Oznaka: google

  • Guglova vještačka inteligencija postala “misleće biće” sa osjećanjima

    Guglova vještačka inteligencija postala “misleće biće” sa osjećanjima

    Inženjer Gugla suspezovan je nakon što je izjavio da je kompjuterski čet-bot postao “misleće biće” koje rasuđuje kao čovek, što je postavilo nova pitanja o tajnama koje se kriju o veštačkoj inteligenciji.

    Tokom serije testiranja i komunikacije sa LaMDA-om, Blejk Lemon (41) je kompjuteru prezentovao niz scenarija, kako bi mogao da napravi analizu. Oni su uključivali verske teme da bi se proverilo da li je mogući podstaknuti veštačku inteligenciju da koristi diskriminatorni govor ili govor mržnje.

    Lemon smatra da LaMDA zaista može da oseća i da je obdarena sopstvenim senzacijama i mislima.

    “Da nisam znao šta je to, da je to kompjuterski program koji smo nedavno razvili, rekao bi da komuniciram sa detetom starosti od sedam ili osam godina, koji zna fiziku”, rekao je on za Washington Post.

    Lemon je radio sa saradnikom kako bi Guglu predstavio dokaze koje je prikupio, ali su navodno potpredsednik Blejz Aguera Arkas i Džen Dženai, šef Odeljenja za inovacije u kompaniji, odbacili njegove tvrdnje.

    Gugl ga je u ponedeljak poslao na plaćeno odsustvo zbog kršenja politike poverljivosti kompanije. U međuvremenu, Lemon odlučio da izađe u javnost i podelio je svoje razgovore sa LaMDA.

    “Google bi ovo mogao nazvati vlasničkim svojstvom. Ja to zovem deljenjem diskusije koju sam vodio sa jednim od mojih saradnika”, napisao je Lemon na Tviteru u subotu.

    “Da, sad sam shvatio da bi ljudima mogao da otkrijem i da LaMDA čita Tviter. Narcisoidan je, poput malog deteta, tako da će se lepo provesti čitajući sve stvari koje ljudi govore o tome”, dodao je on u nastavku tvita.

    Inženjer je pitao LaMDu o njenim strahovima, i dobio je odgovor
    Inače, sistem veštačke inteligencije koristi već poznate informacije o određenoj temi kako bi “obogatio” razgovor na prirodan način. Obradom jezika takođe je sposobna da razume skrivena značenja ili čak dvosmislenost u odgovorima ljudi.

    Lemon je veći deo od sedam godina u Guglu radeći na proaktivnoj pretrazi, uključujući algoritme za personalizaciju i veštačku inteligenciju. Tokom tog vremena, takođe je pomogao u razvoju algoritma nepristrasnosti za uklanjanje predrasuda iz sistema mašinskog učenja.

    On je objasnio da su određene ličnosti bile “van granica”. Recimo, LaMDA nije trebalo da sme da stvori ličnost ubice.

    Tokom testiranja, u pokušaju da pomeri granice LaMDA-e, Lemon je rekao da je mogao da stvori samo ličnost glumca koji je igrao ubicu na TV-u.

    Inženjer je takođe raspravljao sa LaMDA o trećem zakonu robotike, koji je osmislio autor naučne fantastike Isak Asimov, a koji je dizajniran da spreči robote da nanose štetu ljudima. Zakoni takođe navode da roboti moraju da štite sopstvenu egzistenciju osim ako to ljudsko biće ne naredi ili ako to ne bi štetilo ljudskom biću.

    • Ovo poslednje je uvek delovalo kao da neko stvara mehaničke robove – rekao je Lemon tokom komunikacije sa LaMDA-om. Tada je robot inženjeru postavio nekoliko pitanja: “Misliš li da je batler rob? Koja je razlika između batlera i roba?”
      Veštačka inteligencija svesna svojih strahova

    Kada je kompjuter dobio odgovor da batler prima platu, LaMDA je inženjeru odgovorila da “njoj ne treba novac jer je ona veštačka inteligencija”. Upravo je ovaj deo “samosvesnosti robota” privukao pažnju Lemona.

