VRBAS Media

Oznaka: he buk bijela

  • Sutra odluku o rješavanju spora u vezi sa koncesijama

    Ustavni sud BiH sutra će donijeti odluku o zahtjevu 24 poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za rješavanje spora između BiH i Republike Srpske nastalog u vezi sa dodjelom koncesija.

    U ovom predmetu Ustavni sud BiH je donio rješenje kojim je utvrdio da Кomisija za koncesije BiH u svojstvu Zajedničke komisije za koncesije nije izvršila djelimičnu odluku Ustavnog suda BiH od 16. jula, saopšteno je iz Ustavnog suda BiH.

    Na zahtjev Кomisije, ovim rješenjem Ustavni sud BiH je produžio rok Кomisiji za izvršenje navedene odluke Ustavnog suda BiH za narednih šest mjeseci od dana dostavljanja rješenja.

    Rješenjem je naloženo Sudu BiH da preduzme mjere s ciljem hitnog rješavanja spora protiv rješenja o imenovanju Zajedničke komisije za rješavanje spornih pitanja između BiH i Republike Srpske u vezi s dodijeljenim koncesijama.

    O odluci o privremenoj mjeri u ovom predmetu Ustavni sud BiH će odlučivati sutra, saopšteno je iz Ustavnog suda BiH.

    Poslanici Predstavničkog doma su 28. decembra prošle godine podnijeli zahtjev Ustavnom sudu BiH kako bi riješio spor prouzrokovan donošenjem odluka o utvrđivanju uslova za dodjelu koncesija putem pregovaračkog postupka za izgradnju i korištenje hidroelektrana “Buk Bijela”, “Foča” i “Paunci” na rijeci Drini.

    U suštini ove apelacije je dogovor Republike Srpske i Srbije o izgradnji hidroelektrana u gornjem toku Drine, a poslanici Predstavničkog doma traže da se dogovor suspenduje i da BiH bude ključni akter u pregovorima o tom projektu.

    Odluka o apelaciji zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma arlamentarne skupštine BiH Borjane Кrišto u kojoj traži ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Zakona o Sudu BiH biće donesena na nekoj od narednih sjednica.

    Riječ je o apelaciji koju je Кrišto uputila 17. decembra 2020. godine kojom se traži ukidanje apelacione nadležnosti Suda BiH.

    Ustavni sud BiH na današnjoj plenarnoj sjednici odbio je zahtjev federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare o pokretanju procedure utvrđivanja privremene /ne/sposobnosti srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika za vršenje funkcije koju obavlja.

    Ustavni sud BiH odbio je zahtjev zbog nenadležnosti za odlučivanje, navodi se u saopštenju.

    Na današnjoj sjednici je ocijenjeno da se apsolutnom zabranom nošenja hidžaba i brade pripadnicima Oružanih snaga BiH dok su u službi i u uniformi krši pravo na privatni život i na slobodu vjere koji su zagarantovani Ustavom BiH i Evropskom konvencijom.

    Svečanu izjavu danas je na sjednici dao strani sudija Albanac Ledi Bianku. Albanskog sudiju imenovao je Evropski sud za ljudska prava iako Predsjedništvo BiH nije postiglo konsenzus o imenovanju novog stranog sudije.

  • Hoće li Dodika proglasiti nesposobnim i zabraniti gradnju „Buk Bijele“: Danas počinje paklena dvodnevna sjednica Ustavnog suda BiH

    Hoće li Dodika proglasiti nesposobnim i zabraniti gradnju „Buk Bijele“: Danas počinje paklena dvodnevna sjednica Ustavnog suda BiH

    Ustavni sud Bosne i Hercegovine danas u deset časova počinje dvodnevnu 124. plenarnu sjednicu, a na dnevnom redu je nekoliko tačaka koje bi mogle dodatno da zapale političku scenu u BiH.

    Druga tačka dnevnog reda je zahtjev 24 člana Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za rješavanje spora između BiH i Republike Srpske nastalog u vezi sa dodjelom koncesija.

    U pitanju su koncesije za hidroelektrane na Drini koje zajedno planiraju da grade Srpska i Srbija, a kamen temeljac za „Buk bijelu“ već je položen.

