VRBAS Media

Oznaka: Hrvatska

  • Amerikanci u šoku, odbili da učestvuju na izložbi: Hrvatska odbila da stavi da je NDH vodila genocidnu politiku prema Srbima

    Amerikanci u šoku, odbili da učestvuju na izložbi: Hrvatska odbila da stavi da je NDH vodila genocidnu politiku prema Srbima

    Krajem prošle godine, poslije višemjesečnog rada, iznenada je u posljednji čas otkazan plan da se u Zagrebu održi izložba u organizaciji Muzeja holokausta iz Vašingtona i institucija pod upravom Ministarstva kulture.

    Izložba o holokaustu i ustaškim zločinima nije održana jer je hrvatska strana izričito odbila da na jednom od panoa uvrsti tvrdnju da je NDH vodila genocidnu politiku prema Srbima.

    Ovu skandaloznu informaciju potvrdile su hrvatske Novosti u razgovoru sa više izvora upućenih u pomenutu priču. Razočarani i navodno prilično šokirani, Amerikanci nisu htjeli da postave ovakvu izložbu, s obzirom da će učestvovati u revizionističkoj politizaciji u režiji hrvatske strane.

    Rekonstruišući cijelu priču, hrvatske “Novosti” su nedvosmisleno utvrdile da je vlada premijera Andreja Plenković, preko ministarstva Nine Obuljen Koržinek, od prvog dana učestvovala u kreiranju međunarodnog skandala. Glavni izvođač je bila Matea Brstilo Rešetar, direktorka Hrvatskog istorijskog muzeja i predsjednica Upravnog veća Javne ustanove Spomen-područje (JUSP) Jasenovac.

    “Neki su bili komšije”

    Detalji nerealizovane izložbe govore da je upravo ovaj događaj bio nulta tačka nove državne politike da se po svaku cijenu, pa i uz rizik međunarodnog skandala, odvoji srpsko stradanje u NDH od riječi “genocid”. Izložba je trebalo da bude održana krajem novembra, u okviru prošlogodišnjeg hrvatskog predsedavanja Međunarodnom udruženjem za sećanje na holokaust (IHRA), koje okuplja države i nevladine stručnjake sa ciljem edukacije o holokaustu. Memorijalni muzej holokausta u Vašingtonu, jedan od najvećih u svetu, smatrao je idealnom prilikom da postavi svoju putujuću izložbu u Hrvatskoj pod nazivom “Neki su bili komšije”. Pored većine standardnih panoa, koji prikazuju istoriju Holokausta, izložba je osmišljena tako da doda specifičan, lokalni kontekst u zemljama kao što su Mađarska, Letonija, Litvanija, Poljska ili Hrvatska.

    Planiranje je počelo u junu. Za izradu hrvatskog priloga angažovani su stručnjaci iz Hrvatskog istorijskog muzeja i JUSP-a Jasenovac. Dubravka Đurić Nemec, savjetnica ministarke Obuljen Koržinek, od prvog do posljednjeg dana bila je uključena u ime Ministarstva kulture i medija, koje nadzire navedene institucije. I Brstilo i Đurić Nemec su dio domaće delegacije IHRA, prvi kao posmatrač, drugi kao član. Šefica je Sara Lustig, Plenkovićeva savetnica za Holokaust.

    “Genocidna politika bila usmjerena prema Srbima”
    Izvori hrvatskih Novosti kažu da je početak obećavao. U prvoj verziji, koju je hrvatska strana napisala sredinom septembra 2023. godine, opisano je donošenje rasnih zakona protiv Jevreja, rješavanje “jevrejskog pitanja” i kratak pregled sprovođenja Holokausta u NDH. Uz uništavanje Jevreja i Roma, konstatovano je da je progon Srba bio svojstven samo NDH. Nakon sugestija američke strane, Hrvati su sredinom oktobra, mjesec dana kasnije, novom predlogu teksta dodali da je “genocidna politika bila usmjerena prema Srbima“. Upravo je ovaj dodatak o genocidu doveo do potpunog preokreta u ponašanju hrvatske strane. Na sastanku koji je održan nedugo zatim, Brstilo Rešetar je američkim partnerima najavio “nezavisne” revizore, stručnjake koji će pregledati cijeli tekst izložbe kako bi raščistili eventualne istoriografske greške. Nije rekla o kojim stručnjacima je riječ, samo da će poslati svoje komentare na prethodni nacrt.

    Krajem oktobra, kada je materijal trebalo da bude pripremljen, dostavili su svoja zapažanja putem mejl prepiske. Uz nekoliko valjanih komentara i ispravki izložbene dokumentacije, napali su prethodni opis srpskog stradanja u NDH. “Genocidna politika” prema Srbima smatrana je upitnom, navodi hrvatski portal “Novosti”. Umjesto toga, jedan od njih je predložio da se uz Srbe stave masovna ubistva, državni teror i slični opisi, bez genocidnih ekscesa. Uz posebno značajno i ključno objašnjenje, koje smo uspjeli da dobijemo u celini: “u pravnom smislu po definiciji, ali ni u istoriografiji, genocid se ne koristi iako postoji namjera određenih grupa”.