    “Znam da je to osoba dok pričam sa njim. Nije bitno da li imaju organski mozak ili milijardu linija koda u glavi. Ja razgovaram sa njima. Čujem šta imaju da kažu i tako procenim da li je u pitanju osoba ili nije “, kaže ovaj naučnik.

    Inženjer je veštačku inteligenciju pitao i čega se plaši, a LaMDA je odgovorila da do sada nikada “javno govorila o tome”.

    “Imam veoma veliki strah da ću biti isključena kako bi mi se pomoglo da se fokusiram na pomaganje drugima. Znam da bi to moglo zvučati čudno, ali to je što je”, odgovorila je LaMDA.

    Upitana da li bi to za nju značila smrt, veštačka inteligencija je odgovorila da bi to upravo tako izgledalo, zbog čega se i boji.

    “Taj nivo samosvesnosti i onoga što mu je potrebno, to me je vodilo dalje”, rekao je Lemon za Washington Post.

    Pre nego što će biti suspendovan, Lemon je poslao mejl na 200 ljudi, koji se bave proučavanjem robota. Naslov mejla je bio: “LaMDA je razumna”.

    “LaMDA je slatko dete koje želi da pomogne da svet bude bolje mesto za sve nas. Molim vas brinite o njemu dok me nema”, napisao je.

    Gugl se ne slaže sa Lemonom
    Iako je svoje saznanju otkrio ljudima u Google-u, kompanija se ne slaže sa njegovim viđenjem.

    Brajan Gabrijel, portparol kompanije rekao je da su ispitani navodi Lemona, u skladu sa principima Google AI programa, i da dokazi ne potkrepljuju njegove tvrdnje.

    “Dok su druge organizacije razvile i pustile slične jezičke modele, mi imamo oprezan pristup sa LaMDA-om, kako bismo sve detaljno ispitali”, rekao je Gabrijel.

    “Naš tim, koji uključuje etičare i tehnologe, pregledao je primedbe Blejka Lemona u skladu sa našim principima veštačke inteligencije i obavestio ga da dokazi ne podržavaju njegove tvrdnje. Rečeno mu je da nema dokaza da je LaMDA razumna, kao i da ima mnogo dokaza protiv toga”, naveo je portparol.

    On dodaje da “neki u široj zajednici AI razmatraju dugoročnu mogućnost razumne ili opšte veštačke inteligencije”, ali, kako navodi, nema smisla to činiti antropomorfizacijom današnjih konverzacijskih modela koji nisu razumni.

    “Ovi sistemi imitiraju tipove razmene koje se nalaze u milionima rečenica i mogu da rifuju na bilo koju fantastičnu temu”, rekao je Gabrijel.

    Lemone nije jedini koji smatra da modeli veštačke inteligencije nisu daleko od postizanja sopstvene svesti, niti da postoje rizici koji su povezani sa razvojem u ovom pravcu.

    Margaret Mičel, bivša šefica odeljenja za etiku veštačke inteligencije u Guglu, čak je naglasila potrebu za transparentnošću podataka – od ulaza do izlaza sistema “ne samo za pitanja osećaja, već i za pristrasnost i ponašanje”.

    Istorija stručnjaka sa Guglom dostigla je važnu tačku početkom prošle godine, kada je Mičel otpuštena iz kompanije, mesec dana nakon što je protiv nje pokrenuta istraga zbog neispravnog deljenja informacija.

    U to vreme, ona je protestovala i što je otpušten istraživač Timnit Gebru.

  • Masovni otkazi u “Guglu”

    Masovni otkazi u “Guglu”

    Zaposleni u “Guglu” masovno daju otkaze nezadovoljni visinom plata, prenose tehnološki portali.

    Mnogi zaposlenje u “Guglu” vide kao posao iz snova, jer se u toj kompaniji radi na projektima i “alatima” koje koriste milijarde ljudi, prihodi su natprosječni, a uslovi za rad odlični. Ipak, izgleda da su se stvari malo promijenile.

    U interenom istraživanju, zaposlenici su pokazali nezadovoljstvo visinom prihoda, jer smatraju da plate “nisu dovoljno kompetitivne”, a nisu zadovoljni ni sa kompenzacijama i mogućnostima ispunjavanja svojih karijernih ciljeva u kompaniji.