    Ustavni sud BiH je ljetos već razmatrao ovaj predmet, ali je prije donošenja konačne odluke dao tromjesečni rok zajedničkoj komisiji za koncesije da pokuša da riješi taj problem.

    Međutim, zbog opstrukcija iz FBiH komisija nije uspjela da zauzme bilo kakav stav, zbog čega će Ustavni sud morati da prelomi.

    Bošnjački poslanici su tražili da gradnja HE bude zabranjena, jer smatraju da koncesiju može dati jedino BiH.

    Treća tačka sjednice je zahtjev Bakira Izetbegovića, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH za ocjenu ustavnosti člana 12 st. (2) i (4) Pravila službe Oružanih snaga BiH.

    U pitanju je odredba koja zabranjuje nošenje vjerskih odjevnih predmeta u OS BiH, zbog koje je jedna od pripadnica OS ranije udaljena iz vojske.

    Ništa manje neće biti zanimljiv ni stav Ustavnog suda BiH po zahtjevu Aljoše Čampare, ministra unutrašnjih poslova FBiH, da u skladu sa članom 8.8 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine pokrene proceduru utvrđivanja privremene (ne)sposobnosti Milorada Dodika, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, za vršenje funkcije koju obavlja.

    Ranije je Čampara izjavio da, zbog opstrukcija, Ustavni sud BiH treba Dodika da proglasi privremeno nesposobnim kako bi se umjesto njega birao novi član Predsjedništva BiH.

    – Ustavni sud može odlučiti da je član Predsjedništva BiH privremeno nesposoban za vršenje svoje funkcije. Ako je član Predsjedništva BiH privremeno nesposoban da obavlja svoju funkciju u smislu stava (1) ovoga člana, tada zamjenjujući tog člana preuzima prava, dužnosti i odgovornosti onesposobljenog člana Predsjedništva BiH, dok Ustavni sud BiH ne donese odluku da taj član nije više privremeno nesposoban za obavljanje funkcije – piše u Izbornom zakonu BiH.

    Inače, na početku sjednice će novi sudija Ustavnog suda BiH, Ledi Bianku, položiti zakletvu. U pitanju je tzv. međunarodni sudija koga je predložio predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.

    Bianku je albanske nacionalnosti, zbog čega je negodovao srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, koji je izrazio sumnju u objektivnost novog sudije.

  • Košarac: Ustavni sud BiH u slučaju HE Buk Bijela izlazi iz okvira svoje nadležnosti

    Košarac: Ustavni sud BiH u slučaju HE Buk Bijela izlazi iz okvira svoje nadležnosti

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac izjavio je da Ustavni sud BiH odlukom u vezi sa HE Buk Bijela izlazi iz okvira svoje nadležnosti, te da, suprotno Zakonu o koncesijama BiH, pokušava dati legitimitet bošnjačkim poslanicima u Parlamentarnoj skupštini BiH da budu strana u sporu pred Komisijom za koncesije BiH.

    • Takva namjera Ustavnog suda BiH je nezakonita i predstavlja nasrtaj na pravni poredak, budući da 24 poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH ne mogu da budu strana u sporu pred Komisijom za koncesije BiH. Postupak u skladu sa Zakonom o koncesijama u ime BiH može da vodi isključivo Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH ili drugi organ BiH koji odredi Savjet ministara BiH – upozorio je ministar Košarac.

    Uoči sjednice Ustavnog suda BiH, zakazane za 2. i 3. decembar, a na kojoj bi trebalo da bude razmatran zahtjev 24 poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH u vezi sa dodjelom koncesija za izgradnju i korištenje hidroelektrane Buk Bijela, ministar Košarac je ocijenio da je neprihvatljivo da Ustavni sud BiH ignoriše nadležne institucije na nivou BiH, dajući legitimitet i ovlašćenja pojedinim političkim strukturama da budu strana u sporu pred Komisijom za koncesije, što je u suprotnosti sa Zakonom o koncesijama BiH.

    On je naglasio da, umjesto Ustavnog suda BiH, predmetnim slučajem treba da se bavi Komisija za koncesije BiH u svojstvu Zajedničke komisije za koncesije.

