VRBAS Media

Oznaka: gabriel escobar

  • Lajčak: Produktivan sastanak sa Eskobarom o Balkanu

    Lajčak: Produktivan sastanak sa Eskobarom o Balkanu

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak sastao se sa specijalnim izaslanikom SAD za zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom, a susret je ocijenio kao “veoma produktivan”.

    – Upravo sam stigao u SAD. Imao sam veoma produktivan sastanak sa američkim specijalnim izaslanikom Eskobarom, tokom kojeg smo se upustili u neke dubinske diskusije. Radujem se drugim obogaćujućim razgovorima tokom mog boravka ovdje – naveo je Lajčak na društvenoj mreži “Iks”.

    On je prethodno na društvenim mrežama napisao da će ove sedmice boraviti u SAD i poručio da se raduje detaljnim konsultacijama u Vašingtonu i Njujorku, gdje će razgovarati o Balkanu sa američkim partnerima i sagovornicima iz UN.

    Pomoćnik američkog državnog sekretara DŽejms O'Brajan ranije danas je najavio da će se zajedno sa specijalnim izaslanikom SAD za zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom krajem ove sedmice sastati sa Lajčakom kako bi koordinisali podršku SAD i EU za region.

    – Zamjenik pomoćnika /američkog državnog/ sekretara Gabrijel Eskobar i ja planiramo da dočekamo Miroslava Lajčaka kasnije ove sedmice kako bismo koordinisali podršku SAD i EU za zapadni Balkan – naveo je O'Brajen na društvenoj mreži “Iks”.

  • Eskobar: Kurti pravi probleme

    Eskobar: Kurti pravi probleme

    SAD imaju problem u komunikaciji sa premijerom privremenih prištinskih institucija Aljbinom Kurtijem, kao i EU, NATO, Velika Britanija, ali i mnogi drugi poput Albanije i Sjeverne Makedonije.

    Ovo je danas izjavio zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD za Zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar.

    On je to rekao na onlajn konferenciji za novinare na pitanje da li SAD i dalje vide Prištinu kao partnera.

    “Partnerstvo SAD i naroda Kosova ne zavise od jednog čovjeka ili stranke, ali imamo problem u komunikaciji sa Kurtijem. Imali smo, uživali u veoma, veoma bliskom partnerstvu sa Kosovom u prošlosti. Veoma bismo voljeli da se taj odnos vrati na onaj kakav je bio prije”, rekao je Eskobar.

    Na pitanje o Zajednici srpskih opština, Eskobar je rekao da Priština nikada nije rekla da li prihvata prijedlog statuta ZSO koji je predložila Evropska unija, kao i da je SAD teško da razumije zašto to ne čine.

    “Želim da ponovim, ZSO ne bi bila druga Republika Srpska. To ne bi bila država u državi. U statutu koji dozvoljava izvršnu vlast, izvršnu vlast ili bilo šta što bi moglo da stvori ustavna ili funkcionalna pitanja za Kosovo. To je jednostavno prilika za opštine sa srpskom većinom, da koordiniraju pružanje opštinskih usluga na srpskom jeziku za građane Kosova. To je to. I to je pravno obavezujuća obaveza. Tako da smo čuli mnogo različitih razloga zašto to nije podnijeto ili zašto nije napredovalo, nijedan ne prihvatamo. Trebalo bi da se krene dalje”, rekao je Eskobar, a prenosi “b92”.

  • Eskobar: Priština da mijenja pristup, Beograd ohrabrujemo da bude strpljiv

    Eskobar: Priština da mijenja pristup, Beograd ohrabrujemo da bude strpljiv

    Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara i specijalni izaslanik SAD za dijalog Beograda i Prištine Gabrijel Eskobar izjavio je da, nakon još jednog kraha u razgovorima Beograda i Prištine, pristup treba da mijenja strana koja, kako je naveo, djeluje po principu – uzmi ili ostavi, a to je vlada tzv. Kosova.

    Eskobar je za Glas Amerike istakao da se Beograd i dalje ohrabruje da bude konstruktivan i strpljiv u dijalogu i da ne čini ništa što bi doprinijelo destabilizaciji.

