VRBAS Media

Oznaka: he buk bijela

  • Crna Gora odbila Dodikov poziv za učešće u izgradnji HE “Buk Bijela”

    Crna Gora odbila Dodikov poziv za učešće u izgradnji HE “Buk Bijela”

    Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore odbilo je poziv predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika o učešću te države u izgradnji hidroelektrane “Buk Bijela”.

    Dodik je, naime, ovaj poziv uputio tokom nedavne posjete Crnoj Gori kada se sastao sa predsjednikom Skupštine Crne Gore, Andrijom Mandićem

    – Mi nudimo Crnoj Gori da se uključi u ovaj megaprojekat. Ako neće, onda da nas ne blokiraju – rekao je tada Dodik.

    On je dodao da ukoliko ima nastojanja da se Crna Gora vrati u taj projekat, postoji spremnost da se to prihvati, navodeći da struju niko neće proizvesti osim hidroelektrana, termoelektara, solarnih elektrana i vjetroparkova.

    Iz Ministarstva energetike i rudarstva Crne Gore odgovaraju da je za njih pitanje izgradnje hidroelektrane “Buk Bijela” završeno još 2004. godine skupštinskom Deklaracijom o zaštiti rijeke Tare, ali i UNESCO izvještajem iz 2005. Godine.

    – Time je stavljena tačka na ideje o gradnji hidroelektrana na ovom području koje bi mogle uticati na “suzu Evrope” – navedeno je iz ovog resora podgoričkim “Vijestima”.

    To je odgovor na pitanje da li bi Crna Gora mogla učestvovati u ovom projektu, ako bi prema najvama visina brane bila niža čime akumulacija ne bi ulazila na teritoriju Crne Gore i ne bi imala utjecaj na zaštićeno područje rijeke Tare.

    – U strateškim dokumentima Crne Gore taj dio se ne tretira u energetskom smislu, kao ni u biznis planovima EPCG. Ministarstvo energetike i rudarstva se neće baviti hipotetičkim situacijama, već relevantnim pokazateljima i dokumentima i važećom legislativom Crne Gore koja zabranjuje gradnju na tom prostoru. Što se tiče procjena uticaja na životnu sredinu, tu je nadležno ministarstvo u čijem resoru je ekologija – navedeno je u odgovoru ovog Ministarstva.

    Pristali, pa odustali

    Vlada Crne Gore, čiji je predsjednik bio Milo Đukanović je u aprilu 2004. godine dala načelnu saglasnost da sa Republikom Srpskom gradi HE “Buk Bijela”.

    Tada je predviđana visoka brana, a njena akumulacija dolazila bi do ušća Tare i Pive na crnogorskoj teritoriji.

    Nakon toga došlo je do protesta ekoloških organizacija i građana, koji su protiv izgradnje skupili preko 11.000 potpisa i predali peticiju Skupštini, parlament je u decembru iste godine glasovima opozicije, dijela manjinskih stranaka i SDP usvojio Deklaraciju o zaštiti rijeke Tare.

    Nakon toga u Srpskoj je rađen novi projekat kojim je predviđena niža visina brane, a dodata je još jedna hidroelektrana na Drini, nizvodno blizu Foče.

    Zatim su projekat njihove izgradnje započele Srpska i Srbija, koji su o tome potpisali sporazum 2020. godine.

    Finansijeri bi bili Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda Republike Srpske kroz zajedničko preduzeće “Hidroelektroenergetski sistem Gornja Drina”.

    Raspisan je i tender za izvođače, a proteklog ljeta dostavljene su tri kineske ponude.

    Dva spora zbog HE “Buk Bijela”
    Međutim, sve je prolongirano jer su, u međuvremenu pokrenuta dva spora – prvi pred Ustavnim sudom BiH oko koncesija, jer vlasti Federacije BiH smatraju da imovina u graničnom pojasu ne pripada entitetima već državi BiH, a drugi pred UNESCO, kojeg je inicirala Crna Gora zbog mogućeg negativnog uticaja na Taru, odnosno prostor Nacionalnog parka “Durmitor”.