    • Informisani smo da je u proteklom periodu bila zakazana sjednica Zajedničke komisije za koncesije, ali da nije bilo kvoruma za rad, budući da njen bošnjački član nije mogao prisustvovati sjednici iz zdravstvenih razloga. Komisija je tada zatražila produženje definisanog roka za rješavanje ovog pitanja i nadamo se da će Komisija nastaviti sa radom čim se steknu uslovi za to – naveo je ministar Košarac.

    On je potcrtao da su institucije Republike Srpske preduzele aktivnosti na izgradnji hidroelektrane “Buk Bijela” u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim nadležnostima, pri čemu nije došlo do povrede ili odstupanja u odnosu na nadležnosti institucija na nivou BiH.

    • Izgradnja HE Buk Bijela dio je Okvirne energetske strategije BiH do 2035. godine, koju su podržali i bošnjački članovi Savjeta ministara BiH. Ne postoji nijedan opravdan razlog da sada bilo ko bude protiv izgradnje ovog postrojenja. Zaista je nerazumljivo i krajnje bespotrebno da bošnjački politički predstavnici politizuju ovo pitanje – poručio je ministar Košarac.

    On je naglasio da će HE Buk Bijela biti važan energetski resurs Republike Srpske, koji će omogućiti ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta.

    • To je projekat od kojeg će korist imati svi građani Republike Srpske i Federacije BiH, ali i način da afirmišemo regionalnu saradnju. Zbog toga u potpunosti podržavam izgradnju ‘Buk Bijeke’ i ponovo pozivam Federaciju BiH da se uključi u ovakve projekte zajedno sa Republikom Srpskom, Srbijom i drugim regionalnim zemljama – zaključio je ministar Košarac.

  • Košarac i Mihajlovićeva saglasni da treba isključiti politiku iz projekta “Buk Bijela”

    Ministar rudarstva i energetike Srbije Zorana Mihajlović istakla je danas da projekat “Buk Bijela” treba da donese energetsku bezbjednost i stabilnost Srbiji i BiH, te da nije i ne smije da bude pitanje politike.

    Mihajlovićeva je, nakon sastanka u Beogradu sa ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH Stašom Košarcem, rekla da će Srbija razmotriti sve mogućnosti i uraditi sve što bude mogla na realizaciji projekta “Buk Bijela”.

    Ona je naglasila da svi moraju biti svjesni da svaka vrsta zadržavanja tako važnog energetskog projekta utiče na svakog građanina Srbije i BiH.

    – “Buk Bijela” treba da donese energetsku bezbjednost i stabilnost svima, i Srbiji i BiH. Sve što budemo mogli da uradimo, a vidjećemo šta je ispred nas kao mogućnost, mi ćemo sigurno zaista i uraditi. Ovo nije i ne smije da bude pitanje politike. Ovo je zaista pitanje energetske bezbjednosti obje zemlje – rekla je ona.

    Košarac je naveo da ne zna zašto nekome smeta dobra saradnja i regionalno povezivanje i naglasio da se politika kontinuiteta dobre saradnje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika manifestuje i kroz energetsku saradnju.

    – Ne vidim zašto to određenim strukturama u Sarajevu smeta. Mislim da apsolutno treba pozdraviti svaki regionalni oblik saradnje. Naravno, uvijek je otvoren poziv federalnim strukturama da se uključe u tu vrstu projekata i ja mislim da usporavanje nije saveznik. Nekoga usporiti u tako važnom energetskom projektu ne donosi benefit nikome – trpe građani, trpi privreda – istakao je Košarac.

    Košarac je rekao da treba prestati sa politikantstvom, te naglasio da Republika Srpska ne osporava nikakav oblik saradnje Federacije BiH (FBiH) sa bilo kim i da se raduje njenom napretku.

    – Ali bi isto tako bilo korektno da se i FBiH raduje napretku i povezivanju Republike Srpske. Na kraju krajeva, benefit od takvog projekta će imati i Bošnjaci, i Srbi, i Hrvati, i Federacija, i Republika Srpska, mislim da sa takvim politikantstvom treba prestati. Mi smo trebali da imamo što više projekata i da se radujemo realizaciji takvih projekata – naveo je on.