    On je rekao da je jasno šta su obaveze Prištine i da je izjava visokog predstavnika EU Žozepa Borelja o tome bila veoma jasna.

    • Vrijeme je za novi pristup unutar dijaloga Beograda i Prištine – poručio je Eskobar koji boravi u Njujorku povodom zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija gdje je razgovarao i planira susrete sa liderima država Zapadnog Balkana.

    Moramo da nastavimo da radimo na dijalogu, nema alternative za region – osim evropskih integracija, istakao je Eskobar. On je napomenuo da ne prihvata kritike na račun angažmana posrednika u razgovorima, specijalnog izaslanika EU za dijalog Miroslava Lajčaka.

    • Lajčak uživa puno povjerenje Evropske unije i Sjedinjenih Država. Poslije kraha razgovora, 27 država članica Evropske unije javno je Lajčaku uputilo podršku – naveo je Eskobar.

    On je istakao da će i dijalog i Lajčak ostati i da to ne može da promijeni premijer privremenih prištinskih institucija.

    Eskobar je istakao da su ga tokom prošle sedmice uznemirile informacije da se Lajčak našao na meti napada na društvenim mrežama na tzv. Kosovu i da je tražio sam od predsjednice i premijera privremenih prištinskih institucija Vjose Osmani i Aljbina Kurtija da ih osude.

    Eskobar je napomenuo da nije rekao da ti napadi dolaze iz vlade privremenih prištinskih institucija, ali je naveo da je potrebno jasno istaći da su neprihvatljivi napadi lične prirode na Lajčaka.

    Eskobar je ponovio, povodom toga što Beograd nije uveo sankcije prema Rusiji, da Srbija ne bi trebalo da bude, kako je naveo, “stranac u evropskoj porodici”.

    • Reći ću da smatramo da Srbija treba da uvede sankcije. Ona nema nikakvu zakonsku obavezu da to učini i očigledno je da se radi o državi koja samostalno sprovodi sopstvenu spoljnu politiku – naveo je Eskobar.

  • Eskobar: Zvaničnici RS nas mole da im ne uvodimo sankcije

    Gabrijel Eskobar, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara, saslušan je sinoć po našem vremenu u Pododboru za Evropu Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD.

    Za razliku od ranijih saslušanja, Eskobar nije nijednom pomenuo “Otvoreni Balkan”, koji je ranije uvijek pominjao u pozitivnom kontekstu kao inicijativu koju njegova zemlja podržava, a retorika prema Miloradu Dodiku, predsjedniku RS, ali i Srbiji, bila je nešto zaoštrenija nego ranije, iako nije bilo prijetećih tonova ili nekih najava ozbiljnijeg pomjeranja prioriteta administracije Džoa Bajdena, američkog predsjednika, osim što je pomenuo koordinaciju s međunarodnim finansijskim institucijama na uskraćivanju novca.

    Podsjećanja radi, ovo nije prvi put da je Eskobar spomenuo mogućnost finansijskih sankcija. Tokom prošlog saslušanja u sličnom odboru Senata rekao je da SAD koordinišu s EU i Velikom Britanijom o mogućim mjerama protiv RS.

    Vilijam Kiting, demokrata i potpredsjednik Pododbora, spomenuo je Berlinski proces kao regionalnu inicijativu kojoj treba pokloniti povjerenje.

    Činjenica da se Amerika “hladi” od podrške “Otvorenom Balkanu” govori u prilog pisanju “Nezavisnih novina” proteklih sedmica i mjeseci da bi do ovakvog razvoja situacije moglo da dođe ako ne dođe do napretka u odnosima SAD i Srbije.

    “Ohrabren sam koracima ka većim regionalnim ekonomskim integracijama, poput Berlinskog procesa, koji postaje neophodan za evropske integracije regiona”, rekao je Kiting.