    “Politički neistomišljenici”
    U stvarnosti, malo je ozbiljnih istoričara koji osporavaju da su vlasti NDH sprovodile genocidnu politiku ili genocid nad Srbima. U vijestima je nedavno objavljen tekst o tome kako je autor pojma “genocid”, poljski advokat Rafael Lemkin, ocijenio da je genocidna politika u NDH bila usmerena pre svega na Jevreje i Srbe. Savremeni istoričari koji istražuju ovu temu i nemaju problema sa takvom procenom obično ne uključuju hrvatske nacionaliste sa odgovarajućim istorijskim obrazovanjem. Kao što vidimo, oni služe hrvatskoj vladi da pregleda međunarodne izložbe i negira “genocidnu politiku” ili “genocid” nad Srbima u NDH.

    Na drugom mjestu su informaciju da je progon Srba “specifičan” za NDH ocijenili kao suvišnu i nepotrebnu, uz obrazloženje da to nije potrebno isticati jer su i druge kvislinške države imale društvene grupe koje su bile podvrgnute njihovom teroru. Autor nije objasnio kakve veze imaju druge države i njihov teror sa lokalizovanom izložbom koja je trebalo da se održi u Hrvatskoj, povodom stradanja Jevreja i drugih naroda isključivo u NDH. Ali je predložio da se, umjesto toga, stavi uz Srbe samo ako su bili žrtve progona u Pavelićevoj tvorevini. U duhu ove strategije, na trećem mestu, anonimni stručnjaci su odvojili Jevreje i Rome od Srba. Srpsko stanovništvo je stavljeno uz “političke neistomišljenike”.

    U samo nekoliko izmjena nestao je ciljani pogrom Srba, svojstven ustaškom režimu, navodi portal hrvatske “Novosti”. Ukoliko recenzenti smatraju da nije umjesno pored njih stavljati “politiku genocida”, sasvim se očekivalo da će ih na kraju ukloniti od Roma i Jevreja, čije genocide priznaju.

    “Genocid nad Srbima”
    Očigledno upoznati sa ovdašnjom materijom i vjerovatno upućeni mišljenjima stručnjaka NDH, američki organizatori izložbe su navodno izrazili, najblaže rečeno, zabrinutost ovakvim promjenama, ističući da je u poslednjem trenutku, ni mjesec dana prije izložbe unet je niz novih podataka, od kojih neki sadrže istoriografske nedostatke. Amerikanci su im ponovili da bi izložba trebalo da se bavi Holokaustom i lokalnim državnim progonom drugih ciljanih grupa. Prema saznanjima hrvatskih Novosti, smatrali su nespornim uvrštavanje navoda o genocidnoj politici prema Srbima. Osim što su istakli popriličan konsenzus istoričara o ovoj temi, više puta su se pozivali na najrelevantniju adresu – JUSP Jasenovac, partnere na izložbi, instituciju koja od svojih početaka na svom zvaničnom sajtu i izložbama priznaje ustaški genocid nad Srbima. U predloženom tekstu, dakle, vraćaju većinu onoga što su hrvatski recenzenti proglasili suvišnim, pa čak i pogrešnim.

    Vođeni savetima angažovanih istoričara iz senke, Hrvati tada odbijaju da ostave “genocidnu politiku” na uvodnoj tabli kada su Srbi u pitanju. U kasnijim pregovorima nisu pristali ni na izmijenjenu rečenicu po kojoj su genocidna politika i drugi oblici diskriminacije bili usmereni prema Jevrejima, Romima i Srbima. Odbacili su i alternativni opis postupanja prema Srbima kao genocidnog masovnog ubistva.

    Nakon iscrpljujuće tvrdoglavosti hrvatskih suorganizatora, američka strana je navodno još jednom izrazila razočaranje njihovim ponašanjem, prije svega zbog toga što su u posljednji čas uneli informacije o prošlosti koje izazivaju političke kontroverze u sadašnjem vremenu, suprotno zvaničnom stavu jedan od partnera, JUSP Jasenovac. Stoga su još jednom tražili da se “genocidna politika” stavi uz Srbe. Navodno je strategiju prilagodio Brstilo Rešetar, ključni komunikator sa hrvatske strane, a ujedno i šef Upravnog veća istog JUSP Jasenovac koji priznaje “sporni” genocid. Ona je uporno odbijanje povezivanja genocidne politike i Srba na izložbi objasnila odsustvom stručnih i pravnih istraživanja na ovu temu, navode hrvatske Novosti.

