VRBAS Media

Oznaka: gabriel escobar

  • Escobar: Umjesto što trošimo vrijeme s korumpiranim političarima u BiH, preferirao bih ekonomske teme

    Američki diplomata Gabriel Escobar je izjavio da će njegova država nastaviti vršiti pritisak za deblokadu državne vlasti.

    Ovo je izjavio u intervjuu za kosovski portal Reporteri, u kojem je govorio i o stanju u Bosni i Hercegovini.

    “Dejton je održavao mir 25 godina i Sjedinjene Američke Države ostaju potpuno posvećene suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. SAD će nastaviti vršiti pritisak za diplomatsko rješenje političke krize i povratak stranaka bosanskih Srba u državne institucije”, naglasio je.

    Prema njegovim riječima, činjenica je da korupcija i trenutna situacija u Bosni i Hercegovini pogađaju sve konstitutivne narode te onemogućavaju da ekonomija ove države bude prosperitetna.

    Escobar je ukazao kako bi SAD trebale nastaviti djelovati u Bosni i Hercegovini.

    “Umjesto što se vrijeme troši na sastajanje s korumpiranim zvaničnicima, više bih preferirao da SAD troše našu energiju u podizanje svijesti o velikom talentu i ekonomskom potencijalu Bosne i Hercegovine. Nadam se da će se političari usaglasiti da je fokusiranje na potrebe njihovih ljudi više potrebno od dobijanja političkih bodova ili težnji za samobogaćenjem i ličnom dobiti”, zaključio je u intervjuu za Reporteri.

    Podsjećamo, u intervjuu za CNN je sredinom prošlog mjeseca istakao da su od Bosne i Hercegovine po korupciji gori samo Bjelorusija i Azerbejdžan.

  • Predlog Lajčaka i Eskobara – novi model ZSO?

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Miroslav Lajčak i specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar boraviće na KiM od 31. januara do 2. februara.

    Prvog dana posete razgovaraće sa predsednicom i premijerom tzv. Kosova Vjosom Osmani i Aljbinom Kurtijem, kao i sa zamenikom premijera Besnikom Bisljimijem, saopštila je Kancelarija EU u Prištini, prenosi Telegrafi.

    Kako se navodi, Lajčak i Eskobar dolaze sa potpuno novom idejom za status srpskih opština na severu pokrajine. Pre tom planu, Zajednica srpskih opština (ZSO) bila bi ustrojena po ugledu na delove istočne Belgije, koji imaju posebnu vrstu autonomije u odnosu na centralnu vlast u Briselu.

    Šta to podrazumeva i kako to funkcioniše u Belgiji. Prvo, tamošnja Generalna direkcija je uglavnom nadležna za poslove kulture, obrazovanja, stručnog osposobljavanja, zapošljavanja, porodične i socijalne zaštite, kao i za nadzor nad lokalnim vlastima.

    Druga ključna stvar je da Belgijski ustav takođe uključuje stvaranje jezičkih zona, koje imaju nadležnosti u mnogim oblastima.

    Kako se navodi, glavna svrha posete su razgovori o narednim koracima u dijalogu za normalizaciju odnosa Beograda i Prištine.

    U utorak, Lajčak i Eskobar sastaće se sa liderima političkih stranaka, a Lajčak će se posebno sastati sa predstavnicima civilnog društva. Takođe, sastaće se i sa predstavnicima međunarodnih organizacija, nakon čega će održati konferenciju za novinare.

    Jedan od modela koji se očekuje da bude predstavljen kosovskom rukovodstvu povodom formiranja Zajednice srpskih opština, je sličan modelu u Belgiji, takozvani model “Istočne Belgije”, eksluzivno saznaje portal “Demokracia”.

    Taj model u velikoj meri prebacuje političke nadležnosti na druge sektore, kao što su obrazovni sistem, pravosudni sistem, bezbednost i tako dalje. Međutim, belgijski model ima i političke nadležnosti, jer kao region ima zakonodavnu moć i održava široku autonomiju sa parlamentom, vladom i državnom službom.