    Republikanski članovi Pododbora, koji su prirodno kritični prema Bajdenu, pa samim tim i Eskobaru kao predstavniku Stejt departmenta, ocijenili su američku spoljnu politiku slabom jer, kako tvrde, ne uspijeva obuzdati Dodikovu “secesionističku” retoriku i poteze.

    Eskobar je u više navrata ustvrdio ne samo da sankcije prema pojedincima u BiH daju rezultat, nego da u privatnim razgovorima predstavnici RS mole da se ne uvode dodatne sankcije.

    “Rekao bih da sankcije djeluju, i postoje dva aršina na osnovu kojih se to može izmjeriti. Jedan je da nas u privatnim razgovorima zvaničnici iz RS stalno mole da im ne uvodimo više sankcija”, rekao je Eskobar.

    Zanimljivo je i da Eskobar vjeruje da će doći do povećanja EUFOR-ovih vojnih snaga u BiH.

    Napomene radi, prije nekoliko mjeseci su nam zvaničnici EU potvrdili da nema potrebe za povećanjem broja pripadnika EUFOR-a.

    U ovom trenutku nije jasno da li Eskobar misli na dodatni broj vojnika EUFOR-a koji treba da dođu kako bi se popunio broj od 1.100 pripadnika u skladu sa zaključkom prošle godine, ili je u međuvremenu došlo do promjene odluke na strani EU.

    “SAD su posvećene teritorijalnom integritetu, suverenitetu i multietničkom karakteru BiH. Naša namjera je da iskoristimo apsolutno svaki alat koji imamo da spriječimo da se desi suprotno, a da odgovaraju oni koji bi željeli da naštete zemlji. To uključuje jače mirovne snage u misiji EUFOR Althea”, rekao je Eskobar.

    Osim pružanja podrške visokom predstavniku, Eskobar je kazao da se koordiniše i s EU, EBRD, MMF-om i drugim međunarodnim institucijama da se uskrati novac onima koji bi, kako je naglasio, željeli da naštete zemlji.

  • Eskobar optužio Dodika za podrivanje Dejtona

    Eskobar optužio Dodika za podrivanje Dejtona

    Da li su na pomolu nove sankcije prema funkcionerima vlasti Republike Srpske, ali i prema Srpskoj, tema je koja se nameće nakon jučerašnjeg obraćanja specijalnog izaslanika SAD za Zapadni Balkan, Gabriela Eskobara, u Vašingtonu, gdje je optužio Milorada Dodika da ugrožava region.

    Eskobar je pred Pododborom Komiteta za spoljne poslove SAD u Vašingtonu optužio predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da svojim djelovanjem ugrožava region, jer pokušava da “raspakuje Dejton i Ustav BiH”.

    – Nažalost, Dodik ostaje fokusiran na raspakivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH. Dodikovo uporno secesionističko i antidemokratsko djelovanje ugrožava stabilnost, bezbjednost i prosperitet zemlje i šireg regiona. Nastavićemo sankcionisati ove akcije i pozivati na odgovornost svakoga ko podriva Dejtonski mirovni sporazum ili ugrožava suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter zemlje – navodi se u dijelu Eskobarovog izvještaja koji govori o BiH.

    Nema nazad
    Eskobar kaže da će SAD nastaviti intenzivne napore da ojačaju opredijeljenost međunarodne zajednice da podrži Dejton, uključujući prikupljanje podrške misiji Evropske unije EUFOR ALTHEA.

    – Nadalje, ostajemo čvrsti u podržavanju korištenja bonskih ovlaštenja kancelarije visokog predstavnika za suprotstavljanje prijetnjama Dejtonskom sporazumu – naveo je Eskobar u svom izvještaju.

    Politički analitičar iz Beograda Cvijetin Milivojević ističe da Dodik već ima sankcije SAD, te da mu ovaj izvještaj ne može nanijeti dodatnu štetu.

    – Stvari su otišle sada toliko daleko da više nema nazad. Trenutna situacija nema samo veze s aktuelnom vlašću u Srpskoj, jer vidjeli smo da je i najveća opoziciona partija – SDS na zadnjoj sjednici NSRS bila na istoj strani odbrane onoga što Republici Srpskoj pripada po Dejtonu – kaže Milivojević za Srpskainfo.

