VRBAS Media

Oznaka: he buk bijela

  • Dobili predmet, ali ne znaju šta da rade sa Buk Bijelom

    Dobili predmet, ali ne znaju šta da rade sa Buk Bijelom

    Komisija za koncesije BiH zaprimila je odluku Ustavnog suda BiH u vezi s postupkom izgradnje i korištenja HE Buk Bijela na rijeci Drini, međutim još nije poznato da li će, kada i na koji način Komisija odlučivati u ovom slučaju.

    “Odluka je stigla i dostavljena je članovima Komisije za koncesije BiH i sada treba da se formira zajednička komisija članova Komisije za koncesije BiH i Komisije za koncesije Republike Srpske”, rekli su nam juče u Komisiji za koncesije BiH.

    Na pitanje kada će biti formirana ta komisija i kada će biti razgovarano na temu koncesija za HE Buk Bijela, u Komisiji za koncesije BiH nisu znali odgovor, kao ni na pitanje da li će i na koji način Komisija odlučivati u tom predmetu. Zanimljivo je da je ova odluka Ustavnog suda BiH dostavljena gotovo mjesec dana nakon što je donesena 16. jula, međutim veliko je pitanje kako će se o njoj odlučivati.

    “Ustavni sud BiH utvrđuje da postoji spor u vezi sa odlukama o koncesijama u pogledu koncesionog dobra i nadležnosti za njihovo donošenje koje je donijela Republika Srpska te nalaže Komisiji za koncesije BiH da u svojstvu zajedničke komisije, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, riješi sporna pitanja između BiH i Republike Srpske nastala u vezi s dodjelom koncesija”, navedeno je, između ostalog, u odluci Ustavnog suda BiH.

    Iz nezvaničnih razgovora u Komisiji za koncesije BiH može se zaključiti da će rok od tri mjeseca biti probijen, a nije isključena mogućnost da se Komisija za koncesije proglasi nenadležnom u ovom slučaju s obzirom na to da je koncesija data za lokaciju koja se nalazi unutar Republike Srpske. Takođe, pitanje je da li Komisija za koncesije BiH uopšte može da odlučuje s obzirom na to da je ova institucija u potpunom rasulu jer od svog osnivanja do danas nije izdala nijednu koncesiju niti je odlučivala o bilo kakvim koncesionim predmetima.

    Prema zakonu, Komisija treba da ima sedam članova, međutim trenutno ima samo četiri i svima su istekli mandati. Problem je i u tome što, prema zakonu, za odlučivanje trebaju četiri člana, od kojih po jedan treba da bude iz FBiH, Republike Srpske i Brčko distrikta, što sada nije slučaj, tako da i eventualno bilo koja odluke Komisije za koncesije BiH se može dovesti u pitanje.

    “Ako je predmet ustavna nadležnost, to onda treba da rješava Ustavni sud. Koliko sam uspio pročitati u medijama, koliko vidim na prvi pogled, sporna je ustavna nadležnost”, rekao je još ranije Milomir Amović, zamjenik predsjedavajućeg Komisije za koncesije BiH.

    Podsjećanja radi, Ustavni sud BiH po zahtjevu 24 poslanika Predstavničkog doma parlamenta BiH još 16. jula utvrdio je da postoji spor u vezi sa odlukama o koncesijama, odnosno to što je Republika Srpska dala koncesiju za izgradnju HE Buk Bijela na rijeci Drini u opštini Foča. Ovu hidroelektranu, čija je vrijednost oko 220 miliona evra, zajedno grade Republika Srpska i Srbija, a poslanicima iz Federacije BiH koji su podnijeli apelaciju bilo je sporno to što koncesiju dodjeljuje Republika Srpska, a ne institucije BiH, jer se radi o, kako su tvrdili, “međudržavnom” projektu.

    I Komisija za koncesije BiH još ranije, odnosno u januaru 2021. godine, odgovarajući na pitanje Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske u vezi sa programom rada za 2020. i 2021. godinu navela je da projekat “Gornja Drina”, čiji je sastavni dio HE Buk Bijela, nije u pograničnim zonama BiH niti međuentitetskim linijama te da ne predstavlja podijeljenu nadležnost BiH i kao takav nije predmet Zakona o koncesijama BiH.