    Tamošnja Generalna direkcija je uglavnom nadležna za poslove kulture, obrazovanja, stručnog osposobljavanja, zapošljavanja, porodične i socijalne zaštite, kao i za nadzor nad lokalnim vlastima.

    Belgijski ustav takođe uključuje stvaranje jezičkih zona, koje imaju nadležnosti u mnogim oblastima. Što se tiče Zajednice srpskih opština, kako je do sada predstavljeno u Prištini, glavno pitanje u vezi sa njenim osnivanjem je pitanje nadležnosti.

    U decembru 2015. godine, Ustavni sud Kosova je utvrdio da principi za formiranje ZSO, kako je to utvrđeno Briselskim sporazumom, što je ratifikovala i Skupština Kosova nisu u potpunosti u skladu sa duhom Ustava iz člana 3, o “jednakosti pred zakonom” i poglavljima o “osnovnim pravima i slobodama”, kao i “prava zajednica i njihovih pripadnika”, piše Demokracia.

    Vlada Kosova na čelu sa Aljbinom Kurtijem više puta izjasnila protiv osnivanja Zajednice srpskih opština.

  • Jasna poruka Eskobara: Vlada u Prištini da formira ZSO

    Jasna poruka Eskobara: Vlada u Prištini da formira ZSO

    Kosovska Vlada obavezala se da će imati Zajednicu srpskih opština a SAD očekuju da Kosovo i Srbija ispoštuju prethodne obaveze, izjavio je zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD i izaslanik američkog predsednika za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar.

    On je za prištinski Reporteri dodao da SAD pozivaju kosovsku Vladu da sprovede odluku Ustavnog suda i izvrši uknjižbu zemljišta na manastir Visoki Dečani.

    Eskobar je kazao da SAD ne diktiraju i neće diktirati šta ZSO treba da radi, ili koje treba da budu njene nadležnosti jer je to suverena odluka koju kosovska vlada mora da donese.

  • Eskobar i Lajčak zajedno u Briselu, a potom i u Srbiji

    Specijalni izaslanik SAD za Balkan Gabrijel Ekosbar, sa izaslanikom EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajcakom, boraviće u Briselu, Prištini i Beogradu od 30. januara do 4. februara, saopštila je Kancelarija za Evropu i Evroaziju Stejt dipartmenta.

    Na tviter profilu Kancelarije ističe se da je cilj posete ohrabrenje lidera Beograda i Prištine da normalizuju odnose kroz dijalog kojim posreduje EU i da primene reforme na evropskom putu.

    Visoki predstavnik EU za spoljnu i bezbednosnu politiku Žozep Borelj juče je, nakon sastanaka Saveta za stabilizaciju i pridruživanje EU i Srbije, najavio zajedničku posetu Eskobara i Lajčaka Beogradu i Prištini.

  • Eskobar: Sankcije važno sredstvo u stabilizaciji, biće ih još

    Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara i specijalni izaslanik za Balkan Gabrijel Eskobar izjavio je da sankcije nisu primarno sredstvo američkog angažmana u regionu Zapadnog Balkana, ali da imaju efekta i da će ih biti još.

    Eskobar je u intervjuu za Glas Amerike ocijenio da je korupcija glavni problem na Balkanu.

    Govoreći o sankcijama uvedenim protiv člana Predsjedništva BIH Milorada Dodika i još dvojice bosanskih zvaničnika, zatim protiv Milana Radoičića i Zvonka Veselinovića na KiM, on je rekao da ne želi da ljudi misle da se Sjedinjene Države angažuju u regionu prvenstveno kroz sankcije.

    Istakao je, međutim, da je administracija u Vašingtonu veoma posvećena borbi protiv korupcije i da je jedno od sredstava u toj borbi sankcije.

    – I mogu reći da, biće ih još, ali to neće biti primarno sredstvo našeg angažmana – rekao je Eskobar.

    Dodao je da te sankcije nisu usmerene na zemlje niti na određene narode, već, kako je naveo, na pojedince koji su duboko umješani u korupciju.