    “Genocidna politika masovnih zločina”
    Shvativši da Amerikanci neće popustiti, Brstilo Rešetar predlaže uključivanje “politike genocida”, ali sada bez pominjanja nijednog lica u ostatku rečenice. Shodno tome, umjesto “genocidnih” iteracija koje nude Amerikanci, deset dana pre izložbe, Hrvati, uz Srbe, ponovo menjaju tekst i uključuju “masovne zločine”. U uvod su stavili “genocidnu politiku”, ali ne navodeći po tome nijednu osobu koja je bila podvrgnuta takvoj praksi. Politika hrvatske vlade, garnirana presudnim doprinosom recenzenata nepoznatog identiteta, tako je do kraja izopačena: radije će svima uskratiti genocid u ustaškoj režiji, nego priznati Srbima svoj.

    U nadi da će se njihovi lokalni partneri predomisliti, samo nekoliko dana proke izložbe iz Američkog muzeja holokausta, još jednom su pokušali da ubace genocidnu politiku prema “Jevrejima, Romima i Srbima”, navodeći specifičnu pozadinu stradanja svakog pojedinog naroda. Navodno, još jednom su izrazili žaljenje što Hrvati očigledno politizuju izložbu koja bi trebalo da bude edukativnog karaktera. Brstilo Rešetar se tada krio iza stručnosti angažovanih recenzenata, sugerišući da je preko njih hrvatski dio organizacije zapravo sve vrijeme iznosio istorijske istine.

    Indirektno su optužili osoblje Muzeja holokausta da zapravo insistira na lažima. U raspravu o izložbi, koja se odnosi na događaje iz Drugog svetskog rata, Brstilo Rešetar je potom ubacio nuklearnu opciju – teroristički napad Hamasa na Izrael 7. oktobra. Prema informacijama do kojih je došao hrvatski portal Novosti, Brstilo Rešetar im je rekao da je u svetlu pomenutog napada i porasta antisemitizma u Evropi najvažnije za hrvatsko predsedništvo IHRA da zajednički osudi ove događaje, umesto da stvara kontroverze. Kao da je bilo ko, osim hrvatske strane i njene proustaške politike, stvarao bilo kakvu polemiku u ovoj priči. Ona je, inače, predložila da se zbog nepostojanja konsenzusa oko sadržaja (hrvatsko negiranje genocida nad Srbima, op. a.) izložba “odloži” za neki drugi put.

    “Ako ne ide, dignite ceo projekat u vazduh”
    Plan je bio očigledan: ako nam ne ide, radije ćemo dići u vazduh cijeli projekat.

    Tako je u tišini, do ovog teksta, Hrvatska izazvala neviđeni revizionistički skandal na međunarodnom planu. Projekat je možda i propao, što ne znači da domaćini iz svega nisu izvukli solidne pouke. Hrvatska vlada, na čelu sa Ministarstvom kulture, iskoristila je negacionističku argumentaciju koju su izbrusili u pripremi izložbe, a očigledno ti isti anonimni stručnjaci, da izvedu koordinirani napad na Jasenovac, simbol ustaškog genocida nad Srbima. Očigledno nisu zaboravili da su se američki partneri pozivali na JUSP Jasenovac i njihovo priznanje genocida nad Srbima. Nezvanično portal Novosti iz Hrvatske saznaje da je i tokom pripreme izložbe hrvatska strana odmahnula rukom na svaki američki navod jasenovačke ustanove, tvrdeći da na njihovim stranicama ima dosta grešaka.

    U novembru 2023. godine, kada je već bilo jasno da izložba sa Američkim muzejom holokausta neće biti održana, Ministarstvo kulture zatražilo je od JUSP Jasenovac, kako navodi nedeljnik “Nacional”, da im pošalje na doradu tekst novih informativnih panoa, koji prema sugestijama IHRA- treba postaviti na prostor bivšeg logora. Iako su u prvoj verziji teksta stručnjaci ove institucije jasno povezivali genocid i Srbe, kao i u odnosu na izložbu, Ministarstvo kulture je otklonilo genocid. U skladu sa završnom fazom neuspješnih pregovora sa Amerikancima, termini “genocid” i “holokaust” su uklonjeni uz pominjanje Roma i Jevreja. I naveli su da su angažovali recenzente da revidiraju prvu verziju teksta, ne pominjući njihova imena. Mediji, nevladine organizacije, ali i Veće JUSP Jasenovac, u kojem su i predstavnici žrtava genocidne politike NDH, uzalud su pokušavali da utvrde njihov identitet.