  • Hidroelektrana “Buk Bijela” u vrtlogu političkog haosa

    Hidroelektrana “Buk Bijela” u vrtlogu političkog haosa

    Sudbina projekta hidroelektrane “Buk Bijela” čeka stav članova Komisije za koncesije BiH, koji su zaprimili odluku Ustavnog suda BiH, ali ni to ne ulijeva nadu da će svi rokovi biti ispoštovani, jer osim višegodišnjih problema u Komisiji, sada ne funkcioniše ni vlast na zajedničkom nivou.
    Ustavni sud je u julu, odlučujući o zahtjevu koji su potpisala 24 člana Predstavničkog doma Parlamenta BiH za rješavanje spora između BiH i Srpske u vezi sa projektom HE na rijeci Drini, koji zajednički nastoje da sprovedu u djelu Srpska i Srbija, donio djelimičnu odluku o dopustivosti i meritumu. Komisiji je naloženo da, u svojstvu zajedničke komisije za koncesije, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke riješi sporna pitanja nastala u vezi s dodjelom koncesija.

    Predsjednik Komisije za koncesije BiH Milomir Amović potvrdio je za “Glas Srpske” da im je stigla sudska odluka, te da ništa više trenutno ne može da kaže.

    – Odluka je podijeljena članovima koji treba da svoj stav o tome dostave do kraja ovog mjeseca. Dok se upoznaju s tim, vidjećemo šta i kako dalje. To je sve što mogu reći u ovom momentu – kazao je Amović, koji je ranije kazao za “Glas” da treba vidjeti kako formirati i zajedničku komisiju, da li ima potrebe i šta je predmet spora, te da je nezahvalno i pretpostaviti da li se to može u roku riješiti i da li će se riješiti.

    U Republičkoj komisiji za koncesije, čiji bi član, ako bi se išlo u pravcu formiranja zajedničke komisije, trebalo da učestvuje u njenom radu, juče su kratko kazali za “Glas” da o tom konkretnom slučaju još nemaju zvanične informacije, ali da će sve buduće korake usaglašavati sa nadležnima u Vladi Republike Srpske, ali i sa srpskim predstavnicima na nivou BiH.

    Sagovornik “Glasa” upućen u dešavanja, s druge strane, smatra da će, kao što se i pominjalo od kada je Ustavni sud donio odluku po apelaciji, ova priča vjerovatno još dugo da se vrti i da će teško biti ispoštovani rokovi jer dogovor i razgovor praktično blokira i aktuelna situacija na nivou BiH.

    To bi, kako je istakao, moglo veoma lako dodatno zakomplikovati stanje i u samoj Komisiji za koncesije na nivou BiH, koja je, podsjeća, stalno na meti kritika zbog nerada jer za svog postojanja nisu izdali nijednu koncesiju.

    “Glas Srpske” je ranije objavio da, prema zakonu, ta komisija treba da ima sedam članova, a trenutno broji četiri, jer su ostalima mandati isticali od 2008. do 2015. Osim toga, odluke se donose ako su prisutna najmanje četiri člana, od kojih po jedan treba da bude iz FBiH, Republike Srpske i Brčko distrikta, ali trenutni sastav ne odražava to pravilo, te je i u tom pogledu funkcionisanje Komisije onemogućeno.

    Na sve to, procedura za izbor novih članova pokrenuta je tek nedavno, a upućeni su već isticali da bi taj proces, imajući u vidu ranije trzavice, a posebno sadašnju blokadu rada na zajedničkom nivou, mogao potrajati i mjesecima prije nego što novi saziv dobije zeleno svjetlo.

    – Sve je na dugom štapu, ali treba imati u vidu da je riječ o projektu koji je veoma važan, ne samo za Srpsku, već i za cijelu BiH. Nepotrebno je sve ovo što je pokrenuto – zaključio je naš sagovornik.