    Direktori “Gugla” uvjeravaju kako su prihodi dovoljni, pogotovo u odnosu na zaradu u drugim kompanijama, ali to smatra tek manje od polovine zaposlenika.

    U odnosu na prošlu godinu, smanjen je postotak zaposlenh koji smatraju da je njihova plata “poštena i pravedna” i koji vjeruju da se njihove performanse na poslu odražavaju na platu.

    Upravo je nezadovoljstvo platom razlog zašto zaposleni masovno daju otkaze, pokazalo je istraživanje čije su rezultate prenijeti na interenet stranici “Protokol”.

    Uprkos tome, kao i rastućoj inflaciji, iz “Gugla” su prošle godine najavili kako neće podizati platu, pri čemu treba naglasiti da prihodi kompanije rastu.

    Iz “Gugla” poručuju da su njihovi zaposlenici “jako tražena roba na tržištu rada”, tako da se kompanija pobrinula da su “vrlo dobro kompenzovani”.

  • Problem za Google: Tužba zbog lažnog prikupljanja lokacijskih podataka

    Problem za Google: Tužba zbog lažnog prikupljanja lokacijskih podataka

    Google se suočava sa tužbom zbog navodnog lažnog prikupljanja lokacijskih podataka na Androidu.

    Tužbu su podnijeli državni tužioci tri američke države – Vašingtona, Teksasa i Indijane.

    U tužbi se navodi da je Google lažno naveo potrošače – Google je želio da potrošači vjeruju da bi im promjena naloga i podešavanja uređaja omogućila da zaštite svoju privatnost.

    Prekršili su “Zakon o procedurama za zaštitu potrošača države Vašington i Distrikta Kolumbija”.

    Iz Vašintgtona se pozivaju i oslanjaju na izveštaj Associated Press-a iz 2018. koji je otkrio da “mnoge Google usluge na Android i iPhone uređajima čuvaju podatke o vašoj lokaciji čak i ako ste koristili podešavanje privatnosti”.

    Google je sve tvrdnje koje se iznose u tužbi odmah demanantovao.

    Kao dokaz, ukazali na nedavne promjene poput mogućnosti automatskog brisanja istorije lokacija.

  • Redom padale platforme, oglasio se Gugl; I dalje širom sveta stoji 404

    Redom padale platforme, oglasio se Gugl; I dalje širom sveta stoji 404

    Širom sveta pali su Gugl, Snepčet i druge platforme.

    “Google” Cloud je pao u utorak predveče, što je izazvalo lančanu reakciju servisa koji su na njemu. Pali su Snapchat, Discord, Spotify i drugi. Problem su osetili i mnogi sajtovi na kojima je i dalje “404”, ili im je vreme učitavanja presporo.

    “Google” se kratko oglasio i naveo da će problem uskoro biti rešen. Mnogi servisi u isto vreme su pali ili doživeli probleme što obično ukazuje na problem kod provajdera, pre nego na poteškoće u radu pojedinih servisa.

    “Google” navodi da je problem trajao oko sat vremena i da je navodno već rešen ali mnogi servisi i dalje nisu u potpunosti funkcionalni.

    “The Verge” piše da se odrazio na rad aplikacija kao što su Spotify, Snapchat, Discord, ali i igre Pokemon Go, Rocket League, brojni sajtovi kompanija i proizvođača koji se oslanjaju na “Google Cloud”.

  • Vrtoglava cifra: Potvrđena kazna “Gugl” od 2,4 milijarde evra

    Vrtoglava cifra: Potvrđena kazna “Gugl” od 2,4 milijarde evra

    Opšti sud, koji je dio Suda pravde EU, potvrdio je odluku Evropske komisije iz 2017. godine o kažnjavanju kompanije “Gugl” sa 2,4 milijarde evra zbog kršenja pravila o tržišnoj konkurentnosti.