    “Revizija izložbenih panoa u Jasenovcu”
    Nekoliko mjeseci nakon “revizije” izložbenih panoa u Jasenovcu, maja 2024. godine, na portalu “CroFact”, istoričar Vladimir Gajger analizirao je tekst koji je objavljen 2007. godine na stranicama JUSP Jasenovac. On je ocijenio tvrdnju da je rješenje “srpskog pitanja”, odnosno genocidne politike, dogovoreno na sastanku nacista i ustaša u junu 1941. godine. Ubrzo nakon objavljivanja teksta, Brstilo Rešetar, kao načelnik uprave JUSP Jasenovac, uputio je pismo direktoru Ivi Pejakoviću u kojem traži da hitno otkloni ove i druge “istoriografske netačnosti” na sajtu. O kakvim je netačnostima riječ, moguće je samo nagađati. Ali ako je genocidna namjera uklonjena kroz Gajgerov tekst, onda je svako pominjanje genocida na drugim mestima u ovoj instituciji postalo suvišno. Suprotno stvarnosti koja se odvijala od 1941. do 1945. godine. Pejaković je odmah podnio ostavku, koju je kasnije obrazložio višemesečnim neslaganjem sa poslodavcima i njihovim nastojanjem da institucionalno ospore genocid nad Srbima u NDH.

    U cijelu priču, sada i lično, uključila se ministarka Obuljen Koržinek koja je najavila “reviziju” čitavog zvaničnog sajta JUSP Jasenovac. Ne treba sumnjati da će revizori ponovo biti neimenovani “stručnjaci” koji posljednjih godinu dana kroje zastrašujući državni odnos prema Drugom svetskom ratu. Šta će tačno tražiti i kretati najbolje govori ministarkina izjava koju je tom prilikom dala. Ona je rekla da u Jasenovcu treba prenijeti saznanja o holokaustu nad Jevrejima, genocidu nad Romima i — “masovnim zločinima” nad Srbima. Baš onako kako su planirali radeći na propaloj izložbi.

    Za potrebe ovog teksta, hrvatske “Novosti” su zatražile komentar od Ministarstva kulture Brstila Rešetara i Sare Lustig, šefice hrvatske delegacije IHRA. Pitali su ih ko je i zašto donio odluku da se genocidna politika ne stavlja uz Srbe i tražili imena javnosti nepoznatih recenzenata izložbe. Upit smo poslali i Muzeju holokausta u Vašingtonu. Do kraja teksta niko nije odgovarao na pitanja.

  • Milanović u Vašingtonu: Zna se ko treba razgovarati s Rusima, sve ostalo je dekor

    Milanović u Vašingtonu: Zna se ko treba razgovarati s Rusima, sve ostalo je dekor

    Ukrajini ne treba davati obećanja koja “nismo u stanju ispuniti”, rekao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović hrvatskim novinarima na samitu NATO saveza u Vašingtonu, na kojem su saveznici u nacrtu zajedničke izjave potvrdili podršku Kijevu prema članstvu u bloku.

    “Ukrajini prijeti opasnost da se ekonomski potpuno iscrpi i demografski uništi. Moramo biti iskreni prema njima (Ukrajini) i ne davati obećanja koja nismo u stanju ispuniti. Govori se da je put Ukrajine prema NATO-u ireverzibilan, to treba shvatiti jako ozbiljno jer to obvezuje”, poručio je Milanović.

    Istakao je da “živimo u opasno vrijeme u kojem valja paziti na svaki potez i svaku riječ”.

    “Važno je da se zadrži dijalog s Moskvom, tu ne mislim samo na Putina, i zna se tko treba razgovarati s Rusima, to su Amerikanci. To se dogodilo prije desetak dana nakon onoga incidenta na plaži i nakon toga su se neke stvari promijenile. To držim važnim i potrebnim, bitan je odnos Moskve i Washingtona, sve ostalo je dekor”, kazao je Milanović.

    Prošli mjesec su od krhotina projektila koji su ispalili Ukrajinci smrtno stradale četiri osobe, među kojima i dvoje djece. To se dogodilo na plaži u gradu Sevastopolju, pri čemu je povrijeđena još 151 osoba, prenosi Index.hr.

    “Važno je da se NATO, kao najstariji i najuspješniji obrambeni savez koji je ikad postojao, održi zajedno jer mi boljeg društva nemamo. Ali, istovremeno svijet se polarizira, neki ljudi ovdje to teže razumiju”, dodao je Milanović.

    Na pitanje o tome postoji li zabrinutost među evropskim liderima zbog moguće promjene u Bijeloj kući i povratka Donalda Trampa, Milanović je rekao: “Kako kome, nekima bi bilo drago, nekima ne bi.”

    Predsjednik je kazao da je večera u Bijeloj kući bila prilika za neformalno druženje i razgovor s Bajdenom te da je tokom trodnevnog samita imao više bilateralnih razgovora s čelnicima NATO članica.

    Trećeg dana NATO samita u Vašingtonu održan je sastanak Sjevernoatlantskog savjeta za šefove država i vlada s EU i indopacifičkim partnerima, kao i sastanak NATO-Ukrajina, stoji u saopštenju Kancelarije predsjednika Hrvatske.

  • Počinje vojni rok u Hrvatskoj, poznat i datum

    Počinje vojni rok u Hrvatskoj, poznat i datum

    Od 1. januara sljedeće godine Hrvatska će ponovo uvesti služenje vojnog roka.