    Kamen temeljac za “Buk Bijelu” na Drini položili su polovinom maja ove godine premijeri Srpske i Srbije Radovan Višković i Ana Brnabić, a posljednjih mjeseci, otkako je otkriveno da su dvije republike odlučne da realizuju taj projekat, ne prestaju reakcije dijela javnosti i nevladinog sektora iz BiH i Crne Gore, koji upozoravaju da nema svih saglasnosti. Uz to je pokrenuta procedura pred Ustavnim sudom BiH, čime je nastavljen niz problema koji prate projekat od 1965. godine, kada se došlo na tu ideju.

    Dogovor sa Crnogorcima
    Predstavnici Vlade Srpske i “Elektroprivrede Republike Srpske” bili su polovinom jula sa zvaničnicima crnogorske Vlade kako bi prevazišli probleme u vezi sa izgradnjom “Buk Bijele”. Dogovoreno je formiranje tima od sedam članova koji će pregledati projektnu dokumentaciju, strukturu i planirani režim rada HE.

  • Košarac: Bošnjački političari neosnovano osporavaju projekat “Buk Bijela”

    Košarac: Bošnjački političari neosnovano osporavaju projekat “Buk Bijela”

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac izjavio je danas da u potpunosti podržava nastavak izgradnje hidroelektrane “Buk Bijela” na rijeci Drini i istakao da će ovo postrojenje biti važan energetski resurs Republike Srpske, koji će omogućiti ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta.

    Košarac je napomenuo da je izgradnja ove hidroelektrane dio Energetske strategije Republike Srpske, koja je zajedno sa Okvirnom energetskom strategijom Federacije BiH /FBiH/, inkorporisana u Okvirnu energetsku strategiju BiH do 2035. godine, saopšteno je iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

    “Savjet ministara je u aprilu 2018. godine usvojio Okvirnu energetsku strategiju BiH do 2035. godine, u kojoj je, između ostalog, predviđena izgradnja hidroelektrane Buk Bijela”, podsjeća Košarac.

    Prema njegovim riječima, bošnjački ministri tada su glasali za ovaj projekat, a danas neosnovano i bez ikakvog razloga osporavaju njegovu realizaciju.

    “Bošnjački politički predstavnici ni makac ne odstupaju od politike Izetbegovića starijeg – do podne jedno, od podne drugo. Političko Sarajevo mora da odluči šta hoće! Zbog očigledne dvoličnosti i nedosljednosti, logično je da se zapitamo da li nam oni mogu biti stabilni partneri”, poručio je Košarac.

    Košarac navodi da su institucije Republike Srpske preduzele aktivnosti na izgradnji hidroelektrane “Buk Bijela” u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim nadležnostima, pri čemu nije došlo do povrede ili odstupanja u odnosu na nadležnosti institucija na nivou BiH.

    “Bošnjaci sada u cijelu priču nastoje, putem odluke Ustavnog suda BiH, uvući Komisiju za koncesije, koja je za 16 godina od formiranja izdala samo dvije koncesije. Komisija nikada nije profunkcionisala u punom kapacitetu, o čemu svjedoči i činjenica da je većini njenih članova istekao mandat. Zbog fiktivnog i neefikasnog rada ovog tijela, otvoreno je pitanje i opravdanosti njegovog postojanja”, rekao je Košarac.

    On ističe da Republika Srpska nikada nije osporavala davanje koncesija na teritoriji FBiH, čak i kada se radilo o pograničnim zonama sa susjednim državama ili samom Republikom Srpskom.

    “Izgradnja Buk Bijele je zajednički projekat vlada Republike Srpske i Srbije. Nažalost, svjedoci smo da jedan dio političkih struktura iz FBiH uvijek pokazuje veliku nervozu kada sarađujemo sa Srbijom. Zašto bježe od saradnje sa zemljom koja je među našim najvažnijim spoljnotrgovinskim partnerima? Mi nemamo ništa protiv projekata u FBiH, ali jednako tako nikada nećemo dozvoliti da nam osporavaju investicije u Srpskoj”, poručio je on.

    Košarac ocjenjuje da su neosnovane i zlonamjerne i pojedine političke tvrdnje prema kojima je “isključivo BiH vlasnik, odnosno titular, državne svojine”.