    Iz Elektroprivrede Crne Gore naveli su da prate dešavanja u vezi sa ovim sporovima, kao i da znaju da je prvi spor okončan nedavno, jer su dvije elektroprivrede, ERS i EBiH postigle dogovor da dobiju po 25 odsto udjela u ovom objektu, a da Republika Srbija dobije preostalih 50 odsto.

    Što se tiče drugog spora, jula 2021. godine, ministarstva ekologije Crne Gore i Republike Srpske dogovorila su se o formiranju ekspertskog tima koji će ispitati mogući uticaj HE “Buk Bijela” na rijeku Taru u Crnoj Gori.

    Jula 2023. godine BiH i Crna Gora osnovale su zajedničku radnu grupu za rješavanje problema u vezi sa projektom HE “Buk Bijela”. Tada je u dogovoru posredovao sekretarijat energetske zajednice.

    Iz Vlade Republike Srpske je saopšteno da će uraditi dodatnu ekološku studiju kako bi se analizirali efekti gradnje hidroelektrane na Nacionalni park “Durmitor” u Crnoj Gori koji je pod zaštitom organizacije Unesko.

    – U odluci Odbora za svjetsku baštinu je istaknuto da BiH mora procijeniti potencijalni utjecaj na životnu sredinu projekta HE “Buk Bijela”, koja je planirana na rijeci Drini u BiH, na visoke prirodne vrijednosti Durmitora i na rijeku Taru. Zatraženo je od država BiH, Crne Gore i Srbije da održe kontinuitet rječnog eko-sistema i neometan tok rijeke, kao i da BiH i Srbija moraju osigurati i procjenu potencijalnih uticaja kroz stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu, i to u saradnji sa Crnom Gorom – saopštili su iz EPCG.

  • Tegeltija o projektu “Buk Bijela”u

    Tegeltija o projektu “Buk Bijela”u

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je danas u Beogradu da očekuje da će do proljeća biti otklonjene političke blokade i da će početi izgradnja Hidroelektrane “Buk Bijela”.

    On je poručio da “Elektroprivreda Republike Srpske” u ovom trenutku gradi još nekoliko hidroelektrana.

    On je rekao da se u ovom trenutku radi Hidroelektrana “Dabar” koja će biti u vlasništvu “Elektroprivrede Srpske” i zajednički se investira u Hidroelektranu na Sutjesci, koja se radi sa kineskim partnerima.

    – Smatram da bi bilo dobro da u izgradnji bilo kakvog proizvodnog kapaciteta vlasništvo države treba da bude u što većem iznosu – rekao je Tegeltija na konferenciji za novinare nakon Regionalne konferencije o obnovljivim izvorima energije u Beogradu.

    On je pojasnio da je “Buk Bijela” zajednički projekat “Elektroprivrede Srpske” i “Elektroprivrede Srbije” na rijeci Drini, te da je planiran još u vrijeme zajedničke države, samo u većem obimu nego danas.

    – “Buk Bijela” je i dalje jedan vrhunski projekat, koji obuhvata obnovljive izvore energije. Za mene je vrlo značajan razlog što je tamo suvlasnik javno preduzeće “Elektroprivreda Srpske”. Moje stanovište je da država mora imati što više vlastitih proizvodnih kapaciteta – rekao je Tegeltija.

    On je pojasnio da problem za izgradnju “Buk Bijele” nisu ni ekolozi, niti njihovi zahtjevi, već je on politički.

    – Imamo politički zahtjev koji je teško razumljiv u ovom trenutku i dolazi iz političkog Sarajeva i u ovaj proces je uključen Ustavni sud BiH i čekamo odluku o tome, da se nastavi izgradnja “Buk Bijele” – kaže Tegeltija.

    Tegeltija je precizirao da se u ovom trenutku na tom lokalitetu izvode pripremni radovi i da ništa nije obustavljeno, ali da je bez odluke Ustavnog Suda teško započeti ozbiljnije radove.

    – “Buk Bijela” bi značajno povećala stabilnost u snabdjevanju električnom energijom, pogotovo Republike Srpske i djelom Srbije. Njima je trenutno potrebno više električne energije nego što mi u ovom trenutku imamo – rekao je on.

    Tegeltija je poručio onima koji blokiraju ovaj projekat iz političkih razloga da odustanu i omoguće da se završi u nekoliko narednih godina.

