evropski poslanici podržali su ukidanje unutrašnjih graničnih kontrola između Šengenske zone i Hrvatske, saopštio je Evropski parlament.

    U izvještaju, koji je usvojen sa 543 glasa “za”, 53 “protiv”, uz 25 suzdržanih poslanika, Parlament je odobrio da Hrvatska postane punopravna članica Šengenske zone.

    Evropski savjet potvrdio je 9. decembra 2021. godine da je Hrvatska ispunila sve neophodne uslove za puno sprovođenje šengenskih pravila.

    Poslanici sada pozivaju Savjet da nastavi sa procesom i jednoglasno usvoji konačnu odluku o ukidanju graničnih kontrola.

    Komentarišući odluku poslanika, predsjednik Evropskog parlamenta Roberta Metsola napisala je na Twitteru da je Hrvatska ispunila kriterijume i da joj je mjesto u Šengenu.

    “Hrvatski narod zaslužuje ovo i to Evropa cijeni. Evropski parlament je dao zeleno svjetlo i sada Evropski savjet sada mora to da ispuni”, navela je Metsola.