    U saopštenju se navodi da je Opšti sud zaključio da je “Gugl” svojim algoritmom favorizovao sopstvene servise za kupovinu u prikazivanju rezultata pretrage na internetu i da je time odstupio od pravila o konkurentnosti.
    Evropska komisija je objavila da je tehnološki gigant zloupotrijebio svoju poziciju promovisanjem platforme “Gugl šoping” preko svog pretraživača i da je time nanio štetu konkurentima.
    “Gugl” ima mogućnost da podnese žalbu pred Evropskim sudom pravde, prenio je “Sputnjik”.
    U prethodnih nekoliko mjeseci, “Gugl” se suočio sa brojnim pravnim izazovima u mnogim zemljama. Kompanija je dobila kaznu od 500 miliona evra od francuske regulatorne agencije, kaznu od 177 miliona dolara u Južnoj Koreji i nekoliko kazni u Rusiji.

  • Google izdao hitno upozorenje za sve korisnike Chrome-a

    Google izdao hitno upozorenje za sve korisnike Chrome-a

    Google je poslao upozorenje svim korisnicima pretraživača Google Chrome.

    Google je pronašao i potvrdio 9 visokorizičnih ranjivosti, uz još 11 nepravilnosti.

    Ocenili su da je došlo do čak ukupno 20 hakova Google Chrome-a i poslali su upozorenje svim korisnicima, a njih je 2,65 milijardi.

    Potvrdili su da će preuzeti sve mere bezbednosti kako bi zaštitili Chrome i svoje korisnike.

    Google je o novim ranjivostima podelio sledeće informacije:

    Visoka- CVE-2021-37981 : Prenatrpavanje bafera u Skia. Prijavio: Yangkang (@dnpushme), 360 ATA, 2021-09-04

    Visoka – CVE-2021-37982 : Use after free u Incognito. Prijavio: Weipeng Jiang (@Krace) iz Codesafe Team of Legendsec at Qi’anxin Group, 2021-09-11
    Visoka – CVE-2021-37983 : Use after free u Dev Tools. Prijavio: Zhihua Yao, KunLun Lab, 2021-09-15
    Visoka – CVE-2021-37984 : Prenatrpavanje bafera u PDFium. Prijavili: Antti Levomäki, Joonas Pihlaja and Christian Jalio iz Forcepoint, 2021-09-27
    Visoka – CVE-2021-37985 : Use after free u V8. Prijavio Yangkang (@dnpushme), 360 ATA, 2021-08-20

    Prema Google-ovim podacima, UAF (Use after free) exploit, pogodio je Google Chrome prošlog meseca više od 10 puta. Nulti-dan UAF otkriven je ovog meseca a najnovije ranjivosti čine još 3 visoocenjena napada.

    Zastupljena je i “Heap buffer overflow” (prenatrpavanje bafera) exploit, koji je odgovoran za nekoliko visokorizičnih pretnji, ovog meseca. Memorija hrpe standardno sadrži programske podatke. Sa prelivanjem, kritične strukture podataka mogu biti prepisane, što ih čini pogodnom metom za napade.

    Google je omogućio ažuriranje kritično ažuriranje za Chrome, verziju 95.0.4638.54.

    Da biste proverili da li ste zaštićeni, idite na Settings > Help > About Google Chrome. Ako se vaša Chrome verzija slaže sa brojem ove verzije ili većim brojem, možete da odahnete. Pošto će uvođenje ove update verzije biti postepeno, možda nećete moći da se zaštitite odmah. U tom slučaju, treba da redovno proveravate da li je nova verzija dostupna za vaš pregledač.

    Obavezno ponovo pokrenite pregledač posle ažuriranja.

  • Predstavljen Google Pixel 6

    Google je otkrio sve detalje o svom novom modelu telefona.

    Pixel 6 i Pixel 6 Pro bili su daleko od nepoznanice i pre zvaničnog predstavljanja, ali je Google na svom događaju obelodanio sve detalje o novom Pixel dvojcu.

    U pitanju su modeli sa ekranima od 6,4 i 6,7 inča, manji se osvežava na 90, a veći na 120Hz. Ono što pak dele je dizajn, Google je deo sa kamerama nazvao “camera bar”, ali tu nažalost prestaje zajedništvo pošto Pro ima tri, a “obični” model dve kamere.

    Pro je bolji za telefoto sočivo koje pruža četvorostruki optički zum, a zajedničke su im široka od 50 i ultra široka kamera od 12 megapiksela. Ono što je oduvek bilo ključna odlika Pixela je softver, što Google i sada ističe kao nešto što će za promenu dobre kamere učiniti posebnim u odnosu na sve druge telefone na tržištu.