    Na pitanje da li se najava da će biti još sankcija odnosi na sve zemlje Zapadnog Balkana, on je potvrdno odgovorio, dodajući da je ova administracija posvećena korišćenju drugih sredstava, uključujući i globalni Magnitski zakon protiv ljudi širom svijeta koji su uključeni u kriminalne aktivnosti i korupciju.

    Eskobar smatra da su sankcije važno sredstvo u stabilizaciji regiona i da imaju efekta.

    – Ne mogu i ne želim da komentarišem pojedinosti. I ne mogu da govorim o detaljima našeg diplomatskog angažmana sa raznim ljudima u regionu. Mogu vam reći da sankcije sprečavaju ljude da prebacuju novac. Sprečavaju i dovode do zatvaranja ofšor kompanija preko kojih se prenosi novac, posebno javna sredstva, kroz netransparentne procese od kojih koristi ima veoma mali broj ljudi – rekao je Eskobar.

    Na konstataciju da Evropska unija još nije uvela sankcije Dodiku, i da li izostanak jedinstvenog stava u Evropskoj uniji utiče na efikasnost politike SAD na Balkanu, Eskobar je odgovorio da u najvažnijem dijelu Vašington ima zajednički stav sa našim evropskim partnerima.

    Dodao je da se u Evropskoj uniji vode intenzivni razgovori o tome šta oni mogu da ponude, da upotpune mjere SAD.

    Ukazao je da se politika i angažman SAD na Zapadnom Balkanu tradicionalno odnose na multietničko pomirenje i integraciju u EU, ali da se u posljednjih godinu dana promijenio obim pažnje koju Zapadni Balkan dobija u administraciji SAD.

    Eskobar je istakao da postoji obnovljeni napor da se SAD ponovo angažuju na svim mehanizmima koji su bili uspješni, a to je, prema njegovim riječima, da se ojača Dejton, da se podrži i obnovi dijalog Beograda i Prištine i bliska saradnja sa partnerima iz NATO-a, kako bi se osiguralo da mogu da ispune svoje NATO obaveze.

    Na pitanje da li će Vašington intenzivirati svoj angažman u narednom periodu i na koji način, Eskobar je odgovorio potvrdno, ocjenjujući da je priča o bivšoj Jugoslaviji, kako je rekao, “uspješna”.

    – Ako pogledate sedam zemalja koje su činile Jugoslaviju, dve su u Evropskoj uniji, četiri su u NATO-u. A na Zapadnom Balkanu, tri su u NATO-u, a četiri ostvaruju solidan napredak ka ulasku u Evropsku uniju – rekao je Eskobar.

    On smatra da postoji jedna prepreka koja predstavlja izazov, a to je korupcija, ističući da je to razlog zbog kojeg mnoge zemlje nisu ostvarile veći napredak i što dijelovi regiona imaju demografske probleme.

    Govoreći o situaciji u Crnoj Gori, Eskobar je rekao da nije na SAD da rješavaju tenzije i probleme vladajuće koalicijie unutar jedne članice NATO-a, ali da je Vašington jasno stavio do znanja šta očekuje, da se nada da će Crna Gora ostati zapadno orijentisana zemlja, čvrsta članica NATO-a i da će nastaviti da napreduje na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

    Dodao je da su SAD jasno stavile do znanja da ne smatraju da sve stranke u političkom spektru ispunjavaju te kriterijume i ocijenio da se Demokratski front, kako je rekao, “pokazao kao neko ko izaziva podjele, podstiče etničke tenzije, stalno blokira reforme u parlamentu i time blokira put ka Evropi”.

    – Takođe je u prošlosti bio veoma protiv NATO-a i nije bio od pomoći svojim izjavama o Kosovu. Tako da ne vjerujem da se to promijenilo i ne smatramo ih odgovarajućim partnerom – rekao je Eskobar.

  • Escobar najavio novi dolazak: Otvoreni Balkan neće funkcionisati bez učešća svih zemalja

    Escobar najavio novi dolazak: Otvoreni Balkan neće funkcionisati bez učešća svih zemalja

    Gabriel Eskobar, specijalni izaslanik američke administracije za Zapadni Balkan, stiže uskoro na ovo područje, a u najavi svoje posjete ponovio je očekivanja administracije Joea Bidena za ovaj region.