    – Nadam se da će u političkom Sarajevu, posebno nakon problema koje imamo sada sa energentima, a počeli su prije nego što je došlo do snažnog rasta cijena, razumjeti da je u ovom trenutku zbog političkih stavova prave mnogo veću štetu – rekao je on.

    Tegeltija je ukazao da u vezi sa blokadom ovog projeka ne postoji zainteresovanost javnosti, ni medija, dodavši da kada bi rekao nešto za NATO ili protiv NATO da bi se o tome pisalo danima.

    – Očekujem da ćemo do proljeća iduće godine imati odblokiran ovaj proces i izgradnju Hidroelektrane “Buk Bijela” – poručio je on.

    Kada je riječ o problemima koji prate izgradnju gasovoda, Tegeltija je naveo da tu postoje određeni nesporazumi, ali da taj problem nije u vezi sa tim ko investira, nego odakle treba taj gas da dođe.

  • Staša Košarac se oglasio o projektu Buk Bijela

    Staša Košarac se oglasio o projektu Buk Bijela

    Projekat izgradnje Hidroelektrane “Buk Bijela” na rijeci Drini isključivo u nadležnosti institucija Republike Srpske, izjavio je danas ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac.

    Košarac je naglasio da Ustavni sud BiH nema legitimitet da se bavi odlučivanjem o dodjeli koncesija za njenu izgradnju, već to pitanje treba da riješi Komisija za koncesije BiH.

    – Osporavamo legitimitet pokretanja apelacije pred Ustavnim sudom BiH jer, prema Zakonu o koncesijama BiH, poslanici u parlamentu BiH ne mogu biti strana u sporu pred Komisijom za koncesije BiH. Zakon o koncesijama jasno kaže da postupak u ime BiH može da vodi isključivo Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa ili drugi organ koji odredi Savjet ministara, što nije učinjeno – rekao je Košarac Srni.

    Prema njegovim riječima, nedopustivo je da političke strukture iz Federacije BiH pokušavaju da ospore izgradnju jedne od najvećih regionalnih investicija, blokirajući privredni razvoj Republike Srpske.

    Za Košarca je posebno zabrinjavajuće to što političko Sarajevo koristi Ustavni sud BiH za ostvarivanje svojih političkih ciljeva.

    – Evidentno je da je Ustavni sud BiH u službi bošnjačke politike. Ova institucija ne vodi se pravnim argumentima, već po uzoru na bivše visoke predstavnike pokušava da otme nadležnosti Republike Srpske, što je suludo i potpuno neprihvatljivo – naglasio je Košarac.

    On je istakao da u potpunosti podržava nastavak izgradnje Hidroelektrane “Buk Bijela”, jer je riječ o projektu koji će biti od koristi za sve građane, Republiku Srpsku i cijeli region.

    Košarac je podsjetio da je ocjena struke da je ovaj projekat energetski značajan, ekonomski isplativ i ekološki poželjan.

    – Takođe, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik juče je rekao da, kada bismo sad pustili Buk Bijelu, ona bi snabdijevala 100.000 domaćinstava, te da bi se, da je sada puštena u promet, isplatila za tri godine imajući u vidu aktuelne cijene električne energije. To najbolje govori o važnosti realizacije ovog projekta – naveo je Košarac.

    On je pozdravio investicije vlasti u Republici Srpskoj u proizvodnju električne energije kako bi se omogućila energetska nezavisnost i bezbjednost u narednom periodu.

    Košarac je napomenuo da je protivljenje bošnjačkih političara ovom projektu dodatno besmisleno i paradoksalno, budući da je izgradnja “Buk Bijele” dio Okvirne energetske strategije BiH do 2035. godine, koju su u Savjetu ministara podržali i bošnjački ministri.

    – Hidroelektrana Buk Bijela jedan je od najznačajnijih projekata u energetskom sektoru i kao zajednički projekat predstavlja odličan primjer uspješne saradnje institucija Republike Srpske i Srbije – zaključio je Košarac.

  • Višković: Ekonomska isplativost HE “Buk Bijela” za manje od četiri godine

    Višković: Ekonomska isplativost HE “Buk Bijela” za manje od četiri godine

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je danas, tokom posjete mjestu izvođenja pripremnih radova za izgradnju Hidroelektrane “Buk Bijela” na Drini kod Foče, da će ekonomsku isplativost ove hidroelektrane imati za manje od četiri godine, što se nikada nije desilo, jer je uobičajeno da je isplativost ovakvih objekata poslije 15 i više godina.