    Košarac je zahvalio Srbiji za širinu koju je pokazala kada je došlo do gasne havarije u BiH, te ponovio da ne vidi razlog zašto pojedine strukture u BiH prave probleme u značajnim infrastrukturnim projektima.

  • “Riječ o novoj podvali” Košarac poručuje da je Ustavni sud počeo da kreira paralelne institucije BiH

    “Riječ o novoj podvali” Košarac poručuje da je Ustavni sud počeo da kreira paralelne institucije BiH

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac izjavio je Srni da Ustavni sud BiH odlukom u vezi sa HE “Buk Bijela” izlazi iz okvira svoje nadležnosti i sebi uzima za pravo da od tumača ustava postaje kreator paralelnih institucija BiH, što je neprihvatljiva praksa.

    Riječ je o novoj podvali Ustavnog suda BiH, koja ide za tim da se daje legitimitet 24 bošnjačka poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH da budu stranka u sporu pred Komisijom za koncesije BiH. To je suprotno Zakonu o koncesijama BiH, koji jasno propisuje da postupak u ime BiH može da vodi jedino Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara – istakao je on.

    Košarac je naglasio da je Ustavni sud BiH, odlučujući o apelaciji 24 poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH, njima praktično dodijelio nadležnosti koja je Zakonom o koncesijama BiH propisana za Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

    – Ustavni sud BiH godinama je politički instrument u rukama političkog Sarajeva. Navikli smo da on izlazi iz okvira svoje nadležnosti i da od tumača prava postaje kreator prava. No, sada je Ustavni sud otišao korak dalje i počeo je da kreira paralelne institucije BiH – upozorio je Košarac.

    Prema njegovim, 24 poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH ne mogu biti stranka u sporu pred Komisijom za koncesije BiH, nego to isključivo može biti Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u skladu sa Zakonom o koncesijama BiH.

    Nedopustiva je namjera Ustavnog suda da u konkretnom slučaju zaobiđe nadležne institucije na nivou BiH i da, suprotno zakonu, daje legitimitet i ovlašćenja pojedinim političkim strukturama da budu strana u sporu pred Komisijom za koncesije. Ustavni sud BiH može da utvrdi postojanje spora, ali nikom ne može dati mandat niti aktivnu legitimaciju da vodi spor u ime i za raučun BiH, budući da postupak u skladu sa Zakonom o koncesijama u ime BiH može da vodi jedino Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH ili drugi organ BiH koji odredi Savjet ministara BiH – istakao je Košarac.

    On je poručio da u potpunosti podržava nastavak izgradnje HE “Buk Bijela” i da je njena izgradnja dio Okvirne energetske strategije BiH do 2035. godine.

    Košarac je naglasio da su institucije Republike Srpske preduzele aktivnosti na izgradnji hidroelektrane “Buk Bijela” u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim nadležnostima, pri čemu nije došlo do povrede ili odstupanja u odnosu na nadležnosti institucija na nivou BiH.

    – Ovo postrojenje će biti važan energetski resurs Republike Srpske, koji će omogućiti ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta. Niko nema razloga da bude protiv ove investicije. Mi podržavamo i afirmišemo regionalnu saradnju i pozivamo i FBiH da se uključi u ovakve projekte zajedno sa Srpskom, Srbijom i drugim regionalnim zemljama – rekao je Košarac.

    Odlučujući o apelaciji 24 poslanika bošnjačkih partija u Parlamentarnoj skupštini BiH, sudije Ustavnog suda BiH nisu uvažili njihov zahtjev da privremeno spriječe gradnju hidroenergetskih potencijala na Drini, ali su zadužili Komisiju za koncesije BiH da pronađe rješenje za, kako su naveli, sporno pitanje izgradnje HE “Buk Bijela”.

    – Ustavni sud BiH zadužio je Komisiju za koncesije BiH da u svojstvu Zajedničke komisije za koncesije, najkasnije u roku od tri mjeseca riješi sporna pitanja između BiH i Republike Srpske u vezi dodjele koncesije – naveli su iz Ustavnog suda.

