VRBAS Media

Oznaka: gabriel escobar

  • Novi američki izaslanik za Balkan: Sankcije protiv korupcije u BiH ćemo koristiti “vrlo agresivno”

    Na pitanje šta se može učiniti na rješavanju široko rasprostranjene korupcije u Bosni i Hercegovini, novi izaslanik State Departmenta za Zapadni Balkan Gabriel Escobar kaže za Glas Amerike da će sankcije biti korištene “vrlo agresivno”.

    Escobar, zamjenik pomoćnika državnog sekretara za evropska i euroazijska pitanja ujedno i izaslanik State Departmenta za Zapadni Balkan, funkciju je početkom septembra preuzeo od Matthewa Palmera, koji je imenovan za američkog izaslanika za izborne reforme u BiH.

    Glas Amerike: Mathew Palmer, vaš prethodnik, preuzeo je novu poziciju izaslanika za izborne reforme u BiH. Od 2006. godine EU je preuzela vodeću ulogu u BiH, ali je zemlja postala disfunkcionalnija. Znači li to da će se SAD sada aktivnije uključiti?

    Escobar: Sjedinjene Američke Države su od Daytona jako ulagale u Bosnu. Mi obezbjeđujemo značajan iznos sredstava za visokog predstavnika. Prvi zamjenik visokog predstavnika uvijek je Amerikanac. Imamo vrlo snažnu Ambasadu i program USAID-a u Bosni. Šef OSCE-a, koji je pandan visokom predstavniku, obično je Amerikanac. Dakle, i dalje nas zanima Bosna. Nastavak rada Matthewa Palmera u Bosni pokazuje našu stalnu posvećenost regionu. Volio bih vidjeti brži napredak sa svih strana u poboljšanju funkcionalnosti BiH.

    Glas Amerike: Korupcija je rasprostranjena u BiH. Šta se može učiniti da se problem korupcije pomakne sa mrtve tačke?

    Escobar: Prošle godine, predsjednik (Biden) je najavio novi set alata za sankcije, posebno protiv korupcije, ne nužno protiv kriminalnih aktivnosti, već korupcije. Planiramo koristiti te ovlasti vrlo agresivno.

    Glas Amerike: Lider bosanskih Srba Milorad Dodik na listi je sankcija Ureda američkog Ministarstva finansija za kontrolu strane imovine (OFAC) od 2017. Uprkos svom statusu i sve većoj opstrukciji, američki zvaničnici, Palmer i ambasadaor Eric Nelson, nedavno su se sastali sa Dodikom. Hoćete li sastati s Dodikom, i ako hoćete, koja bi mu bila vaša poruka?

    Escobar: Nisam siguran hoću li se sastati s njim, prvo o tome trebam odlučiti, kao i koja će biti poruka.

    Glas Amerike: Koji su, u cjelini, vaši prioriteti za Zapadni Balkan i najhitnija pitanja koja želite da rješavate?

    Escobar: Postoje dva veoma važna pitanja. Prvo, u srednjem roku, želimo bržu integraciju Zapadnog Balkana u Evropsku uniju. Mislim da je napravljen ogroman napredak, historijski, kulturno i ekonomski su te zemlje dio Evrope, i mnoge od zemalja su već obavile izuzetne reforme i za Evropu su dobra prilika. Dijele iste vrijednosti i imaju zajedničke interese sa ostatkom Evrope. To će biti prioritet. Uz to, pružiti članstvo u NATO-u onima koji su zainteresovani. To će, očigledno, zahtijevati da tijesno sarađujem sa našim partnerima, zemaljama Quinte (Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Italija), od kojih mnogi dijele slična gledišta. Ali iz naše perspektive, to bi trebao biti proces koji bi trebao biti dinamičan i aktivan. Volio bih da vidim dinamiku u tom procesu.​

    Drugi proces ima mnogo veze sa razmišljanjima o tome šta će Balkan biti za sljedeće generacije i zato smo ispitivali ekonomske opcije. Zapadni Balkan je područje puno prilika, te zemlje su dinamične, imaju sjajne univerzitete, kvalifikovane ljude, ali nažalost mnogi od tih ljudi ne vide prilike u svojoj zemlji i odlaze, i to će postati strateški problem ne samo za zemlje Balkana nego i Evropu i SAD također. Vrlo sam zainteresovan za sva ta pitanja, i ideje o ekonomskoj integraciji, jer ako gledate Zapadni Balkan kao cjelinu, u teoriji možete da imate ekonomsku grupu od šest zemalja, možda i više, oko 20 miliona ljudi, sa oko 125 milijardi dolara bruto nacionalnog dohotka, i sa stopom rasta od čak 5 posto, tako da biste bili region Evrope koji se najbrže razvija, i to je uzbudljivo za nas politički, a mislim da će biti podsticajno za američke investitore.”