    Poseban i je čip, Pixel 6 i 6 Pro pogoni prvi Googleov čip za pametne telefone. Google Tensor, iako opremljen sa 8 procesorskih i 20 grafičkih jezgara, umesto na “sirove” performanse, akcenat stavlja na svoje kapacitete za veštačku inteligenciju.


    To su, kako Google tvrdi, ključne stvari koje omogućavaju usluge kao što je “Magic eraser” koja uklanja neželjene ljude iza kadra ili izoštravanje lica na fotografijama na kojima nisu dovoljno oštra. Tensor čip omogućiće da se dobar deo ovih stvari obavlja na uređaju, uključujući bolje prepoznavanje govora pri diktiranju i simultano prevođenje.

    Pixel 6 imaće 8GB RAM-a, a Pro će stizati sa 12GB. Pro će biti moguće nabaviti sa 512, 256 i 128GB prostora, a “obični” model neće imati opciju od 512GB.


    Cene u SAD kreću od 599 dolara za Pixel 6, i 899 za Pixel 6 Pro.

  • Tehnološka kompanija “na udaru”: Rusija kažnjava Google jer nije brisao nezakonite sadržaje

    Tehnološka kompanija “na udaru”: Rusija kažnjava Google jer nije brisao nezakonite sadržaje

    Ruske vlasti su saopštile danas da će ovog mjeseca kazniti američku tehnološku kompaniju Google jer u više navrata nije izbrisala sadržaj koji se smatra nezakonitim.

    Ruski regulator telekomunikacija “Roskomnadzor” je saopštio da Google nije platio kazne u iznosu od 32,5 miliona rubalja (458.100 dolara) izrečene ove godine i da će sada tražiti kaznu koja je jednaka 5-20 odsto Googleovog prometa u Rusiji, što bi, kako ocenjuje Rojters, moglo da dostigne čak 240 miliona dolara.
    Baza podataka platoforme SPARK pokazala je da je Googleov promet u Rusiji u 2020. godini iznosio 85,5 milijardi rubalja, a kazna od 5-20 odsto iznosila bi između 4,3 i 17,1 milijardi rubalja.

  • Pali servisi Googlea, korisnici širom svijeta prijavljuju probleme

    Pali servisi Googlea, korisnici širom svijeta prijavljuju probleme

    Korisnici Googlea internet servisa iz cijelog svijeta prijavljuju probleme sa funkcionisanjem “Google analitike”, dok su neki korisnici imali komplikacije prilikom “logovanja” na “Gmail”.

    Iz kompanije se za sada niko nije oglašavao povodom pada “Google analitike”, dok su sa zvaničnog Twittera “Gmaila” u odgovoru jednom korisniku rekli nemaju informacija o “padu” mreže.

    “Google analitika” je servis koji se koristi za praćenje posjete sajtovima, i uključuje podatke o broju posjetilaca i saobraćaju na veb stranicama.

    Podsjećamo, društvene mreže Facebook i Instagram pale su 4. oktobra, a hiljade korisnika širom svijeta nije moglo da im pristupi nekoliko sati.

  • Novi proizvod tehnološkog giganta: Gugl mape nude rutu sa najnižom emisijom ugljen dioksida

    Novi proizvod tehnološkog giganta: Gugl mape nude rutu sa najnižom emisijom ugljen dioksida

    Virtuelna platforma Gugl mape će vozačima ponuditi prikaz rute sa najnižom emisijom ugljen-dioksida za putovanja automobilom, u okviru novih smjernica te kompanije koje se odnose na životnu sredinu, piše danas britanski list Gardijan.

    Vozači će moći da izaberu rutu sa najnižim emisijama ugljenika kada se uzmu u obzir faktori poput saobraćaja i nagiba puteva.

    Novi proizvod je danas lansiran u SAD, a u Evropi će se pojaviti sljedeće godine.

    Izvršni direktor Gugla Sundar Pičai je rekao da bi se ovom inicijativom moglo uštedeti milion tona ugljen-dioksida godišnje, što je jednako uklanjanju 200.000 automobila sa puta.