  • “Buk Bijela”ostaje zarobljena u rokovima

    “Buk Bijela”ostaje zarobljena u rokovima

    Zajednička komisija za koncesije BiH pokušaće danas da, dan uoči isteka roka koji joj je ostavio Ustavni sud BiH, riješi sporna pitanja u vezi sa gradnjom hidroelektrane (HE) “Buk Bijela” na Drini, dođe do rješenja, ali sve ukazuje na to da će ovaj predmet ponovo otići u ruke sudijama.

    Ustavni sud BiH je u julu, odlučujući o zahtjevu koji su potpisala 24 člana Predstavničkog doma Parlamenta BiH iz FBiH za rješavanje spora između BiH i Srpske u vezi sa projektom, donio djelimičnu odluku o dopustivosti i meritumu te naložio formiranje zajedničke komisije za koncesije, u roku od tri mjeseca od dostavljanja odluke, riješi sporna pitanja u vezi s dodjelom koncesija. Zajednička komisija, u koju su rješenjima predloženi članovi iz komisija sa nivoa BiH i Republike Srpske, njih ukupno sedam, je zakazana za danas, ali je izvjesno da li će moći donijeti ikakvu odluku o ovom predmetu te da li će moći biti uopšte i održana zbog informacija da je Mensur Šehagić, član republičke komisije iz reda Bošnjaka, koji je ranije već pokrenuo i postupak pred Sudom BiH zbog rješenja o imenovanju, bolestan.

    Predsjedavajući Zajedničke komisije Milomir Amović je istakao za “Glas Srpske” da je za održavanje sjednice, prema zakonu i poslovniku, potrebno da svih sedam članova bude prisutno, a odluka bude donesena većinom glasova od prisutnih članova.

    • Datum sjednice ostaje isti. Čekaćemo da vidimo da li će i sedmi član doći jer je usmeno javio da ima zdravstvenih problema. Doći ćemo na sjednicu, ako ne bude kvoruma, nećemo je održati – kazao je Amović.

    Zajednička komisija je već, kako je “Glas Srpske” objavio, od Ustavnog suda zatražila produženje roka za odluku, jer im je sam zahtjev stigao u vrijeme godišnjih odmora pa se tome nisu mogli odmah posvetiti. Odgovor im na to još nije stigao, a Amović je nagovijestio da bi mogao i danas ponovo da, u zavisnosti od raspoloženja članova, zatraži novo obraćanje sudu.

    I dok sagovornici “Glasa” sumnjaju da se iza svega, od samog početka, kriju opstrukcije, u Ustavnom sudu BiH juče su sumirali situaciju. Ističući razloge zbog kojih su naložili formiranje Zajedničke komisije, uzimajući u obzir navode podnosilaca zahtjeva i iz odgovora Srpske te činjenicu da odlukom nije konačno riješen predmetni spor, za “Glas” su naglasili da su ostavili odgovarajući rok za rješavanje spora od najduže tri mjeseca. Iz tog razloga, dodali su, Ustavni sud je odgodio postupanje po ovom dijelu zahtjeva do donošenja odluke od strane komisije, a potvrdili su da će o zahtjevu za produženje roka za postupanje nadležne komisije, odlučivati na plenarnoj sjednici.

    • Godišnjim planom održavanja plenarnih sjednica naredna bi trebalo da bude 2. i 3. decembra. Sjednica još nije zakazana, ali to su datumi prema utvrđenom planu – kazao je za “Glas” registrar Ustavnog suda Zvonko Mijan.

    Kamen temeljac za HE “Buk Bijela” položili su premijeri Srpske i Srbije u maju, a od kada je otkriveno da su odlučne da završe taj projekat, za koji se ideja rodila polovinom šezdesetih godina prošlog vijeka, ne prestaju reakcije, prije svega Bošnjaka. Nedoumica ima i u Crnoj Gori.

    Interes

    Stav zvaničnika Republike Srpske je da je projekat “Buk Bijela” važan, ne samo za Srpsku i Srbiju, već za cijelu BiH te da zbog toga, osim političkih, ne vide ni jedan drugi razlog za blokade. Određeni radovi na terenu su u toku pa tako pojedinci smatraju da bi najpametnije bilo da projekat ne bude zaustavljan.