    Escobar je u razgovoru za albanski servis Glasa Amerike izjavio da godina počinje obnovljenom energijom i novim naglaskom na funkcionisanje dijaloga dvije strane.

    “Uskoro ću putovati u region, zajedno s gospodinom Lajčakom (Miroslav Lajčak, specijalni izaslanik Evropske unije za dijalog Srbije i Kosova) da istaknem našu podršku dijalogu i da pokažemo posvećenost funkcionisanju dijaloga. To je dijalog koji vodi Evropska unija, ali mi ga snažno podržavamo. I nadam se da ćemo napredovati. Ali moram da kažem da se u tom pogledu pitanje Srbije i Kosova ne odnosi samo na SAD i Evropu, već i na naše kolege u regionu. I u tom pogledu rekao bih da je Albanija veoma korisna”, rekao je Escobar istaknuvši da Tirana razgovara s obje strane i podržava SAD u naporima da se uspostavi stabilan odnos između Srbije i Kosova.

    O dijalogu Srbije i Kosova kazao je kako će se intenzivno angažovati s obje zemlje.

    “Konkretnim koracima pokazat ćemo podršku dijalogu. Sarađivat ćemo s našim evropskim partnerima da realizujemo šta god bude odlučeno u ovom dijalogu u procesu koji vodi Evropsku uniju. Bit ćemo veoma angažovani u procesu, ali ne samo u Srbiji i na Kosovu, već u cijelom regionu, i ne samo u vezi s političkim – već i ekonomskim pitanjima. Vidimo brojne mogućnosti za ekonomski razvoj u regionu, posebno u Albaniji i Srbiji, Kosovu i Crnoj Gori, tako da ćemo nastaviti raditi u svim pravcima”, izjavio je on.

    Njegova poruka liderima na Zapadnom Balkanu je da treba da se usredsrede na multietničko pomirenje, regionalnu ekonomsku integraciju, evropske standarde i stvaranje mogućnosti unutar Zapadnog Balkana, iz kojih će svi ljudi imaju koristi.

    “I mislim da je Vlada Albanije ovo započela inicijativom Otvorenog Balkana, što smatramo da je pozitivan razvoj u regionu, tako da vidim svijetlu budućnost za region. Želimo da budemo dio ovog procesa i znam da i Evropska unija ima isti stav”, izjavio je.

    Kazao je i kako ideja Otvorenog Balkana neće biti uspješna bez učešća svih zemalja u regionu.

    I ovo je uslov pod kojim ga podržavamo: prvo, da ispunimo berlinske standarde koje je postavila Evropska unija. I drugo da bude otvoren za sve zemlje, jer praktično ne funkcioniše bez svih zemalja. Cjevovodi i autoputevi se ne mogu prekinuti. Ne možete imati zonu slobodne trgovine ako morate da stanete negdje na pola puta i u kamionu čekate u redu po pet sati. Potrebno je da inicijativa obuhvati sve zemlje, kao i da standardi budu evropski. Jer, na kraju krajeva, zona slobodne trgovine znači da je potrebno imati institucije koje mogu efikasno upravljati robom i novcem. Dakle, radi se o dva uslova: otvorenost za sve i praćenje odgovarajućih standarda i institucija. To su uslovi naše podrške tom projektu”, zaključio je on.

  • Eskobar: SAD neće oklijevati da koriste sankcije

    Eskobar: SAD neće oklijevati da koriste sankcije

    Sjedinjene Američke Države (SAD) “neće oklijevati da koriste sankcije kako bi poslale snažnu poruku korumpiranim akterima i onima koji destabilizuju region”, poručio je specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar.

    Eskobar je, u intervjuu agenciji MINA, naveo da “lideri Zapadnog Balkana moraju da rade u interesu građana, umjesto za svoje lične i partijske interese”.

    “Nećemo oklevati da koristimo sankcije ili ostale mehanizme da pošaljemo snažnu poruku korumpiranim i destabilišućim akterima”, kazao je Eskobar.

    Ocijenio je da je “identitetska politika, koja dijeli i koja je kočila napredak regiona u prošlosti, nije ništa uradila u pogledu interesa ljudi sa Zapadnog Balkana”.