    Investicija je 520 miliona, samo HE „Buk Bijela“, projektovana na 93,5 megavata, vjerovatno će u revidiranom projektu preći 100, a možda i 120 megavata, sa proizvodnjom od 335 gigavat-časova električne energije, što je po današnjim cijenama više od 150 miliona evra godišnje, samo prva centrala – rekao je Višković novinarima.

    On je podsjetio da su pripremni radovi počeli 15. maja prošle godine, kada je ovaj projekat osporavan sa svih strana, posebno iz Federacije BiH.

    Višković je danas pozvao sve koji su osporavali gradnju “Buk Bijele” da dođu i da slikaju šta je sve urađeno.

    Višković, predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović i srpski član Predjedništva BiH Milorad Dodik tokom današnje posjete mogli su da se uvjere da je pri kraju izgradnja naselja za smještaj radnika kapaciteta 400 ležajeva sa restoranom, ambulantom i drugim pratećim objektima.

  • Gradnja Buk Bijele opet pred sudijama Ustavnog suda BiH

    Gradnja Buk Bijele opet pred sudijama Ustavnog suda BiH

    Zajednička komisija za koncesije, koja je formirana da bi riješila spor u vezi s izgradnjom hidroelektrane Buk Bijela na rijeci Drini, nije postigla saglasnost u vezi s ovim pitanjem, a šest od sedam članova Komisije obavijestilo je Ustavni sud BiH da nema prepreka da se taj projekat nastavi.

    Zajednička komisija formirana je nakon odluke Ustavnog suda BiH, koji je odlučujući po zahtjevu 24 poslanika Predstavničkog doma BiH zaključio da spor treba da riješi Komisija za koncesije BiH.

    S obzirom na to da Komisija za koncesije praktično ne funkcioniše jer su svima istekli mandati, formirana je Zajednička komisija za koncesije sa sedam članova, koja na kraju nije riješila spor jer je Mensur Šehagić, jedan od članova, u dva navrata obavijestio Komisiju da ne može učestvovati u radu. Nakon toga Komisija, odnosno šest od sedam članova, je obavijestila Ustavni sud BiH o svom radu i stavu.

    “Dali smo naš stav i informaciju šta smo uradili. Nije bilo kvoruma za konačnu odluku i dali smo Ustavnom sudu sad neka on procijeni da li će uvažiti naš stav i mišljenje kao članova Komisije, to je na njima”, rekao je za “Nezavisne novine” Milomir Amović, predsjedavajući Komisije za koncesije BiH.

    U suštini, stav šest od sedam članova Komisije je da je koncesija koju je dala Komisija za koncesije Republike Srpske u skladu sa zakonima, jer prostor na kojem se gradi hidroelektrana nije granični prostor Srbije i Bosne i Hercegovine niti Republike Srpske i Federacije BiH. Takođe, sporazum elektroprivreda Srbije i Republike Srpske ne spada u kategoriju međunarodnih i na kraju krajeva koncesija za izgradnju hidroelektrane Buk Bijela izdata je “Elektroprivredi Republike Srpske”.

    “Ne razlikuje se od ostalih koncesija koje su izdavane u entitetima i ne radi se o koncesionom projektu Republike Srpske i Srbije, već o čitavom koncesionom projektu, gdje je koncesija dodijeljenja ‘Elektroprivredi Republike Srpske'”, naglasio je Amović.

    Inače, kamen temeljac za Buk Bijelu na Drini položili su polovinom maja 2021. godine Radovan Višković i Ana Brnabić, premijeri Republike Srpske i Srbije, a odmah nakon toga uslijedila je apelacija. Već u julu Ustavni sud BiH utvrdio je da postoji spor između BiH i Republike Srpske u vezi s odlukama o datim koncesijama za izgradnju tri hidroelektrane na rijeci Drini i naložio Komisiji za koncesije BiH da u roku od tri mjeseca riješi sporna pitanja između BiH i Republike Srpske. Kako taj rok nije ispoštovan, Ustavni sud BiH je u decembru prošle godine produžio rok za još šest mjeseci, koji je takođe istekao, međutim Komisija nije uspjela završiti posao već je sve ponovo prebacila Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.