    “Jasno je da, kao što vlasnik privatne svojine može biti bilo koji pojedinac, vlasnik državne svojine mogu biti i opštine i kantoni i entiteti i BiH. U bivšoj Jugoslaviji, kada je SR BiH bila titular državne svojine nad određenim dobrima, to niko nije zvao republičkom svojinom”, pojašnjava Košarac.

    On zaključuje da su, prema dejtonskom Ustavu BiH, ali i u postojećoj praksi, Republika Srpska i FBiH vlasnici kompletne državne svojine na teritoriji Srpske, odnosno Federacije, izuzev ako pravo svojine nije preneseno na drugi nivo posebnim zakonom.

  • Ono što je moglo 320 puta sada odjednom ne može: Kako je Ustavni sud BiH problematizovao koncesije u Srpskoj

    Ono što je moglo 320 puta sada odjednom ne može: Kako je Ustavni sud BiH problematizovao koncesije u Srpskoj

    Mnogo je nejasnoća u politizaciji koncesija za gradnju hidroelektrana na Drini, u Republici Srpskoj, ali je jedno sigurno: Ustavni sud BiH u naredna tri mjeseca neće zabranjivati gradnju „Buk Bijele“ za koju je kamen temeljac postavljen u maju ove godine. Neizvjesno je šta će se desiti nakon toga.

    Naime, 24 poslanika iz Federacije u Predstavničkom domu BiH u apelaciji Ustavnom sudu BiH tražili su, između ostalog, da bude donesena privremena mjera kojom bi bilo zabranjeno postupanje po aktima na osnovu kojih je započela gradnja hidroelektrane.

    U prevodu, da se zaustavi gradnja HE „Buk Bijela“, prve od tri planirane u gornjem toku Drine, koje zajedno grade elektroprivrede RS i Srbije. Koncesija je dodijeljena putem pregovaračkog postupka.

    Međutim, Ustavni sud BiH je naveo da se u naredna tri mjeseca odlaže postupak po zahtjevu 24 poslanika. To je rok koji je sud, prije konačne odluke, dao Komisiji za koncesije BiH da u svojstvu zajedničke komisije za koncesije riješi sporna pitanja između BiH i Srpske, te da ovaj sud obavijesti o ishodu.

    Ali, bez obzira na to, Ustavni sud BiH je podigao prašinu u BiH kada je prije nekoliko dana donio djelimičnu odluku u kojoj je potvrdio da ipak postoji spor između BiH i RS u pogledu koncesionog dobra i nadležnosti za njihovo donošenje. Poslanici iz FBiH, mahom Bošnjaci, smatraju da je koncesiju mogla da dodijeli samo BiH, a nikako Republika Srpska.

    Oni zastupaju stav da „entiteti nemaju pravo upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, a što uključuje i uspostavljanje koncesije na državnoj imovini“, bez obzira što je RS do sada dodijelila bar 320 koncesija, a kantoni u FBiH najmanje 240 (to je podatak iz odgovora Srpske Ustavnom sudu BiH).


    S druge strane, činjenica je da je tok Drine kod Foče, na kome su dodijeljene koncesije, u potpunosti na teritoriji RS i nikada do sada se nije desilo da se u takve situacije uplitala Komisija za koncesije BiH, koja godinama ne radi – ništa. Osim toga, članovima te komisije je davno istekao mandat i u toku je izbor novih. Ipak, Ustavni sud BiH pronašao je član Zakona o koncesijama BiH koji govori o sporovima između BiH i entiteta i pozvao se na njega.

    Milomir Amović, zamjenik predsjednika Komisije za koncesije BiH u tehničkom mandatu, tvrdi da komisija ima dovoljno članova da rješava ovaj spor. Međutim, Amović naglašava da odluka suda još nije stigla i da su za nju saznali iz medija.

    – Koliko vidim, pominje se zajednička komisija, a ona se formira od članova naše i Komisije za koncesije RS. Drugo je pitanje šta se uopšte traži od nas, šta je sporno, da li ustavna nadležnost ili zakonska procedura. To ne znam dok ne pročitamo cijeli spis – kaže Amović za Srpskainfo.