  • Komisija za koncesije BiH u četvrtak odlučuje o tome da li će RS i Srbija graditi hidroelektrane

    Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine bi u četvrtak, 21. oktobra, trebala razmatrati namjeru bh. entiteta Republike Srpske i Republike Srbije o gradnji tri hidroelektrane na Drini.

    Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 16. jula ove godine presudio da ova komisija u roku od 90 dana riješi ono što je sporno po ovom pitanju. Političari u Federaciji Bosne i Hercegovine i dio stručne javnosti osporavaju plan o gradnji ovih energetskih postrojenja.
    Dnevni red sjednice Komisije za koncesije BiH (Foto: Klix.ba)
    Dnevni red sjednice Komisije za koncesije BiH (Foto: Klix.ba)
    Među njima je i stručnjak za državnu imovinu Muharem Cero. Ranije je u razgovoru za Klix.ba ukazao na to da se Republika Srpska u ovom kontekstu ponaša kao međunarodni subjekt, što nije, već je to država. Shodno tome, napomenuo je da odluke o ovoj vrsti gradnje mogu donositi samo državne institucije, a ne entitetske.

    Za Ceru je sporna i legalnost ove komisije te je podsjetio da je jedan od članova Komisije za koncesije Mensur Šehagić zbog toga pokrenuo upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine. Osim Šehagića, članovi su Milomir Amović, Đoko Slijepčević i Anto Matić. Komisija formalno nema predsjednika, a prema Cerinim riječima, zadatke predsjednika izvršava Amović.


    Ako Komisija odobri gradnju, onda će se i hidroelektrane graditi. Ako se ne očituje, onda je opet odgovornost na Ustavnom sudu.

  • Šta će biti sa gradnjom HE „Buk Bijela“: Ako se Komisija ne dogovori, prelomiće Ustavni sud BiH

    Šta će biti sa gradnjom HE „Buk Bijela“: Ako se Komisija ne dogovori, prelomiće Ustavni sud BiH

    Ukoliko Zajednička komisija za koncesije do kraja mjeseca ne nađe rješenje za problem koncesija na Drini, Ustavni sud BiH mogao bi sam da donese konačnu odluku o gradnji Hidroelektrane „Buk Bijela“.

    Po svemu sudeći, to i jeste scenario.

    Sagovornici Srpskainfo upućeni u ovu tematiku smatraju da je bošnjačkim članovima Zajedničke komisije postalo jasno da bi većinski stav te komisije bio mnogo povoljniji za Republiku Srpsku od stava Ustavnog suda BiH, zbog čega idu sa opstrukcijama.

    Naime, član Zajedničke komisije, Mensur Šehagić, pokrenuo je upravni spor pred Sudom BiH uz obrazloženje da je njen sastav neadekvatan jer ne odražava nacionalni, teritorijalni i stručni kriterijum.

    Zajednička komisija se formira od komisija za koncesije RS i BiH, ali je problem što komisija na nivou BiH nije kompletna, niti će uskoro biti, jer je izbor njenih novih članova vraćen na početak.

    Podsjećamo, Ustavni sud BiH je 16. jula ove godine dao rok od najviše tri mjeseca Zajedničkoj komisiji da riješi spor oko koncesija između RS i BiH. U odnosu na dan odluke, rok ističe 16. oktobra, ali se računa u odnosu na dan dostavljanja odluke Komisiji.

    Šta će se desiti nakon toga, jer je očigledno da Zajednička komisija neće ispoštovati rok? Registrar Ustavnog suda BiH, Zvonko Mijan, kaže da je teško reći šta slijedi nakon isteka roka, ali upućuje na odluku u kojoj je Ustavni sud BiH naznačio dalje korake.

    – Ustavni sud zadržava pravo da nastavi postupak, to je sve što je rekao. I niko od nas ne može da kaže ništa više osim onoga što je tamo napisano – kaže Mijan.

    Preciznije, u Odluci piše da je US BiH „ostavio odgovarajući rok za rješavanje spora od najduže tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke Komisiji za koncesije BiH u svojstvu Zajedničke komisije za koncesije“.