    Podsjećanja radi, prema projektu sistem hidroelektrana “Gornja Drina” sastoji se od tri hidroelektrane koje će zajednički graditi Srbija i Republika Srpska. U tom preduzeću, koje je osnovano za taj posao, većinski vlasnik od 51 posto je država Srbija, a 49 posto je Republika Srpska. Vrijednost prve hidroelektrane je oko 220 miliona evra, a vrijednost ukupne investicije procijenjena je na oko 520 miliona evra.

  • Brnabićeva poručuje da Srbija, BiH i Crna Gora treba da se dogovore o hidroelektrani “Buk Bijela”

    Brnabićeva poručuje da Srbija, BiH i Crna Gora treba da se dogovore o hidroelektrani “Buk Bijela”

    Premijer Srbije Ana Brnabić rekla je da Srbija, BiH i Crna Gora treba da se dogovore o zajedničkom korištenju hidropotencijala, posebno kada je riječ o hidroelektrani “Buk Bijela”, kako bi obezbijedile dodatnu energetsku nezavisnost i stabilnost, te istakla da se nada da taj projekat neće zaustaviti politički razlozi.

    Hidroelektrana Buk Bijela je jedan od tih potencijalnih projekata. Krenuli smo u pripremne radove, nadam se da taj projekat politički razlozi neće zaustaviti – rekla je Brnabićeva, odgovarajući na novinarska pitanja na zajedničkoj pres-konferenciji sa predsjednikom Vlade Crne Gore Dritanom Abazovićem.

    Ona je naglasila da je energetika pitanje broj jedan za sve.

    – Sve što zajedno možemo da izgradimo i dobijemo dodatnu energiju zlata je vrijedno i političke razmirice ne smiju tome da stanu na put – navela je Brnabićeva.

    Brnabićeva je rekla da pitanje “Buka Bijela” mora biti riješeno i profesionalno urađene studije zaštite životne sredine.

    – Sprečavanjem izgradnje nećemo nikome ništa dobro učiniti, nama je potrebna električna energija koju ovdje proizvodimo i dijelimo. Što prije se dogovorimo, prije ćemo imati struju i obezbijediti sigurnost. Buk Bijela je samo kap u moru toga šta sve zajedno možemo da uradimo – istakla je Brnabićeva.

    Prema njenim riječima, ove tri zemlje trebaju da “sednu” i vide šta se može uraditi jer, umjesto da se uvozi električna energija, treba iskoristiti prirodne potencijale koje imaju.

    – O tome možemo lako da se dogovorimo da hidropotencijale zajedno iskoristimo u skladu sa svim međunarodnim standardima za zaštitu životne sredine i da ove tri zemlje dobiju dodatne značajne energetske kapacitete”, rekla je Brnabićeva.

    Brnabićeva je podsjetila i na ideju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa nedavnog samita “Otvoreni Balkan” u Ohridu o zajedničkoj energetskoj politici u regionu.

    – Možemo svi zajedno da gradimo dodatne kapacitete iz obnovljivih izvora energije, čineći time ovaj čitav region mnogo bezbednijim i održivijim i privlačnijim za strane investitore – rekla je Brnabićeva.

    Ona je dodala da je pokrenula temu “Buk Bijela” zato što ima potencijal, budući da je struja svakim danom sve potrebnija, a kupovina električne energije sve skuplja.

  • “Buk Bijela trn u oku bošnjačkih političara”; Vidović pozvao Salkića da zajedno potraže masovne grobnice

    “Buk Bijela trn u oku bošnjačkih političara”; Vidović pozvao Salkića da zajedno potraže masovne grobnice

    Gospodinu Salkiću je nedjeljom očigledno dosadno te je odlučio da izmislja načine kako da nanese štetu Republici Srpskoj i Srbiji, pa se sjetio svoje oprobane metode, izmišljati neke nove žrtve. Tako je najednom lokacija hidroelektrane Buk Bijela, koja je trn u oku muslimanskih političara, sad odjednom i lokalitet masovne grobnice, izjavio je zamjenik predsjednika Ujedinjene Srpske, Siniša Vidović.

    Vidović dodaje da dan nakon pomoći Republike Srbije povratnicima u Bosanaski Petrovac, među kojima je znatan broj bosnjačkih porodica, Ramiz Salkić pokušava sabotirati ekonomski razvoj i ulaganja te iste Srbije u BiH, a sve zbog svojih ličnih frustracija i patološke mržnje Srba, i pokazuje da su mu najmanje bitne žrtve njegovog naroda, kad ih tako olako svuda trpa.

    “Postujem sve žrtve, svih ratova, i ljudska je obaveza imati saosjećanja prema bolu drugog čovjeka, ali takođe je i ljudska obaveza raditi za dobro zajednice, sto očigledno Salkic ne praktikuje. Od HE ‘Buk Bijela’ ce svi imati korist bez obzira na nacionalnost. To je razvoj i nerazumno je minirati napredak ekonomije i stabilnost energetskog sistema kao sto to cine bosnjački političari. Ja ga lično pozivam da već sutra nas dvojica odemo na lokacije koje on spominja i potražimo te grobnice, masovne “- zaključuje Vidović.

  • Novalić o hidroelektrani Buk Bjela: Na Drini mogu da grade samo Srbija i BiH

    Novalić o hidroelektrani Buk Bjela: Na Drini mogu da grade samo Srbija i BiH

    Mi nemamo ništa protiv izgradnje hidroelektrane Buk Bjela na Drini, ali taj projekat treba da bude predmet međudržavnog ugovora Bosne i Hercegovine (BiH) i Srbije, izjavio je premijer Federacije BiH Fadil Novalić.

    “Drina je gnanična rijeka koja podleže međunarodnim sporazumima. Ko se malo razumije u unutrašnji Ustav BiH zna da zna da ova rijeka uglavnom prilpada Republici Srpskoj, i to niko ne spori. Međutim, mi se u jednom ne razumijemo, da izgradnja hoće granične hidroelektrane podrazumijeva međunarodni ugovor dva međunarodno priznata entitetaa, a to su Republika Srbija i BiH u cijelini”, rekao je Novalić u intervjuu današnjoj “Politici”.

    Dodao je da elektroprivreda BiH može da učestvuje u izgradnji svih sedam hidroelektrana koliko može da ih bude na Drini, ali pod tim uslovom.

    Novalić je ocijenio da je autoput Beograd-Sarajevo veoma dobar projekat, jer BiH ima dosta loše saobraćajne veze sa okolnim državama.

    “Iskreno smo željlni komunikacije, jer vjerujemo da će, ako ljudi više komuniciraju, situacija po prirodi biti bolja. I zato je za nas veoma dobra ta inicijativa Turske, Srbije i BiH. Veoma dobra projekat i srećan sam što se dešava, a kojopm dinamikom vidjećemo”, rekao je premijer Federacije BiH.

    Ocijenio je da je imao odličnu saradnju sa Vladom RS na ekonomskim pitanjima i usaglašavanju zakonodavstva u toj oblasti u dva entiteta, ali da je komunikacija u posljednje vrijeme opala zbog političkih pitanja.

  • Đokić o izgradnji HE “Buk Bijela”: Ne vidim nijedan razlog da projekat bude zaustavljen

    Đokić o izgradnji HE “Buk Bijela”: Ne vidim nijedan razlog da projekat bude zaustavljen

    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je danas u Mrkonjić Gradu da ne vidi nijedan razlog da bude zaustavljen projekat izgradnje hidroelektrane “Buk Bijela”.

    Elektroprivredi Republike Srpske, provela u skladu sa republičkim Zakonom i da je lokacija hitroelektrane duboko u teritoriji Srpske, da je Srpska postupajući po zakonu na to imala pravo i dodijelila koncesiju u otvorenom postupku, te da Ustavni sud BiH treba biti svjestan tih činjenica.

    – Prilikom dodjele koncesije u tu aktivnost smo uključili partnera, a to je “Elektroprivreda Srbije” koja će zajedno sa “Elektroprivredom Republike Srpske” izgraditi hidroelektranu – rekao je Đokić novinarima.

    On je istakao da ne vidi nijedan razlog da ovaj projekat bude zaustavljen.

    – Do sada je u ovaj projekat uloženo oko 40 miliona KM što je ogroman novac, a veliko je pitanje ukoliko bi neko ovaj projekat zaustavio, biće suočen sa ogromnom investicijskom štetom koja će nastupiti po BiH u tom slučaju. Ta šteta nastupa tako da onaj ko je regularno ušao u postupak na osnovu poznatih propisa, koji su mu bili poznati u vrijeme kada je ušao u postupak, naši partneri Elektroprivreda i Elektroprivreda Srbije, mogu potraživati ogromna finansijska sredstva i za ono što su uložili do trenutka ukoliko bi neko zaustavio proces gradnje ili za sav period ukoliko bi ta hitroelektrana radila – rekao je Đokić.

    On je istakao da praktično neko može da zaradi novac u ovoj državi na “jednoj gluposti koja se zove nečiji hir da zaustavi jednu takvu investiciju na koju je Republika Srpska imala pravo”.

    – Proizvodnja električne energije na lokaciji Republike Srpske je korist i za BiH. Svaka investicija diže bruto vrijednost domaćeg proizvoda BiH i pruža šansu za razvoj regiona u kome ne žive samo Srbi, ako neko misli da samo Srbi imaju od toga koristi, i doprinosi poboljšanju ekonomskih bilansa što nam je svima cilj – rekao je Đokić.

    Đokić je dodao da svi znaju da su opravdani svi ciljevi koje Republika Srpska želi da ostvari i realizuje na ovaj način.

    – Mislim da i Ustavni sud BiH treba da bude svjestan ovoga kada bude o ovome odlučivao – zaključio je Đokić.

  • Ustavni sud odgodio donošenje konačne odluke za rješavanje spora između BiH i Srpske

    Ustavni sud odgodio donošenje konačne odluke za rješavanje spora između BiH i Srpske

    Ustavni sud BiH ni na današnjoj sjednici nije donio konačnu odluku po zahtjevu 24 poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za rješavanje spora između BiH i Republike Srpske nastalog u vezi sa dodjelom koncesija.Upitanju su koncesije za hidroelektrane na Drini koje zajedno planiraju da grade Srpska i Srbija, a kamen temeljac za „Buk bijelu“ već je položen.

    Kako je navedeno iz Ustavnog suda, na sjednici je odlučeno da se odloži odlučivanje o privremenoj mjeri do januara 2022. godine kada je planirano održavanje naredne plenarne sjednice.

    – Do tada će Ustavni sud od učesnika u postupku u ovom predmetu zatražiti relevantne podatke u vezi s donošenjem odluke o privremenoj mjeri u ovom predmetu – navodi se u saopštenju iz ovog suda.

    Ustavni sud je u ovom predmetu prethodno donio rješenje kojim je utvrdio da Komisija za koncesije BiH u svojstvu Zajedničke komisije za koncesije nije izvršila djelimičnu odluku Ustavnog suda BiH od 16. jula. Na zahtjev Komisije, ovim rješenjem Ustavni sud BiH je produžio rok Komisiji za izvršenje navedene odluke Ustavnog suda BiH za narednih šest mjeseci od dana dostavljanja rješenja.

    Rješenjem je naloženo Sudu BiH da preduzme mjere s ciljem hitnog rješavanja spora protiv rješenja o imenovanju Zajedničke komisije za rješavanje spornih pitanja između BiH i Republike Srpske u vezi s dodijeljenim koncesijama.

    Podsjećamo, poslanici Predstavničkog doma su 28. decembra prošle godine podnijeli zahtjev Ustavnom sudu BiH kako bi riješio spor prouzrokovan donošenjem odluka o utvrđivanju uslova za dodjelu koncesija putem pregovaračkog postupka za izgradnju i korištenje hidroelektrana “Buk Bijela”, “Foča” i “Paunci” na rijeci Drini.

    Ustavni sud BiH je i ljetos već razmatrao ovaj predmet, ali je prije donošenja konačne odluke dao tromjesečni rok zajedničkoj komisiji za koncesije da pokuša da riješi taj problem. Međutim, zbog opstrukcija iz FBiH komisija nije uspjela da zauzme bilo kakav stav. Bošnjački poslanici su tražili da gradnja HE bude zabranjena, jer smatraju da koncesiju može dati jedino BiH.