Oznaka: HNS

Hrvatski narodni sabor /HNS/ saopštio je danas da predizborna šizofrenija bošnjačkih radikala postaje standard.

Nakon što je poslanik u parlamentu BiH Šemsudin Mehmedović rekao da Hrvati ne pripadaju HDZ-u niti Zagrebu i da ih treba predlagati na kandidatske liste bošnjačkih stranaka, iz HNS-a su naveli da neko ko je “progonio Hrvate želi nastavak progona drugim sredstvima”.

“Oni najradikalniji kakav je SDA-ov jurišnik iz Parlamentarne skupštine BiH daje sebi za pravo da javno predvodi ono što je prije tri decenije radio u ratu. Danas, poslije toliko godina pojedinci ne odustaju od svojih namjera da rasture sve ono što je Dejtonski mirovni sporazum napravio kao temelj za zajednički suživot”, navedeno je u saopštenju.

Legitimno predstavljanje je, naveli su iz HNS-a, uvažavanje političke volje jednog konstitutivnog naroda, što će HNS osigurati.

“To sigurno neće onemogućiti radikalni unitaristički i ratni profiter koji je uništio multinacionalni i multikulturalni karakter Tešnja, pa isto želi učiniti s BiH”, navedeno je u saopštenju.

Poslanik SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Šemsudin Mehmedović uputio je apel bošnjačkim strankama da “ne ostavljaju Hrvate /lideru HDZ-a Draganu/ Čoviću, HDZ-u i Zagrebu, te da ih predlažu na svoje kandidatske liste”.

“Nema Čović ni po čemu pravo na Hrvate u BiH. Niko mu nikad nije dao to pravo, iako ga on prisvaja. Nema ni HDZ to pravo. Nema to pravo ni Zagreb. Bh stranke im to dopuštaju ako ih ne uključe na svoje liste. Pozivam bh stranke da na svoje liste predlažu i Hrvate nezavisno od predstojećih izbora”, naveo je Mehmedović u saopštenju.

Ako se i dalje nastavi s procesom dekonstituisanja hrvatskog naroda, HNS će pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma.

Ovo je jedan od zaključaka Hrvatskog narodnog sabora BiH o kojem se već mjesec dana vodi oštra polemika u javnosti. I dok hrvatski političari ne žele mnogo da govore o ovom zaključku, stranke sa sjedištem u Sarajevu su ga u više navrata oštro kritikovale tvrdeći kako od novog preuređenja BiH nema ništa.

HNS je, naime, upozorio da bez izmjena Izbornog zakona nema ni izbora u oktobru ove godine, a ako CIK BiH, ipak, raspiše izbore, hrvatski političari će imati “jasan odgovor na to”.

Kakav bi to odgovor mogao biti može se iščitati i iz sedmog zaključka HNS u kojem stoji da će “s krajnjom pažnjom pratiti nastavak političkih pregovora o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim ustavnim reformama, kao i rješenja ukupne političke situacije u BiH”.

– Ako se i dalje nastavi s procesom dekonstituisanja hrvatskog naroda, HNS će pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokratije, kojom će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH – stoji u zaključku.

Predsjednik HSS, Mario Karamatić, kasnije je objasnio da bi to značilo da bi BiH trebala biti ili unija tri republike, ili unija tri entiteta, ili unija tri kantona.

– Kako god, mogu biti građanski entiteti, apsolutno ni to nije sporno, i da konačno od ovoga napravimo jednu funkcionalnu državu – rekao je Karamatić.

Slično je izjavio i predsjednik HDZ 1990, Ilija Cvitanović, koji je poručio da ako “neko pokuša još više minorizovati položaj hrvatskog naroda u BiH, HNS će svim pravnim sredstvima krenuti u uređenje BiH”.

Da li, zaista, može doći do novog teritorijalnog preuređenja BiH i kako bi to konkretno izgledalo?

Politički analitičar Velizar Antić smatra da su zahtjevi HNS nesprovodivi, te da su i hrvatski političari toga svjesni.

– Riječ je o maksimalističkom zahtjevu HNS, koji je svjestan da bez dogovora predstavnika sva tri naroda u BiH ne može doći do izmjene Ustava, pa samim tim ni do teritorijalnog preuređenja države. Jasno je da to, prije svega, neće podržati bošnjački političari, a ne vjeruje ni da bi imalo podršku kod srpskih političara, jer bi to vodilo ka potpunoj promjeni Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ne znamo gdje bi sve to završilo – ističe Antić za Srpskainfo.

On kaže da HNS svjesno istupa s maksimalističkim zahtjevima s ciljem da na taj način natjeraju drugu stranu da ispuni zahtjeve hrvatskih političara kada je u pitanju promjena Izbornog zakona.