    – Iz ovog razloga, Ustavni sud je odložio dalje postupanje po ovom dijelu zahteva „sine die“ do donošenja odluke od strane navedene komisije – piše u Odluci.

    Predsjednica Komisije za koncesije RS, Maja Šuput, kaže da su tri člana te komisije dobila rješenja o imenovanju u sastav Zajedničke komsije za rješavanje spornih pitanja između BiH i Srpske, te samim tim potvrdili svoje učešće u radu. Kada je u pitanju stanje na terenu, uputila nas je na Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS.

    Međutim, za sada iz tog ministarstva, kao ni iz Elektroprivrede RS, nismo dobili odgovore na pitanja šta se trenutno dešava na gradilištu HE „Buk Bijela“ za koju su u maju kamen temeljac postavili premijeri Srpske i Srbije, budući da se gradi zajedničkim snagama.

    Naš izvor iz ERS kaže da su na gradilištu u Foči u toku pripremni radovi za gradnju HE, a to znači gradnja objekata za smještaj i ishanu radnika, puteva…

    – Bilo bi suludo da neko sve zaustavi, sada kada se počelo i kada je obezbijeđen novac za gradnju. BiH i Federacija nemaju nikakve veze s ovim jer se HE gradi daleko od granice BiH i Srbije i isključivo na teritoriji Srpske. To bi bilo isto kao kada bi neko problematizovao gradnju takvog objekta na Vrbasu u Banjaluci, ili kada bi RS imala nešto protiv gradnje hidroelektrane u FBiH – kaže naš sagovornik.

    Podsjećamo, apelaciju Ustavnom sudu BiH podnijeli su poslanici iz Federacije u Predstavničkom domu BiH. Sud je odlučio da postoji spor između Srpske i BiH, ali za sada nije udovoljio zahtjevu poslanika da zabrani gradnju hidroelektrana, od kojih je “Buk Bijela” prva.

  • “Ne želi da učestvuje u radu”: Opstrukcije u komisiji stavljaju “Buk Bijelu” na čekanje

    “Ne želi da učestvuje u radu”: Opstrukcije u komisiji stavljaju “Buk Bijelu” na čekanje

    Rad Zajedničke komisije za koncesije, kojoj je povjereno rješavanje spora unutar BiH u vezi sa izgradnjom hidroelektrane /HE/ “Buk Bijela” na Drini, zaustavljen je na samom početku jer je bošnjački član iz Komisije sa nivoa BiH osporio rješenje o imenovanju, piše “Glas Srpske”.

    Izvor lista rekao je da riječ o članu Komisije za koncesije BiH iz reda bošnjačkog naroda koji dolazi sa teritorije Srpske.

    Prema podacima sa sajta Komisije, riječ je o Mensuru Šehagiću iz Vlasenice.

    “Trenutno ne želi da učestvuje u radu Zajedničke komisije. Žalio se na rješenje, smatra da je nelegalno formirana Komisija, a pokrenuo je i upravni spor pred nadležnim institucijama na nivou BiH i sada čekamo epilog. Dok ne budemo u radu imali i tog sedmog člana, jer tako nalaže dio zakona koji definiše način formiranja Zajedničke komisije, vezane su nam ruke”, rekao je sagovornik lista.

    On je ukazao da nema mogućnosti da neko drugi bude imenovan jer su u sastav zajedničkog tijela predložena sva četiri člana iz Komisije na nivou BiH.

    Ustavni sud je u julu, odlučujući o zahtjevu koji su potpisala 24 člana Predstavničkog doma Parlamenta BiH za rješavanje spora između BiH i Srpske u vezi sa projektom HE, koji zajednički nastoje da sprovedu u djelo Srpska i Srbija, donio djelimičnu odluku o dopustivosti i meritumu.

    Komisiji za koncesije BiH je naloženo da, u svojstvu Zajedničke komisije, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja odluke riješi sporna pitanja nastala u vezi sa dodjelom koncesija.

    Zajednička komisija, u kojoj su rješenjima predloženi članovi iz Komisije sa nivoa BiH i iz Republike Srpske, treba da, prema odluci, stav zauzme do kraja oktobra, ali je sada to pod znakom pitanja jer su na sceni opstrukcije, piše list.