    “SAD će biti partner onima koji imaju konstruktivni, a ne destruktivni pristup budućnosti ovog regiona, koju karakteriše EU i NATO članstvo, kao i dinamična i transparenta ekonomija”, istakao je Eskobar.

    Balkan je, kako je naveo, najbrže rastući region u Evropi, pa bi ostvarivanje tog ekonomskog potencijala trebalo da bude u vrhu prioriteta Crne Gore.

    “Veoma je frustrirajuće i kontraproduktivno to što političari i ostali akteri eksploatišu identitetske teme kako bi dobili političke poene nauštrb ekonomskog napretka i regionalnog pomirenja”, rekao je Eskobar.

    On je dodao da je to česta taktika na Zapadnom Balkanu, gdje politički lideri koriste istorijske podjele da, kako je kazao, siju razdor među glasačima i blokiraju napredak država.

    “Da bi Crna Gora napravila konkretan napredak na svom evroatlantskom putu, politički lideri, civilno društvo i svi koji vjeruju u evropsku budućnost države, moraju da rade zajedno da bi stvorili građansko društvo”, poručio je Eskobar.

    On je pojasnio da “u takvom društvu religija, nacionalnost i etnicitet neće određivati da li se neko oseća bezbjednim i ravnopravnim članom zajednice”.

    “Najzahtjevniji dio moje uloge je to što svjedočim traćenju ogromnog potencijala Zapadnog Balkana. Zaista vjerujem da Crna Gora i Zapadni Balkan imaju kapacitet da budu ekonomski motor Evrope”, poručio je Eskobar.

    Upitan kako gleda na indicije da će manjinska vlada riješiti političku krizu u Crnoj Gori, on je kazao da nije posao SAD da određuje sastav vlade, već da to rade crnogorski glasači.

    “Kao prijatelj, partner i NATO saveznik, želimo za Crnu Goru ono što i većina njenih građana – bezbjednu i prosperitetnu budućnost, u kojoj će država dobiti zasluženo mjesto unutar EU”, kazao je, između ostalog, Eskobar.

  • Escobar za CNN: Od BiH po korupciji su gori samo Bjelorusija i Azerbejdžan

    Američki diplomata Gabriel Escobar je poručio da je Bosna i Hercegovina jedna od najkorumpiranijih država u Evropi te da “većina prijetnji” po Dejtonski mirovni sporazum dolazi od Milorada Dodika.

    To je izjavio u intervju za CNN-ovu novinarku Christiane Amanpour govoreći o situaciji u Bosni i Hercegovini. Ukazao je da se mora razumjeti kontekst kako bi se shvatila kriza u Bosni i Hercegovini.

    “Ako pogledate šta se dešavalo u bivšoj Jugoslaviji, od sedam država, njih dvije su članice Evropske unije, četiri su članice NATO-a, mnoge su ostvarile značajan ekonomski uspjeh. Od šest zemalja Zapadnog Balkana, njih četiri ostvaruju progres prema EU. Bosna i Hercegovina je na začelju”, rekao je.

    Escobar, koji je specijalni izaslanik američkog predsjednika Joea Bidena za Zapadni Balkan, je naglasio da je Bosna i Hercegovina među najkorumpiranijim državama Evrope, a kao gore od nje je istakao Bjelorusiju i Azerbejdžan. Osvrnuo se i na druge negativne okolnosti.

    “Iseljavanje mladog stanovništva je deset puta veće nego u Srbiji. Neučinkovita je u privlačenju direktnih stranih investicija. Javni sektor čini 70 posto od ukupne ekonomije. Sve je to posljedica duboke korupcije”, naveo je.
    Kako je kazao, ljudi se ne iseljavaju zbog toga što ne žele živjeti u multietničkoj državi, već zbog toga što se ne mogu zaposliti bez korupcije.

    “To je kontekst krize”, dodaje.

    “Većina prijetnji dolazi od Dodika”

    Potcrtao je da postoje prijetnje po Dejtonski mirovni sporazum i da većina njih dolazi od člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika. Upozorio je da će cijela regija ispaštati ako ne uspiju napori za rješavanje krize u Bosni i Hercegovini.