    Glas Amerike: Da li vas brine prisustvo Rusije i Kine u regionu Balkana? Analitičari kažu da Rusija i Kina koriste izostanak jake američke uloge da popune taj vakuum?

    Escobar: Brine me to, iskreno, mislim da u evropskom prostoru zemlje treba da znaju da imaju druge opcije pored Kine – ekonomski gledano. Otvaranje kancelarije DFC u Beogradu (Kancelarija američke Međunarodne razvojne finansijske korporacije) je bilo sjajan primjer našeg anažovanja u regionu, tijesno sarađujem sa Američkom privrednom komorom, što je jedan od načina da se ljudi podstaknu da gledaju mimo Kine u velikim infrastrukturnim projektima i investicijama, jer naše investicije dolaze uz dugoročne koristi za region. U slučaju Rusije, mislimo da je mnogo toga što Rusija radi, miješajući se u unutrašnja pitanja zemalja Zapadnog Balkana, a posebno Crne Gore, veoma destabilizira, udaljava vas od puta evropskih integracija i multietničkog pomirenja.

    Glas Amerike: Kako SAD vide koncept “srpskog svijeta” i nedavne inicijative predsjednika Aleksandra Vučića i drugih zvaničnika da promovišu srpski identitet i “jedinstvo” u regionu? Da li bi taj trend mogao da destabilizuje region?

    Escobar: Ostaje da se vidi, ali mogu da vam kažem da ne postoji konflikt, protivrječnost, između toga da ljudi slave svoju kulturu, i žive u nekoj drugoj zemlji. U ovoj zemlji mi slavimo kulturu jedni drugih. Ali pitanje je da li to onda postaje politički i vojni imperativ i što se toga tiče mi apsolutno verujemo da su građani različitih nacionalnosti koji žive u drugoj zemlji – građani zemlje u kojoj žive, imaju obaveze prema njoj, a zemlje spolja ne treba da te dvije stvari miješaju. Zato je to veoma zbunjujuće pitanje za ljude u regionu, za ljude u Kosovu, Crnoj Gori, i Sjevernoj Makedoniji, ali vjerujemo da Balkan kao multietnički dio svijeta ima mnogo toga da slavi u smislu kulture. Politička dinamika i politički imperativi koji proističu iz etničke pripadnosti – to je druga priča.

  • Christian Schmidt i Gabriel Escobar razgovarali o reformama u Bosni i Hercegovini

    Christian Schmidt i Gabriel Escobar razgovarali o reformama u Bosni i Hercegovini

    Specijalni izaslanik američkog predsjednika Josepha Bidena za Zapadni Balkan, odnosno zamjenik pomoćnika državnog sekretara za Južnu i Srednju Evropu Gabriel Escobar razgovarao je sa visokim predstavnikom u Bosni i Hercegovini Christianom Schmidtom.

    Iz Escobarove kancelarije je objavljeno da je ovaj specijalni izaslanik, koji je došao na mjesto Matthewa Palmera, prilikom razgovora izrazio solidarnost sa Uredom visokom predstavnika u BiH i Schmidtovim mandatom.

    Kazao je da je to mandat koji za cilj ima “provođenje reformi koje unapređuju euroatlantski put BiH i donose veći prosperitet njenim građanima”.Inače, ovaj diplomata je nedavno došao na ovu funkciju, a do tada je radio kao zamjenik ambasadora SAD-a u Beogradu, no posjeduje veliko iskustvo i znanje o regionu Zapadnog Balkana. On je čak bio na čelu kancelarije OHR-a u Banjoj Luci 1998. godine kada je Milorad Dodik preuzeo premijersku funkciju u Republici Srpskoj, upravo uz pomoć međunarodne zajednice.

  • Šmit i Eskobar na Balkanu: ima neka tajna veza?

    Šmit i Eskobar na Balkanu: ima neka tajna veza?

    Analitičari su mišljenja da će Eskobar, zahvaljujući svom iskustvu u BiH, Crnoj Gori i Srbiji, moći da doprinese dogovorima koji bi konačno mogli da se realizuju i u praksi. Prvenstveno se to odnosi na pregovore između Beograda i Prištine, ali i eventualno pokretanje priče o nekom obliku drugačijeg Dejtonskog sporazuma u BiH.