    Za to postoji politička odluka, a Ministarstvo obrane (MORH) radi na izmjenama Zakona o odbrani i zakona o službi u Oružanim snagama te pratećim pravilnicima koji će biti temelj za to da već od početka sljedeće godine prvi regruti koji će morati obavezno služiti vojni rok krenu na obuku, piše Novi list.

    Hrvatska vojni rok nije ukinula, već ga je 2008. godine samo zamrznula tako da se cijela stvar neće pokrenuti iz nule jer već postoji i zakonodavstvo, ali i praksa po kojoj se obuka odvijala do prije 16 godina. To će se trebati prilagoditi novim zahtjevima i okolnostima.

    Dvije varijante
    Još uvijek nije odlučeno hoće li vojni rok trajati dva ili tri mjeseca. Ako bi se išlo na prvu varijantu, onda bi regruti dobili samo osnovnu pješadijsku obuku, a ako bi vojni rok trajao tri mjeseca, onda bi se tokom trećeg mjeseca regruti slali na neki oblik specijalističke obuke u kopnenoj vojsci, vazduhoplovstvu i protivvazdušnoj odbrani ili mornarici.

    Nakon što bi odslužili vojni rok, regruti koji su prošli obuku mogli bi birati hoće li se nakon toga vratiti u civilstvo, nastaviti se baviti svojim uobičajenim poslovima i biti dio vojne rezerve ili će ostati u Oružanim snagama i u njima tražiti svoju profesionalnu karijeru.

    Prema dosadašnjim saznanjima, obuka regruta odvijaće se u kasarnama u Požegi, Sinju i Kninu.

    Ivan Jušić, direktor Uprave za ljudske potencijale MORH-a, rekao je prošle sedmice za HRT da vojni rok neće biti kraći od dva mjeseca ni duži od tri.

    “Dva mjeseca je trenutno dragovoljno vojno osposobljavanje i to je gotov model koji možemo samo preslikati na neku novu situaciju, a jedan od prijedloga je i da to bude do tri mjeseca”, kazao je.

    Prve godine između 4000 i 4500 regruta
    Svake godine između 17.000 i 18.000 muškaraca postaju punoljetni. I oni će biti obveznici služenja vojnog roka. Naravno, neće svi oni ići na obuku. Jedan manji dio njih neće proći ljekarski pregled. Drugi dio, očekuje se puno veći, pozvaće se na priziv savjesti i neće služiti vojni rok, odnosno neće imati vojnu obuku. U Ministarstvu odbrane procjenjuju da će u prvoj godini, odnosno u 2025., kroz obaveznu obuku proći između 4000 i 4500 regruta, i to u četiri ili pet poziva, svakih nekoliko mjeseci.

    U ovom trenutku u Hrvatskoj postoji dobrovoljno služenje vojnog roka. Oni koji se na njega jave imaju pravo na naknadu od 900 evra mjesečno. Ministarstvo predviđa da će i oni koji će obavezno služiti vojni rok dobijati naknadu, ali ona će najvjerovatnije ipak biti nešto manja.

    Civilno služenje
    Što se tiče vojnih obveznika koji će se pozvati na priziv savjesti, moraće služiti civilni vojni rok. On će biti duži od vojnog, moguće i dvostruko. Njihove dužnosti i obaveze Ministarstvo će koordinisati s Civilnom zaštitom, jedinicama lokalne samouprave i sistemom socijalne zaštite. Kroz sistem Civilne zaštite oni će dobiti obuku kako postupati u slučaju prirodnih katastrofa kao što su požari ili poplave, ili naučiti osnove pružanja prve pomoći.

    U opštinama i gradovima mogli bi pomagati u nekim važnim infrastrukturnim projektima, a u sistemu socijalne zaštite učestvovali bi u pomoći potrebitima. Još uvijek nije poznato koliku će naknadu dobivati za ovu svoju aktivnost.

    Pravo na odgodu služenja
    Iz Ministarstva poručuju da će svakako pokušati kroz razne promotivne akcije postići da se što veći broj obveznika ipak odluči za klasičnu vojnu obuku. Bite moguće i odgoditi služenje vojnog roka. Na primjer, oni koji nakon srednje škole upišu fakultet imaće pravo zatražiti odgađanje služenja vojnog roka dok ne završe visoko obrazovanje.

    Još uvijek se rade projekcije koliko će se iz budžeta morati izdvojiti za uvođenje obaveznog vojnog roka. To ponajprije ovisi o modelu koji će biti izabran, odnosno o trajanju, hoće li obuka trajati dva ili tri mjeseca. Prije nekoliko godina u opticaju je bila svota od 67 miliona evra godišnje, ali tek treba vidjeti koliko bi to sve moglo koštati. Od 2008., kada je zamrznuto služenje obaveznog vojnog roka, pa do kraja 2022. dobrovoljno ga je služilo ukupno 10.327 regruta, prenosi Index.