    Ocijenio je da Sjedinjene Američke Države sarađuju s EU kako bi zapadnobalkanske zemlje imale perspektivu članstva u Uniji. Napredak Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije je istakao kao primjer da uspjevaju u tome.

    “Dva cilja”

    Escobar uvjerava da SAD i EU rade na tome da onemoguće Dodikove napade na državne institucije, a napade je nazvao napadima na “srce Dejtona”. Kao drugi cilj je istakao vraćanje političkih predstavnika Srba u državne institucije.

    Kako je kazao, izmjenama Izbornog zakona i djelomičnim ustavnim promjenama želi se postići funkcionalnija država.

    Govoreći o insistiranju Njemačke da se moraju sankcionisati oni koji ugrožavaju stabilnost Bosne i Hercegovine, naveo je da se osim sankcija treba razmisliti i o financijskim mjerama protiv onih koji rade protiv Dejtona.

    Podsjećamo, Escobar je nekoliko puta ove godine posjetio Bosnu i Hercegovinu posredujući u rješavanju ključnih problema.

  • Počeo sastanak Escobara i Makoveca sa članovima Predsjedništva BiH

    Članovi Predsjedništva BiH primili su danas zamjenika izvršnog direktora za zapadnu Evropu, zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri EEAS-u Marka Makoveca i specijalnog izaslanika predsjednika SAD-a za Zapadni Balkan Gabriela Escobara.

    Na sastanku su predsjedavajući i članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Šefik Džaferović i Milorad Dodik.

    Sastanku prisustvuju i šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH ambasador Johann Sattler i ambasador SAD-a u BiH Eric Nelson.

    Podsjećamo, ovo je treća Escobarova posjeta našoj zemlji u zadnjih dva mjeseca. On, kao specijalni izaslanik Joea Bidena učestvuje kao moderator u pregovorima oko rješavanja trenutne političke krize u BiH.

  • Eskobar poručuje da u BiH neće biti ni rata ni Vojske Republike Srpske

    Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar poručio je danas u Sarajevu da u Bosni i Hercegovini neće biti rata, ni Vojske Republike Srpske.

    To se neće desiti. Rekao sam to jednom i ponoviću: Neće biti rata u BiH. Ovo nije 1991. godina – rekao je Eskobar u intervjuu za sarajevsku TV N1, koji će opširnije biti emitovan večeras.

    Na opasku da nije riječ o ratu, već o Vojsci Republike Srpske, Eskobar je rekao da ni nje nema i da, dodao je, nikoga ne zanima ta vrsta eskalacije.

    – Prije svega, nema Vojske Republike Srpske. Drugo, imamo mandat za očuvanje mira od Savjeta bezbjednosti UN. Nikoga ne zanima ta vrsta eskalacije. Ni Srbiju, ni Hrvatsku, ni Rusiju, nikoga. Ono što treba uraditi, ako gledamo oružane snage, je kako kreirati sposobne oružane snage da ispune potrebe svih – rekao je Eskobar i dodao da bi “uz to, uz sve razlike, između svih nivoa vlasti trebalo osigurati da država funkcioniše”.

    Upitan o retorici hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića o Srebrenici, Eskobar odgovara da će hrvatske institucije raditi na dobrosusjedskim odnosima.

    – Nisam se nikad s njim susreo. Imamo veoma dobro partnerstvo sa Hrvatskom. To je partnerstvo sa institucijama, narodom, ne sa pojedincima. Moji razgovori s Hrvatskom su veoma dobri i dobijam od njih opredeljenje da će raditi na dobrosusjedskim odnosima – rekao je američki izaslanik.

    Na pitanje, “ko je to Hrvatska”, Eskobar odgovara da su to institucije poput predsjednika.

    – Predsjednik ne odlučuje o svemu. Oni su dio šireg okvira u EU i unutar njega moraju biti dobri susjedi. U okviru NATO-a dobro doprinose i to je Hrvatska s kojom treba sarađivati – zaključio je Gabriel Eskobar.