    Gabrijel Eskobar je novi američki izaslanik za zapadni Balkan. Analitičari s kojima je DW razgovarao smatraju da postoji veza između imenovanja Eskobara i imenovanja novog visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita.

    Karijerni diplomata Gabrijel Eskobar odlično poznaje stanje na Balkanu, slažu se gotovo svi. Govori nekoliko jezika, među kojima i srpski, a od 1998. je tri godine bio na uzastopnim funkcijama u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Poslednja, sa koje ide na novu dužnost, je funkcija zamjenika američkog ambasadora u Beogradu.

    Stalno se priča o snažnijem američkom uticaju na Balkanu nakon posljednjih izbora u SAD. Da li će zaista taj „snažniji uticaj“ biti oličen u zamjeni dosadašnjeg izaslanika Metju Palmera, vidjeće se nakon Eskobarovih prvih poteza.

    Jedna politika, kakva god da bude

    „Odlazak Palmera znači da nova administracija želi diskontinuitet u dosadašnjem odnosu prema regionu, tako da dovode čovjeka koji će nepristrasno da sprovodi tu politiku. Ali to ćemo da vidimo po prvim njegovim potezima“, kaže direktor novosadske organizacije Centar za regionalizam Aleksandar Popov, ističući da niko od njih nije solo igrač, te da bi, kakva god ona bila, jedna politika trebalo da bude vidljiva.

    „Ovo do sada je bio jedan gemišt i političkih odnosa i međunarodnih predstavnika, kako EU tako i Amerike“, smatra Popov.

    Međutim, teško je reći šta će se od svega toga desiti i šta će biti rezultat u praksi. Mnogi ipak vjeruju da značajnijeg zaokreta u politici neće biti. Politika prema zemljama zapadnog Balkana biće ista kao i poslednjih deset godina. Čak možda i slabijeg uticaja, s obzirom na situaciju sa Avganistanom koja je pomjerila američki fokus interesovanja.

    „Ključni problem će i dalje biti odnos Beograda i Prištine i neka vrsta medijacije u tom procesu. Zbog situacije sa Avganistanom, pomjeren je fokus međunarodne zajednice sa zapadnog Balkana, pa bi bilo dobro spustiti se malo na zemlju i ne očekivati da se svijet vrti samo oko vas“, kategorična je Tanja Topić, politički analitičar iz Banjaluke, koja vidi vezu u imenovanju Eskobara s imenovanjem novog visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita.

    Osovina Šmit-Eskobar?

    „Više očekujem pritiske od strane Sjedinjenih Američkih Država, koje posebno BiH gledaju kao svoje čedo, jer su one već i ranije preduzele konkretne mjere protiv nekih političara, u vidu sankcija (Milorad Dodik, prim.aut). Čini mi se da je dolazak Šmita veća posvećenost rješenju slučaja zvanog BiH, kao i da je ta posvećenost usaglašena sa Amerikom. Da li će to djelovanje doneti neka poboljšanja i pomake na zapadnom Balkanu, teško je predvidjeti“, kaže Topić.

    Djelovanje međunarodne zajednice, bilo kroz EU ili Ameriku, izjednačilo se sa čekanjem na Godoa, kaže Topić, ali je veći problem što domaći političari čekaju pomoć sa strane, bez bilo kakvih samostalnih rješenja.

    Zanimljivo je da je Eskobar u jednoj od misija bio šef kabineta u Kancelariji visokog predstavnika u Banjaluci, ali i šef Kancelarije američke ambasade u ovom gradu. Pojedini mediji u BiH poslednjih dana prenose informaciju da je Eskobar „bio veoma aktivan oko izbora Milorada Dodika za predsjednika Republike Srpske 2010“, iako je to malo vjerovatno, s obzirom na popularnost koju je stranka na čijem je čelu (SNSD), imala u to vrijeme. To međutim ne isključuje mogućnost tih aktivnosti nekoliko godina ranije, kada je došao na vlast. U svakom slučaju ta podrška, kako su je tada zvali, „svjež dašak vjetra na Balkanu“, ovoga puta bi mogla izostati, kaže Popov.

    Ostao je samo eho

    „Eskobar poznaje čitav teren i ima ogromno iskustvo. Ali od Dodika, američkog eksponenta i alternative nacionalističkim liderima, ostao je samo eho. Ovaj Dodik koji je danas na sceni i koji je izložen američkim sankcijama, ne može imati ni naklonost američkog izaslanika“, kaže Popov, uz ocjenu da bi ovaj talas diplomatske ofanzive, mogao biti jasnije omeđen konkretnim ciljevima, i kada je reč o odnosima Beograda i Prištine, ali i kada je riječ o odnosima u BiH.

    Ipak, svi se slažu da će Amerika na Balkanu biti prisutna kao podrška EU, bez nametanja bilo kakvih rješenja. To je nedavno rekao i Eskobarov prethodnik, Metju Palmer – EU je tu da vodi pregovore između Beograda i Prištine, a krajnji cilj Amerike je uzajamno priznanje, ali se Amerika neće miješati u odluke. Ono što bude dogovoreno, mora biti sprovedeno, rekao je Palmer tokom posljednje posjete zemljama zapadnog Balkana.

    „Amerika će igrati iz drugog plana, Evropa je ovde broj jedan. Amerika želi da ponovo uspostavi saradnju s EU i biće im više podrška, nego što će voditi glavnu reč“, rekao je za BHT Ivan Vujačić, bivši ambasador Srbije u SAD.

    Crna Gora kao najveći saveznik

    Analitičari su mišljenja da će Eskobar, zahvaljujući svom iskustvu u BiH, Crnoj Gori i Srbiji, moći da doprinese dogovorima koji bi konačno mogli da se realizuju i u praksi. Prvenstveno se to odnosi na pregovore između Beograda i Prištine, ali i eventualno pokretanje priče o nekom obliku drugačijeg Dejtonskog sporazuma u BiH.

    Što se tiče Crne Gore, Palmer je početkom jula, tokom posjete toj zemlji, pohvalio privrženost premijera Zdravka Krivokapića „zajedničkim vrijednostima“, pozivajući Crnu Goru da se ne pokoleba na svom evroatlantskom putu. Tada je rečeno da SAD „cijene doprinos Crne Gore razvoju regionalne stabilnosti i mira na Zapadnom Balkanu“, ali da je sada u fokusu borba protiv korupcije i transnacionalnog organizovanog kriminala – dve ključne oblasti za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji.

  • Eskobar zvanično potvrđen, u karijeri Bajdenovog diplomate Banjaluka zauzima važno mjesto

    Administracija Džoa Bajdena će promijeniti visokog izaslanika za Zapadni Balkan, pišu podgorička Pobjeda i beogradski Danas.

    Tako bi umjesto dosadašnjeg, Metjua Palmera, novi šef američke diplomatije za ovo područje trebao postati karijerni diplomat Gabrijel Eskobar, koji je aktuelni zamjenik ambasadora SAD u Beogradu.

    Za Eskobara kažu da je odličan poznavalac ovdašnjih prilika. Tako se napominje da je još 1998. godine – u vrijeme kada je Milorad Dodik preuzeo premijersku funkciju u Republici Srpskoj (uz “asistenciju” međunarodne zajednice) – bio na čelu Kancelarije visokog predstavnika u Banjaluci, a potom i šefa Kancelarije Američke ambasade u istom gradu.

    Eskobar je, osim na Balkanu, bio i u ambasadi SAD u Iraku.

    Prema informacijama dobijenim od analitičara u Vašingtonu, imenovanje Eskobara je pokazatelj da se Bijela kuća “odlučila za energičniju, proaktivnu ulogu na prostoru Balkana”.

    On je čovjek koji završava povjerene poslove i nalazi rješenja, ponekad ih i diplomatski namećući – rekao je američki izvor Pobjede.

    Analitičari iz Srbije nisu baš oduševljeni ovom promjenom. Tako beogradska Politika piše kako je “medeni mjesec američke administracije i Aleksandra Vučića, započet u vrijeme Trumpa, završen”.

    Aluzija je to na dosadašnjeg izaslanika za Zapadni Balkan, Metjua Palmera, kojeg je za vrijeme Trampovog mandata imenovao bivši američki državni tajnik Majk Pompeo. Palmera su zvali “srpskim zetom” (tako ga je nazvao i srpski ministar inostranih poslova Ivica Dačić) s obzirom da je braku s doktorkom iz Beograda i da tečno govori srpski jezik.

    Spekuliše se i oko prvih Eskobarovih poteza. Mediji navode da će za početak obići zemlje koje su već članice NATO, a u fokusu Eskobarovih zaduženja naći će se i dijalog o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.