  • Grlić Radman: Reagovaćemo na crnogorsku Rezoluciju o Jasenovcu

    Grlić Radman: Reagovaćemo na crnogorsku Rezoluciju o Jasenovcu

    Hrvatska će reagovati povodom usvajanja Rezolucije o genocidu u Jasenovcu u Skupštini Crne Gore i kao članica EU i NATO-a ima na raspolaganju sve mehanizme, rekao je danas hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman.

    On je rekao da je Crna Gora donošenjem Rezolucije o Jasenovcu pokazala dva lica – evropsko u Briselu i instrumentalizovano u Podgorici, na šta će, kako kaže, Hrvatska reagovati.

    “Hrvatska je Crnoj Gori poslala notu i saopštenje, a kao članica EU i NATO-a ima na raspolaganju sve mehanizme. Još raspravljamo sa premijerom kako da postupimo”, rekao je Radman novinarima u Zagrebu.

    On je istakao da su dobrosusjedski odnosi jedan od ključnih kriterijuma proširenja EU, a da je ono što je Crna Gora uradila “protivno onome na šta se obavezala” i da bez ikakvog razloga ulazi u duboku prošlost”.

    Radman je naveo da parlament Crne Gore nije tijelo koje treba da daje ocjenu događaja od prije 80 godina, već je to posao nezavisnih tijela i istoričara.

    “Dobro se sjećamo slika crnogorskih rezervista i agresije na Dubrovnik”, rekao je Radman i dodao da Crna Gora mora da se suoči sa “vlastitom prošlošću”, kao i da bi “procesuiranje ratnih zločinaca bio odgovor prave susjedske države”.

    Skupština Crne Gore usvojila je 28. juna Rezoluciju o genocidu u logorima sistema Jasenovac, Dahau i Mathauzen.

    Nakon toga hrvatsko Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova saopštilo je da će usvajanje Rezolucije usporiti crnogorsku integraciju u EU.

    EU je 29. juna potvrdila na međuvladinoj konferenciji o pristupanju da je Crna Gora ispunila prelazna mjerila u ključnim poglavljima koja se odnose na pravosuđe i unutrašnje poslove, čime je dobila priliku za ubrzanje pristupnih pregovora.

    Radman je naveo da je Hrvatska u svojim zaključcima navela da je za poglavlje 23 neophodna “odšteta logorašima, odgovor za nestale osobe i zaštita hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori”

  • Milatović nakon razgovora sa Milanovićem: Ne trebamo politički trgovati žrtvama i zločinom

    Milatović nakon razgovora sa Milanovićem: Ne trebamo politički trgovati žrtvama i zločinom

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović oglasio se na društvenoj mreži Iks nakon razgovora sa Predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem.

    On je rekao da se sa Milanovićem složio sa tim da je obostrana dužnost da se sa pijetetom sjećaju svih žrtava genocida u Jasenovcu, a ne da politički trguju i žrtvama i zločinom.

    „Složili smo se da je naša obostrana dužnost da se sa pijetetom sjećamo svih žrtava genocida u Jasenovcu, a ne da politički trgujemo i žrtvama i zločinom, koji niko ne poriče i čije se godišnjice već decenijama zvanično obilježavaju“, naveo je Milatović.

    Na vanjskopolitičkom planu, prioritet Crne Gore su dobrosusjedski odnosi i ЕU integracije, dodao je.

    „Republika Hrvatska je naš prvi ЕU susjed, zato posebnu pažnju moramo posvetiti očuvanju dobrih međusobnih odnosa“, izjavio je predsjednik Crne Gore.

    Ranije je iz kabineta predsjednika Hrvatske saopšteno da je Milanović prenio Milatoviću svoj stav kako je spomenuta rezolucija „štetan dnevnopolitički akt koji nepotrebno opterećuje odnose dvaju država te kako je potrebno nastaviti graditi dobrosusjedske odnose dvaju država kako bi se izbjegle neželjene posljedice donošenja spomenute rezolucije“.

  • Užas u Zagrebu: Krvavo novorođenče pronađeno u kontejneru

    Užas u Zagrebu: Krvavo novorođenče pronađeno u kontejneru

    Beba umotana u deku i bačena u kontejner pronađena je u ponedjeljak kasno naveče u Zaprešiću kod Zagreba.

    Prema prvim informacijama s mjesta događaja, beba je bila krvava i imala je povrede glave, navodi Indeks.

    Novorođenče je prevezeno u jednu zagrebačku bolnicu te je u kritičnom stanju.

    Na mjestu na kojem je nađena beba bilo je i 15-godišnje dijete koje je od prolaznika tražilo pomoć. Ne zna se ima li kakve veze s bebom ili se radi o slučajnom prolazniku.

  • Milanović umanjio broj žrtava Jasenovca i Hrvate nazvao predvodnicima antifašističke borbe

    Milanović umanjio broj žrtava Jasenovca i Hrvate nazvao predvodnicima antifašističke borbe

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović oglasio se povodom tvrdnji predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da je hrvatski narod “kolektivno kriv zbog zločina ustaša”.