    Iako prema zakonu treba da ima sedam članova, Komisija na nivou BiH trenutno broji četiri člana jer su ostalima mandati isticali od 2008. do 2015, a i četvorici koja su ostala mandati su istekli u prethodnom periodu. Na sve to, procedura za izbor novih članova je nedavno pokrenuta, ali treba da prođe i Savjet ministara i parlament.

  • Srpskoj niko ne može zabraniti gradnju “Buk Bijele”

    Srpskoj niko ne može zabraniti gradnju “Buk Bijele”

    Zajednička komisija za koncesije, u kojoj će se naći republički eksperti i njihove kolege sa nivoa BiH, trebalo bi da do kraja oktobra zauzme stav u vezi sa problematizovanom gradnjom hidroelektrane (HE) “Buk Bijela” na Drini, a članovi će uskoro da se, prvi put, nađu za istim stolom, potvrđeno je “Glasu Srpske”.

    Ustavni sud je u julu, odlučujući o zahtjevu koji su potpisala 24 člana Predstavničkog doma Parlamenta BiH za rješavanje spora između BiH i Srpske u vezi sa projektom HE na rijeci Drini, koji zajednički nastoje da sprovedu u djelu Srpska i Srbija, donio djelimičnu odluku o dopustivosti i meritumu. Komisiji je naloženo da, u svojstvu zajedničke komisije za koncesije, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke riješi sporna pitanja nastala u vezi s dodjelom koncesija.

    Predsjednik Komisije za koncesije BiH Milomir Amović potvrdio je da je odštampano rješenje za formiranje zajedničke komisije, te da ostaje da se dogovore o terminu održavanja sjednice. Amović je za “Glas” pojasnio da će to radno tijelo činiti članovi Komisije za koncesije BiH i republičke komisije jer se sporno pitanje nalazi na teritoriji Srpske.

    Potvrdio je i da je već obavio određene razgovore sa kolegama iz Komisije za koncesije Republike Srpske, ali i da, kako kaže, problem neće predstavljati ni to što Komisija za koncesije BiH, prema zakonu, treba da ima sedam članova, a sada ih broji četiri, jer su ostalima mandati isticali od 2008. do 2015. i jer oni šalju u zajedničko tijelo četiri člana.

    • U rješenju o formiranju komisije smo naveli da je rok za odluku do kraja oktobra, što je zatražio sud – zaključio je juče Amović.

    Sa predsjednicom Republičke komisije za koncesije Majom Šuput nismo uspjeli da stupimo u kontakt i dobijemo odgovore na pitanja ko će od njih u zajedničkoj komisiji predstavljati Srpsku, čiji predstavnici od početka projekta ističu da tu nema ništa sporno, već suprotno – da cijela BiH ima korist od izgradnje “Buk Bijele”.

    Nezvanično, stav Republike Srpske o ovom pitanju je sasvim jasan – Srpskoj niko ne može da zabrani da gradi hidroelektranu na svojoj teritoriji i članovi republičke komisije će takav stav zastupati i u razgovorima sa kolegama sa nivoa BiH.

    Kamen temeljac za “Buk Bijelu” na Drini položili su polovinom maja ove godine premijeri Srpske i Srbije Radovan Višković i Ana Brnabić, a posljednjih mjeseci, otkako je otkriveno da su dvije republike odlučne da realizuju taj projekat, ne prestaju reakcije dijela javnosti i nevladinog sektora iz BiH i Crne Gore, koji upozoravaju da nema svih saglasnosti.

    Uz to je pokrenuta procedura pred Ustavnim sudom BiH, čime je nastavljen niz problema koji prate projekat od 1965. godine, kada se došlo na tu ideju.

    Crna Gora

    Srpska pokušava da riješi otvorena pitanja i sa Crnom Gorom, i to putem posebnog tima koji će pregledati dokumentaciju i planirani režim rada HE “Buk Bijela”.

    • Komisija počinje rad u septembru. Imenovali smo naše predstavnike, te očekujemo odgovor i imenovanja sa njihove strane. Nadamo se dogovoru – rekli su “Glasu” u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske.