VRBAS Media

Oznaka: Grčka

  • Dodik uputio najdublje saučešće predsjednici Grčke

    Dodik uputio najdublje saučešće predsjednici Grčke

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izrazio najdublje saučešće predsjednici Grčke Katerini Sakelaropulu i porodicama nastradalih u sudaru putničkog i teretnog u Grčkoj.

    Dodik je istakao da je s tugom primio vijest o tragičnoj nesreći u Grčkoj u kojoj je život izgubio veliki broj ljudi.

    “U ime Republike Srpske i u svoje lično ime izražavam najdublje saučešće predsjednici Katerini Sakelaropulu i porodicama nastradalih, a povrijeđenima želim brz oporavak. U ovim teškim trenucima naše misli i molitve su uz porodice nastradalih”, objavio je Dodik na “Tviteru”.

    Broj poginulih u sudaru putničkog i teretnog voza nedaleko od grada Larise na sjeveru Grčke povećan je jutros na 32, dok su 53 od 85 povrijeđenih osoba zadržane na bolničkom liječenju.

  • Težak sudar vozova u Grčkoj: Desetine mrtvih i povrijeđenih

    Putnički voz u kojem je bilo nekoliko stotina ljudi sudario se sinoć nešto prije ponoći sa teretnim vozom u blizini Tempea kod Larise, javljaju grčki mediji.

    Međugradski putnički voz je saobraćao iz Atine za Solun.

    Sudar je izazvao uništenje nekoliko vagona sa putnicima, a na licu mjesta spasioci su zatekli potresne prizore: ljudski leševi i povrijeđeni ljudi bili su svuda oko pruge, a drugi su bili u ostacima vagona.

    U ovoj katastrofalnoj nesreći poginule su, prema najnovijim podacima, 32 osobe, a najmanje 85 je povrijeđeno.

    Od 85 povrijeđenih putnika, čak 25 je u veoma ozbiljnom stanju.

    Udar je izazvao požar u velikom broju putničkih vagona, pri čemu su izgorjeli mnogi putnici koji su hitno prevezeni u bolnice.

    Ovo je najsmrtonosnija željeznička nesreća od 1972. godine, kada je 19 ljudi poginulo kada su se dva voza direktno sudarila ispred Larise.

    Kako piše grčki Kathimerini, nesreća se desila nešto prije ponoći kod grada Tempe, a spasioci još uvek pretražuju vagone, pa se strahuje da će broj poginulih i povređenih biti i veći.

    Oko 250 putnika autobusima je bezbjedno evakuisano u Solun.

    Jedan putnik rekao je državnoj televiziji ERT da je uspio da izađe iz vagona, nakon što je koferom razbio prozor voza.

    “U vagonu je nastala panika, ljudi su vrištali”, rekao je za TV SKAI mladić koji je evakuisan iz voza na obližnji most.

    Regionalni guverner Tesalije Konstantinos Agorastos rekao je za TV SKAI da su prva četiri vagona putničkog voza iskočila iz šina u udesu, dok su prva dva vagona, koja su se zapalila, “skoro potpuno uništena”.

    Rekao je da su dva voza jurila jedan prema drugom na istom koloseku.

    “Putovali su velikom brzinom i jedan vozač nije znao da drugi dolazi”, rekao je guverner.

    Ministar za civilnu zaštitu Hristos Stilijanidis je od prvog momenta nesreće u Centru za krizne situacije sa drugim zvaničnicima Vlade Grčke. Aktivirane su Prva armija grčke vojske, kao i vojne bolnice u Atini i Solunu.

    Prema podacima kompanije Hellenic Train, u putničkom vozu u trenutku sudara bilo je najmanje 350 ljudi. U Atini se ukrcalo oko 430 osoba, a u Larisi je izašlo oko 80, dok su preostali bili u kompoziciji u trenutku katastrofalnog udara.

  • Umesto u Tursku, 40 aviona F-35 prebacuju na Balkan

    Umesto u Tursku, 40 aviona F-35 prebacuju na Balkan

    Najmanje jedna flota “Lockheed Martin F-35 Lightning II” će biti prebačena na Balkan.

    Zemlja koja će ih nabaviti će biti Grčka, prema tvrdnji ministra nacionalne odbrane Grčke, Nikosa Panajotopulusa.

    U razgovoru za TV kanal ERT 1, ministar je izrazio svoja pozitivna očekivanja o ovoj odluci.

    Prema njegovim rečima, prvi lovac iz prve serije F-35 za Grčku će stići 2028. godine. Grčka je zatražila kupovinu 20 borbenih aviona uz opciju kupovine još 20.

    Panajotopulus je objasnio složenost procesa, a 2028. je optimalna opcija za isporuku prvog aviona ako u pregovorima sve prođe glatko. On je podsetio da karakteristike i specifikacije, kao i uslovi ugovora, tek treba da budu precizirani. Ovaj proces zahteva vreme, rekao je ministar. Međutim, naglasio je da je za sklapanje takvih poslova generalno potrebno vreme svuda u svetu.

    Atina je već dobila dobre vesti iz Vašingtona. 8. februara ove godine. Kako je ERT 1 izvestio predsednik komiteta američkog Senata za spoljne poslove Robert Menendez je odobrio prodaju borbenih aviona F-35 Grčkoj.

    Ovo je kasnije dovelo do uspostavljenog procesa odobravanja administracije SAD i ratifikacije ugovora o odbrani.

    Turci traže rešenje
    Dobre vesti za Grčku su tradicionalno neprijatne za Tursku, piše bulgarianmilitary. Dve susedne zemlje već godinama vode političke i teritorijalne sporove, ponekad praćene incidentima.

    Može se tvrditi da je nabavka F-35 od strane Grčke ozbiljan udarac ambicijama i imidžu turske diplomatije.

    Podsećamo, Turska je trebala da kupi 100 jedinica F-35A. Međutim, nakon neuspelog pokušaja puča iza koga, kako Erdogan tvrdi, stoje Sjedinjene Države, Ankara je odlučila da kupi ruski sistem protivvazdušne odbrane S-400.

    Između ostalih kaznenih poteza zbog te kupovine, SAD je izbacila Tursku iz programa F-35.

    Turska je prinuđena da traži rešenje. U ovoj fazi, glavno pitanje je kako Ankara treba da nastavi sa modernizacijom svoje postojeće flote F-16.

    Turci su do danas uspeli da razviju tehnologije slične američkim i započeli ozbiljan proces modernizacije F-16. Novi AESA radari i projektili su deo celog ovog “lokalnog paketa”. Istovremeno, Turska će se najverovatnije osloniti na svoj lovac pete generacije.

    Poslednjih meseci, Ankara je ubrzala razvoj autohtonog TF-X. Ako sve bude po planu, njegov prvi let se očekuje otprilike u vreme prve isporuke F-35 Grčkoj.

  • Lavrov: Grci su nam nekada bili prijatelji

    Lavrov: Grci su nam nekada bili prijatelji

    Grci su nam nekada bili prijatelji dok se Atina nije povinovala “američkim zahtjevima”. Ovo je poručio ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, prenosi grčki list “Katimerini”.

    “Primjetili smo transformaciju njenog rukovodstva. Bilo je prinuđeno ili je pristalo da se povinuje američkim zahtjevima. Izvukli smo svoje zaključke o onima koji tako rado podržavaju agresiju na Rusiju”, objavila je ruska ambasada u Atini na Twitteru izjavu Lavrova.

    Ruski ministar spoljnih poslova je ovim tvitom izrazio nezadovoljstvo preko ruske ambasade u Atini, reagujući bez presedana na poziciju koju je Grčka zauzela u odnosu na specijalnu vojnu operaciju Rusije u Ukrajini, navodi “Katimerini”.

    U tvitovima se dalje kaže da su “Grčka i Kipar posljednjih godina bili među najprijateljskim zemljama” i da su do skora “imali veliki broj zajedničkih kulturno-obrazovnih projekata”, kao i da se “Ekonomska saradnja aktivno razvijala na obostrani interes.”

    Lavrov je naveo da je “čudna bila brzina kojom su prešli ne samo u ‘tabor’ onih koji su potpisali sankcije, već i u grupu onih koji predvode antiruske akcije.

    “To odražava nametnutu liniju agresivne konfrontacije, a ne interes Grka”, poručili su iz ruske ambasade u Atini, citirajući izjavu ruskog šefa diplomatije, navodi “Katimerini”.

  • Grčka gradi novu ogradu na granici sa Turskom

    Grčka gradi novu ogradu na granici sa Turskom

    Grčka planira da izgradi novu ogradu od 140 kilometara kako bi pokrila cijelu evropsku granicu sa susjednom Turskom u nastojanju da obuzda značajne tokove ilegalnih migranata, najavio je ministar za zaštitu građana Takis Teodorikakos.

    “Izgradnja prve dionice od 35 kilometara nove ograde trebalo bi da počne odmah”, rekao je Teodorikakos, dodajući da je konačna odluka vlade da napravi ogradu od 140 kilometara na rijeci Evros, prenosi srna.

    Grčka i Turska dijele oko 200 kilometara zajedničke granice u Evropi koja ide prvenstveno duž rijeke Evros, ali između dvije države postoji i kopnena granica.

    Grčka već ima postavljenu betonsku i bodljikavu žičanu barijeru na preko 40 kilometara granice, odnosno u blizini turskog grada Jedrena. Ograda je prvobitno postavljena 2012. godine, a produžena je 2021. godine.

    “Rijeka Evros se sama po sebi nije pokazala kao dovoljno izazovna prepreka za ilegalne migrante”, kaže Teodorikakos, dodajući da je istoimena pokrajina postala žarište za neregularne prelaze.

    On je podsjetio da je u Evrosu grčka policija svojim angažovanjem spriječila ilegalnu invaziju na zemlju od 256.000 ilegalnih imigranata.

    Tokom prošle godine, EU je zabilježila najveći nivo ilegalne migracije od migrantske krize 2015-2016.

    Prema najnovijim podacima Fronteksa, granične agencije bloka, otkriveno je oko 308.000 “neregularnih ulazaka” preko spoljnih granica EU tokom 11 mjeseci 2022. godine, što predstavlja oštar porast od 68 odsto u odnosu na isti period 2021. godine.

    Na rutama zapadnog Balkana i centralnog Mediterana zabilježen je najveći protok ilegalnih migranata u protekloj godini, navodi Fronteks, prenosi “Raša tudej”.

  • Turska spremna za rat: Erdogan kreće na Grčku?

    Turska spremna za rat: Erdogan kreće na Grčku?

    Predsednički izbori u Turskoj, zakazani za 23. jun, zasigurno su najvažniji izbori na svetu ove godine.

    Odrediće hoće li ta nacija od 85 miliona građana, na rubu Evrope, Azije i Bliskog istoka, nastaviti hrliti putem prema autoritarnoj vlasti ili će izabrati liberalniji put, piše Politiko.

    “Po prvi put otkako je Erdoganova konzervativna stranka pravde i razvoja (AKP) došla na vlast 2002. godine, postoji ozbiljna perspektiva političkih promena. Inflacija je preko 80 posto godišnje, turska lira je pala u odnosu na dolar, a popularnost vlade je pala kako su ekonomske poteškoće rasle”, stoji u analizi lista Politiko.

    Prema anketama, Erdogan je u ozbiljnim političkim problemima, sa AKP jedva da dobija podršku od 30 posto. Naravno, njegov je odgovor bio brutalan i na domaćem i na međunarodnom planu.

    Uprkos protivljenju i Vašingtona i Moskve, Erdogan je govorio o pripremama za slanje tenkova u Siriju, s ciljem isterivanja kurdske milicije koje Ankara povezuje sa zabranjenom Kurdistanskom radničkom strankom (PKK). Čini se da je odlučan dovršiti tampon zonu s druge strane turske južne granice.

    U međuvremenu, turski predsednik takođe preti da će udariti NATO saveznicu Grčku usred sporova oko rezervi plina, Kipra i militarizacije grčkih ostrva u Egejskom moru.

    Otkako je započeo ruski napad na Ukrajinu, Erdogan je postavio Tursku kao nezamenjivog posrednika između Moskve i Kijeva, pomažući u sklapanju poslova i ugošćujući razgovore između američkih i ruskih šefova sigurnosnih službi. Također je uspeo podržati Ukrajinu, uključujući i prodaju vojnih bespilotnih letjelica, istovremeno održavajući trgovinske i energetske veze s Rusijom i bez ugrožavanja svog ličnog odnosa s predsednikom Vladimirom Putinom ili izazivanja gneva Zapada.

    U međuvremenu, kod kuće, turski predsednik upotrebio je pravosudni sistem koji nije baš poznat po svojoj nezavisnosti kako bi pokušao diskvalifikovati svoje najjače potencijalne protivnike.

    Gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu, popularna figura iz sekularne Republikanske narodne stranke levog centra (CHP), koji bi mogao biti zajednički kandidat opozicije za predsednika, nedavno je osuđen na više od dve godine zatvora zbog “vređanja javnosti”.

    Takođe, više od 100 političara iz glavne prokurdske Narodne demokratske stranke (HDP) i dalje se sudi za dela terorizma, što bi moglo dovesti do toga da pokret bude zabranjen. HDP nije deo opozicionog saveza šest stranaka koji sastavlja zajedničku izbornu platformu. Međutim, mogao bi biti jezičak na vagi, kao što pokazuju ankete, ako ni AKP ni opozicija ne osvoje većinu u parlamentu.

    Erdogan je u 20 godina od politike “nula problema sa susedima” došao do otvorenog ili latentnog sukoba sa Sirijom, Grčkom, Izraelom, Egiptom, Saudijskom Arabijom i Armenijom. Međutim, poslednjih meseci započeo je približavanje sa nekoliko od navedenih protivnika, delom zato što ga je neuspeh ustanaka u Arapskom proleću koje je podržala Turska prisilio da prilagodi svoju spoljnu politiku, ali i zato što mu očajnički treba arapski i zapadni kapital da se podupre privredu, uništenu nepromišljenom politikom održavanja niskih kamatnih stopa.

    Kopneni upad u Siriju koji bi izazvao reakciju SAD-a ili Rusije, mogao bi mu se obiti o glavu, kao što bi moglo i njegovo korištenje pravosuđa da gurne opoziciju u stranu. S druge strane, ograničena prekogranična operacija s malo turskih žrtava zapravo bi mogla biti prihvatljiva glasačima, na isti način na koji se izraelski napadi na Gazu u znak odmazde za raketne napade palestinskog Hamasa smatraju policijskim operacijama, a ne ratovima.

    Erdogan će hteti da pokaže obnovljenu moć Turske u multipolarnom svetu u kojem sile srednje veličine mogu imati više uticaja, budući da su SAD i Rusija manje voljne ili sposobne delovati kao globalni policajci. Ali nakon intervencija u Libiji i podrške Azerbajdžanu protiv Armenije, mogao bi odustati od kopnenog napada u Siriji, ako ga velike sile nastave upozoravati.

    Evropska unija će verovatno biti posmatrač, a ne sila za umerenost ili promenu. EU je najveći trgovački partner Turske, ali je izgubila uticaj u Ankari, budući da je proces pristupanja zemlje EU-u na izdisaju, a Brisel mora redovno “potkupljivati” ​​Tursku kako bi zadržala gotovo 4 miliona sirijskih izbeglica na svom tlu.

  • Pucnjava u kafiću u Atini, ubijene dvije osobe

    Pucnjava u kafiću u Atini, ubijene dvije osobe

    Nepoznati napadač otvorio je vatru u kafiću u Atini gdje je ubio dva muškarca i ranio ženu, javili su danas grčki mediji.

    Prema navodima medija, sve ukazuje na to da je napad bio usmjeren na žrtve.

    Grčka medijska kuća “ERT” javila je da se napad desio sinoć u prepunom kafiću.

    Nepoznata osoba koja je nosila medicinsku masku i kapuljaču ušla je u baštu kafea i prišla stolu za kojim su sjedjele žrtve nakon čega je otvorio vatru. Napadač je potom pobjegao.

    Žrtve su, prema pojedinim izvještajima, bili albanskog porijekla i pripadaju kriminalnim krugovima. Ranjena žena nije u životnoj opasnosti.

  • Ambasador Rusije u Srbiji napustio Kongres SPS-a, uvrijedio ga govor bivšeg premijera Grčke

    Ambasador Rusije u Srbiji napustio Kongres SPS-a, uvrijedio ga govor bivšeg premijera Grčke

    Ambasador Rusije u srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko demonstrativno je napustio jučerašnju sjednicu kongresa Socijalističke partije Srbije nakon što je na ovom događaju puštena videoporuka bivšeg premijera Grčke Alexisa Tsiprasa koju je ambasador okarakterisao kao uvredljivu.

    Na jučerašnjem Kongresu SPS-a, Ivica Dačić je ponovno jednoglasno izabran za predsjednika stranke, a delegatima se tokom večeri obratio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Ipak, događaj koji je trebao proteći u svečanom tonu na kraju je poprimio drugačiji karakter, a cjelokupna ceremonija je najviše zasmetala ruskom ambasadoru koji je tokom govora bivšeg premijera Grčke izašao iz sale.

    “Bio sam prinuđen da na samom početku napustim kongres SPS-a zbog videoporuke grčkog opozicionara Tsiprasa, prikazane učesnicima. Grk je krenuo s potpuno neosnovanim, lažnim optužbama na račun Rusije, počeo je da blati moju Otadžbinu. Veoma mi je žao što zbog toga nisam bio prisutan govoru predsjednika Srbije Aleksandra Vučića”, rekao je ruski ambasador nakon napuštanja Kongresa.

    Inače, na Kongresu se pored Vučića obratio i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
    “Dolazi vrijeme u kojem ćemo se baviti problemima, a ne nama samima, dati jedinstven nacionalni narodni odgovor na izazove koje Srbi kao narod imaju, bez obzira na kojim prostorima bili”, rekao je Dodik, koji se kao gost obratio u Beogradu na kongresu Socijalističke partije Srbije.

  • Cvijanovićeva u Atini “Jačati partnerstvo, ekonomske veze i regionalnu saradnju”

    Cvijanovićeva u Atini “Jačati partnerstvo, ekonomske veze i regionalnu saradnju”

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ocijenila je da je danas, u složenim globalnim okolnostima, važnije nego ikada jačati partnerstva, ekonomske veze i regionalnu saradnju.

    Uobraćanju na Forumu “Balkan Crno more” u Atini o temi “Regionalna saradnja – integracija bazirana na ekonomskoj geografiji”, Cvijanovićeva je naglasila da zemlje Zapadnog Balkana imaju odličnu priliku da se pripreme za evropske integracije kroz različite regionalne inicijative, poput Berlinskog procesa i Otvorenog Balkana, koje podrazumijevaju veći nivo ekonomske saradnje, poboljšanu lokalnu i regionalnu infrastrukturu i brojne olakšice privredi i građanima.

    Cvijanović je ocijenila da su međunarodni intervencionizam i pristrasnost jedan od uzroka za nizak nivo bilateralne političke saradnje i međusobnog razumijevanja u regionu, naglasivši da je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se situacija u tom pogledu popravila, saopšteno je iz Kabineta srpskog člana i predsjedavajuće Predsjedništva.

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva je naglasila da je obaveza političkih lidera da budućim generacijama ostave bolje političko, bezbjednosno i ekonomsko okruženje, te miran i prosperitetan region koji će doprinijeti evropskoj i globalnoj stabilnosti.

  • Neredi u Grčkoj

    Neredi u Grčkoj

    Nasilni protesti izbili su sinoć u Solunu nakon što je policija upucala romskog tinejdžera nakon što je navodno napunio svoje vozilo na benzinskoj pumpi i odvezao se ne plativši račun, prenosi Gardijan.

    Oko 1.500 ljudi učestvovalo je u protestnoj šetnji koju su u ponedeljak uveče organizovale ljevičarske i anarhističke grupe u centru Soluna. Neki su razbili prodavnice i gađali policiju molotovljevim koktelima, koja je odgovorila suzavcem i šok bombama.

    Tinejdžer je sa teškim povredama primljen u bolnicu u Solunu nakon čega su uslijedili protesti, a došlo je i do sukoba sa policijom.

    Stanje 16-godišnjeg dječaka romskog porekla je kritično. Policajac (34) koji ga je upucao u glavu je uhapšen i suspendovan. Protiv njega je pokrenuta istraga, prenosi Gardijan.

    Prije tog protesta, stotinjak Roma postavilo je barikade blokirajući glavni put ispred bolnice u koju je dječak prebačen. Policija je ranije koristila šok bombe i suzavac da rastjera demonstrante.

    Nekoliko stotina ljudi učestvovalo je u mirnom protestnom maršu u centru Atine zbog pucnjave, kao i zbog prethodnog incidenta u kojem je jedan Rom upucan tokom policijske potjere. Demonstranti u glavnom gradu Grčke imali su transparent sa natpisom: „Upucali su ih zato što su Romi“.

    Pripadnici romske zajednice u Grčkoj i aktivisti za ljudska prava često optužuju grčke vlasti za diskriminaciju Roma. Nekoliko Roma je stradalo ili povrijeđeno posljednjih godina tokom sukoba sa policijom dok su navodno pokušavali da izbjegnu hapšenje zbog kršenja zakona.