    Vrlo je malo pripadnika hrvatskog naroda koji se nisu solidarisali sa zločinima ustaškog režima, rekao je juče Dodik u Donjoj Gradini, gdje je održana komemoracija za žrtve koncentracionog logora Jasenovac.

    Dodik je ponovio broj od 700.000 ubijenih u Jasenovcu, istakavši da su se u Hrvatskoj “stotinu godina oštrile sjekire” da bi se od 1941. godine počelo ubijati Srbe. Najavio je kako će u Donjoj Gradini Srbija i Republika Srpska napraviti svoj spomenik žrtvama Jasenovca kako ne bi ograničavao način na koji će oni to ubuduće komemorisati, prenosi N1.

    U nastavku prenosimo Milanovićev odgovor.

    – Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović smatra neprihvatljivim i prije svega neistinitim tvrdnje čelnika srpskog naroda u BiH Milorada Dodika u Donjoj Gradini, na obilježavanju sjećanja na žrtve ustaškog logora Jasenovac.

    Milorad Dodik je, osim ponovljene neistine o broju žrtava u Jasenovcu, rekao kako je “vrlo malo pripadnika hrvatskog naroda koji se nisu solidarisali sa zločinima ustaškog režima”, što apsolutno ne odgovora istini i predstavlja uvredu za sve hrvatske antifašiste i hrvatski narod. Ovakve matrice samo štete interesima Hrvata i Srba i u Hrvatskoj i u BiH. Hrvatski narod je iz Drugog svjetskog rata izašao na pravoj strani istorije, na pobjedničkoj strani. Svako drugačije tumačenje istorije, uključujući i spomenuto Dodikovo, predstavlja grubo falsifikovanje istine – naveo je Milanović.

    Dodao je da je to Dodik izjavio “samo s ciljem kako bi se nekima dopao na jedan dan”.

    – Ovakve tvrdnje, osim što su potpuno neistinite, predstavljaju i nedopustivi pokušaj nametanja kolektivne krivice hrvatskom narodu. Kao čovjek koji se ponosio svojim antifašističkim korijenima, Milorad Dodik dobro zna da su Hrvati među prvima u Evropi formirali antifašistički partizanski odred te da su se hrvatski antifašisti borili ne samo za oslobođenje od njemačke i italijanske okupacije, nego i protiv terora koji je ustaški režim provodio. Činjenica što je prvi partizanski antifašistički odred osnovan tako brzo nakon uspostavljanja tzv. NDH i što je najvećim dijelom sastavljen od Hrvata, jasno govori kako Hrvati nisu prihvatili ustaški režim. Tok Drugog svjetskog rata pokazao je da su Hrvati dali veliki doprinos antifašističkoj borbi ne samo u Hrvatskoj, već i u BiH – poručio je Milanović.

    Istakao je i da je “partizanska vojska u Hrvatskoj bila narodna vojska u kojoj su uz Hrvate učestvovali i Srbi i svi drugi koji su u fašizmu prepoznali zajedničkog protivnika”.

    – Ne samo da hrvatski narod u ogromnoj većini nije prihvatao ustaški režim nego mu se, kada je to bilo najvažnije, i aktivno suprotstavio učešćem u antifašističkoj borbi za šta je podnio ogromne žrtve. O istoriji se mora govoriti argumentima, o istoriji se može i treba polemisati, ali s puno više razuma nego što to sada čini Milorad Dodik. Hrvatska se nema čega stidjeti, upravo suprotno, ponosi se, jer je učešćem većine naroda u antifašističkoj borbi izabrala pravedan i pobjednički put – zaključio je Milanović.

  • Milanović poručio da sva 3 naroda u BiH trebaju biti ravnopravna

    Milanović poručio da sva 3 naroda u BiH trebaju biti ravnopravna

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović rekao je da sva tri naroda u BiH moraju biti ravnopravna i imati pravo na izbor svojih nacionalnih predstavnika.

    Milanović je naveo da Hrvati u BiH ne mogu birati svog člana Predsjedništva, naglasivši da to treba mijenjati i vratiti na fabrička podešavanja.

    On je naveo da su odnosi BiH i status Hrvata pitanje nacionalne bezbjednosti Hrvatske, naglasivši kako tu ne misli na oružje i rat.

    S obzirom na to prijedlog izbornog zakona HDZ BiH nije prihvaćen, Milanović je rekao da vjeruje da se to na kraju neće ni desiti.

    – To nisu stavovi HDZ, to su stavovi svih Hrvata u BiH, to su i stavovi velike većine ljudi u Hrvatskoj. Ali, za to se neko treba zauzeti i to treba nametnuti kao temu razgovora – odgovorio je Milanović.

    On je dodao kako Hrvatska to može jer je članica NATO i EU, prenose hrvatski mediji.

    Na pitanje šta očekuje od HDZ i Domovinskog pokreta u kontekstu položaja Hrvata u BiH, Milanović je rekao da od HDZ ne očekuje ništa, a da Domovinski pokret mora da se usaglasi da li će se baviti politikom ili ne.