Antić podsjeća da hrvatski političari samo traže ono što im Dejtonski mirovni sporazum garantuje, a to je da budu konstitutivni narod u BiH i da sami biraju svoje političke predstavnike.

– Vidimo da bošnjačka politička elita nema sluha za zahtjeve Hrvata. Da li će hrvatski političari na kraju bojkotovati izbore zbog toga, ostaje da se vidi. Međutim, smatram da nikako ne bi valjalo da Hrvati zauzmu stav da bojkotuju izbore, jer bi to gurnulo BiH u velike probleme – zaključuje Antić.

Hrvatski narodni sabor sutra će održati sjednicu u Mostaru, a u medije su procurili zaključci koji bi trebali biti usvojeni.

Naročito je sporan posljednji zaključak u kojem se ističe namjera formiranja neke nove institucionalne ili teritorijalne organizacije (što bi suštinski mogao biti treći entitet), ukoliko ne budu ispunjeni zahtjevi koji se tiču reforme Izbornog zakona.

Prema dokumentu koji je objavio Bild.ba, portal blizak HDZ-u, riječ je o okvirnom prijedlogu zaključaka koji je usaglašen između stranaka koje čine Hrvatski narodni sabor.

Moguće je da se dogode manje izmjene tokom petka i subote ujutro, ali kako tvrdi izvor iz HNS-a za ovaj portal, “to bi trebalo biti to”.

Sporni, sedmi zaključak glasi: “Hrvatski narodni sabor obavezuje svoje članice da, ukoliko ne budu mogle u cijelosti ostvariti svoja konstitutivna prava na legitimno predstavljanje i ustavnu jednakopravnost s druga dva konstitutivna naroda, zajamčena Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH, pokrenu pravne i političke procedure za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH kojom će osigurati potpunu ustavnu jednakopravnost tri konstitutivna naroda”.

Dakle, ovdje je jasno da “nova institucionalna i teritorijalna organizacija BiH” nije ništa drugo nego stvaranje trećeg entiteta.

Inače, prvi zaključak HNS-a glasi: “Hrvatski narodni sabor ocjenjuje kako je pregovarački tim HNS-a BiH u dosadašnjim pregovorima dosljedno provodio utvrđeni pregovarački okvirni sporazum iz Mostara od 17. juna 2020. godine o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH i ograničenim izmjenama Ustava BiH, posebno u dijelu koji se odnosi na legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim nivoima vlasti.”

U drugom zaključku se navodi da “Hrvatski narodni sabor potvrđuje da se nisu stekli formalno-pravni uslovi za održavanje Općih izbora 2022”.

“Postojeći Izborni zakon nije usklađen s Ustavom BiH i antidejtonski je. Njegovim izmjenama treba omogućiti provođenje odluke Ustavnog suda BiH U-23/14 i svih presuda Evropskog suda za ljudska prava”, piše u zaključku HNS-a.

U zaključku broj tri HNS ističe je “Hrvatski narodni sabor spreman nastaviti pregovore o izmjenama Izbornog zakona i ograničenih ustavnih izmjena, na tragu već usaglašenih izmjena Ustava BiH s Venecijanskom komisijom i predstavnicima međunarodne zajednice, kako bi se stvorili preduvjeti za održavanje Općih izbora”.

“Sve političke aktere koji blokiraju provođenje Sporazuma iz Mostara i time onemogućavaju hrvatskom konstitutivnom narodu legitimno predstavljanje u Domovima naroda i Predsjedništvu BiH, Hrvatski narodni sabor smatrat će uzurpatorima hrvatskih političkih prava te ugrozom nacionalnih interesa i političkog subjektiviteta Hrvata u BiH. Takvi politički subjekti i akteri nisu i neće biti politički partneri HNS-a BiH”, stoji u četvrtom zaključku.

Peti zaključak se tiče Centralne izborne komisije.

“Hrvatski narodni sabor smatra da je Centralna izborna komisija uspostavljena izvan zakona i predviđenih procedura te kao takva nema ovlasti zakonodavca. Na pokušaj raspisivanja općih izbora kao neustavan i antidejtonski čin bez dogovorenih izmjena Izbornog zakona, Hrvatski narodni sabor će pozvati svoje članice da se suprotstave svim legitimnim pravnim i političkim sredstvima”, navodi se.

Šesti zaključak glasi: “Hrvatski narodni sabor će dosljedno poštivati postojeći ustavnopravni poredak BiH koji su utvrdili Hrvati, Bošnjaci i Srbi kao tri ustavno jednakopravna konstitutivna naroda, sve do trenutka kada inicijative za izmjenu Ustava BiH i njenih zakona ne naruše takve odnose na štetu hrvatskog konstitutivnog naroda”.