    Na pitanje da li je Komisija za koncesije BiH po zakonu nadležna da rješava ovakve sporove, Amović kaže da nije nadležna za rješavanje ustavnih nadležnosti, jer je to posao Ustavnog suda BiH.
    Milomir Amović


    – Ako je u pitanju zakonska procedura ili spor oko toga, to je već nešto drugo. Tada se može uključiti zajednička komisija – objašnjava Amović.

    Ako je prostor na kome se daje koncesija na teritoriji RS i nema veze sa državnom granicom, postavlja se pitanje da li onda o toj koncesiji odlučuje Komisija za koncesije BiH. Amović je kategoričan: „Naravno da ne treba!

    Mi smo to već u nekim odgovorima naglašavali. Ako se radi čisto (a radi se očigledno) o teritoriji RS, ako tu nije ni blizu granica BiH, to je u nadležnosti RS. Ali, kada je u pitanju zakonska procedura, ko kome daje koncesiju… Ne može vlada vladi davati koncesiju, ako se ne ispoštuje neka zakonska procedura u smislu ko je koncesionar, ko odobrava koncesiju. Taj dio mi je i dalje nepoznat i zato 100 odsto ne mogu da tvrdim ni jedno ni drugo – ograđuje se Amović.

    Milan Tegeltija, savjetnik za pravna pitanja srpskog člana Predsjedništva BiH, objašnjava da koncesije po svojoj prirodi predstavljaju davanje na korištenje prirodnih resursa određenom subjektu za određenu vrstu koncesione naknade.

    – Odluka Ustavnog suda, kojom upućuje na Komisiju za koncesije BIH za rješavanje spora između BIH i RS, ustvari predstavlja negaciju ovlaštenja Republike Srpske da raspolaže svojim dobrima, prirodnim resursima, ona u svojoj suštini znači negaciju vlasništva Republike Srpske nad samom sobom, nad svojom teritorijom i imovinom – kaže Tegeltija za Srpskainfo.


    Prema njegovim riječima, ovakva odluka Ustavnog suda predstavlja direktnu negaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma kojom je određeno da RS pripada 49 odsto teritorije BiH, koja je jasno označena i razgraničena u odnosu na drugi entitet.

    – Ova odluka Ustavnog suda pokušava da prenese centar odlučivanja o Republici Srpskoj u Sarajevo i tako je razvlasti od onih nadležnosti koje ima shodno Dejtonskom sporazumu, te je čin klasične centralizacije BiH suprotno odredbama Dejtonskog sporazuma – zaključuje Tegeltija.

    Nismo uspjeli da dobijemo komentar iz Komisije za koncesije RS.

    Za političare u Srpskoj, bez obzira da li su vlast ili opozicija, odluka Ustavnog suda BiH je neprihvatljiva. Ubijeđeni su da je za sud problem u tome što se posao na Drini radi zajedno sa Srbijom. Lider SNSD i srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, odmah je odluku nazvao „ujdurmom“ protiv Srpske.


    – Veoma je jasno da su date koncesije za izgradnju hiroelektrana na prostoru Republike Srpske, koji ne dodiruje ni spoljne granice BiH niti je u dodiru s entitetskom linijom – rekao je Dodik.

    Potpredsjednik US i šef pravnog tima te stranke, Milan Petković, smatra da je Ustavni sud još jednom pokazao da je politički, a ne pravni sud. Prema negovim riječima, sve ono što je međunarodna zajednica nekada radila direktno u BiH, sada se radi preko Ustavnog suda BiH.

    – Šta ćemo ako zajednička komisija za koncesije ne donese nikakvu odluku za 90 dana? Da li ćemo tada ući u pravni vakuum – upitao je Petković.

    Članica Glavnog odbora SDS, Aleksandra Pandurević, smatra da je riječ o političkoj odluci, koja je suprotna ustavno-pravnom sistemu BiH.
    Aleksandra Pandurević
    – Komisija za koncesije BiH je od svog nastanka do danas, a to je 16 godina, u svojoj nadležnosti imala svega dvije koncesije na entitetskoj liniji. Sve ostale koncesije su dodijelile entitetske komisije, jer to jeste njihova nadležnost – podsjeća Pandurevićeva.

    Upozorava da je Ustavni sud grubo izašao iz svojih nadležnosti i prekršio Ustav BiH, na koji se pozvao.