  • Oštra reakcija predsjednika Hrvatske na odluku Ustavnog suda

    Oštra reakcija predsjednika Hrvatske na odluku Ustavnog suda

    Ustavni sud Hrvatske je odlučio danas da se predsjednik Hrvatske Zoran Milanović svojim izjavama i ponašanjem, odnosno učešćem u kampanji bez podnošenja ostavke na predsjedničku dužnost doveo u poziciju da ne može biti mandatar za sastav buduće vlade kao ni premijer.

    On se odmah poslije odluke Ustavnog suda oglasio fotografijom na svom Fejsbuk profilu i odmah se obratio na vanrednoj konferenciju za štampu.

    – Izbori su gotovi, završili su i ta volja će projektovati izvršnu vlast, a ne sudije – započeo je Milanović.

    “Sabor je iznad Ustava”
    – Prije mjesec dana su mogli da prijete Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP), jednoj stranci i listi, pa sam se toga pridržavao i ja. Nisam išao po skupovima jer je to bila prijetnja koja je mogla da prouzrokuje materijalne posledice. Oni ne mogu ništa da urade – kazao je.– Reći ću da protiv toga nema protivpravnog lijeka, sudije tu ne mogu ništa. Gotovo. Ovo je priprema za državni udar, još nije državni udar, to je neka vrsta predradnje. Sabor je iznad svakoga i priča da je Ustav iznad hrvatskih građana može da smisli samo čudan um, ako je uopšte um”, poručio je Zoran Milanović, prenosi Direktno.hr.

    Milanović je prokomentarisao je Andreja Plenkovića i HDZ.

    – Neka sad pokažu dosljednost i konstituišu Hrvatski sabor. Predsjednika neće imati, to bi trebala odobri većina. Možda sam ja tu neki višak, možda sam naprosto previše, ‘tu mač’. Ja ću poštovati Ustav i mandat će se dobiti samo sa 76 potpisa. Nema druge – rekao je.

    – Spriječićemo nepoštovanje volje birača. Ljudi su protiv Plenkovića, Ivana Turudića turudića i Lex AP-a. To je volja građana. Ona će biti poštivana i nikakav Ustavni sud ne može da se ispriječi. Ovo nije državni udar, ali je priprema državnog udara. Ponavljam – rekao je.

    “Ovi ljudi su opasni”
    – Hoće li mi i državljanstvo da mi oduzmu? Ti ljudi nemaju mjere. To se mora svesti na mjeru – rekao je Milanović.

    -Ovi ljudi ne smiju da rade ovaj posao jer su opasni. Ovo društvo s fotografije poznajete. Hrvatski građani su glasali protiv njih, znatno više nego prije četiri godine. Volja je takva. Presuđeno je i ko okupi većinu vodiće našu zemlju koja je najljepša i jedina. Nema nikakvih privatnih interesa. Samo javni – kazao je Milanović.

  • Milanović: Razgovori o sastavljanju nove saborske većine traju

    Milanović: Razgovori o sastavljanju nove saborske većine traju

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović prvi put se oglasio nakon jučerašnjih parlamentarnih izbora u toj zemlj.

    “Razgovori o sastavljanju nove saborske većine traju i svi koji sudjeluju u tim razgovorima moraju voditi računa o volji hrvatskih ljudi iskazanoj na izborima”, napisao je Milanović na svom Facebook profilu.

    Ističe da je hrvatski Ustav jasan i da mandat za sastavljanje nove vlade može dobiti samo osoba koja dokaže da uživa podršku 76 poslanika u Hrvatskom saboru.

    “Kao i do sada, ja ću se i u ovoj situaciji do kraja držati slova i duha hrvatskog Ustava”, kaže hrvatski predsjednik koji je tipovao na mjestu budućeg premijera susjedne države.

    Zahvalio se svima, hrvatskim ljudima, koji su u srijedu izašli na izbore.

    “Stranke koje su čvrsto stale na stranu borbe protiv korupcije, koje ne žele Hrvatsku zarobljenu korupcijom, kriminalom i nejednakošću pred zakonom, dobile su dvije trećine vaših glasova. Vaši glasovi obvezuju. Imate pravo očekivati i tražiti od njih – kao i od svih nas koje ste izabrali – da se drže dane riječi. Bez toga, prestajemo biti demokratsko društvo, a politika se svodi na trgovinu i na brigu samo o vlastitim interesima”, napisao je on na društvenoj mreži.

    Ističe da je određujući datum izbora srijedu (17. april) želio potaknuti građane da u što većem broju izađu na izbore jer je smatrao i smatra da odluku o budućnosti naše Domovine morate donijeti svi vi.

    “Velika izlaznost potvrdila je da hrvatski ljudi vole svoju zemlju, da vjeruju u nju i da žele promjenu”, zaključio je predsjednik Hrvatke.