    Ističe da neke nove sankcije Dodiku ne bi ništa značile.

    Kada je u pitanju Republika Srpska, Milivojević navodi da je ona faktički neformalno već pod sankcijama dijela zemalja Evropske unije.

    – To su zemlje koje su najbliže SAD, i to se vidi po tome što Srpska ne dobija ni neke grantove koji su obećani, nema novih investicija i slično. Dakle, imamo dio zemalja koje su već uvele sankcije i Srpskoj. S druge strane, imam neke zemlje EU, poput Mađarske, koje podržavaju Srpsku – objašnjava Milivojević.

    Ko priča o otcjepljenju?
    On dodaje da iz tog razloga ne vidi ništa „spektakularno“ da će se desiti nakon Eskobarovog izvještaja.

    Milivojević kaže da Eskobar ovim izvještajem vjerovatno želi da umiri dio bošnjačkih političara koji uporno prizivaju NATO da dođe u Brčko i presiječe Srpsku na dva dijela kako ne bi došlo do njenog otcjepljenja.

    – To je u principu glupost, jer niko ne priča o otcjepljenju. Dio međunarodne javnosti nikako da shvati da onaj ko želi dobro BiH treba da uvažava ono što tri naroda u BiH žele, a ne samo jedan narod. Dejtonski sporazum je jedan od najboljih kompromisa koji je riješio strašan građanski rat u kome su tri naroda ratovala jedni protiv drugih – ističe Milivojević.

    Dodaje da je Dejtonski sporazum donio kompromis u smislu da su se sve strane osjetile pomalo poraženima, a i pomalo pobjednicima.

    – Jedino to je kompromisni prijedlog. BiH nije od 1995. godine zajednica tri naroda. BiH je od svog nastanka kao Republika BiH u Jajcu i Mrkonjić Gradu od prvog dana definisana kao zajednica Srba, Hrvata i muslimana. Dakle, zajednica tri naroda i ako želite dobro BiH, morate da uvažavate stavove sva tri naroda – poručuje Milivojević.

    Hladne sankcije
    Stručnjak za međunarodne odnose Miloš Šolaja ističe da Eskobarovo obraćanje u Vašingtonu vidi kao jednu formalnu obavezu koju ovaj američki diplomata mora da obavi.

    Ipak, kako dodaje on, Eskobarovo obraćanje neće proći bez nekih dodatnih sankcija.

    – Ne vjerujem da će to biti zvanično saopšteno, više će to biti neke hladne sankcije. Republika Srpska je već stavljena na hladni pogon. O tome svjedoči ponašanje Kristijana Šmita, koji ima podršku SAD i EU, jer bez te podrške ne bi mogao tako da se ponaša. Vjerujem da oni rade sve koordinisano – ističe Šolaja za Srpskainfo.

    Komentarišući dio izvještaja u kojem Eskobar kaže da Dodik podriva Dejtonski sporazum, Šolaja ističe da je Dejton do sada izmjenjen gotovo 70 odsto od strane visokih predstavnika i drugih institucija međunarodne zajednice.

  • Eskobar o rješenju za Kosovo

    Specijalni američki izaslanik za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar izjavio je da je najbolje rješenje za izlazak iz krize na KiM to da Beograd i Priština prihvate plan u tri tačke koji je predstavila Evropska unija.

    Imamo pozitivne naznake da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić spreman da to prihvati, ali premijera (privremenih prištinskih institucija Aljbina) Kurtija treba još malo nagovarati, rekao je Eskobar novinarima u Zagrebu, pred dolazak na Dubrovnik forum.

    Na pitanje šta će biti posljedice ako Beograd i Priština ne ispune zahtjeve međunarodne zajednice za deeskalaciju situacije na sjeveru pokrajine, Eskobar je odgovorio da će time obje strane izgubiti brojne prilike.

    – Posljedice nisu kaznene mjere, nego su to propuštene prilike koje će obje zemlje izgubiti ako odbace prijedlog za izlazak iz krize – rekao je Eskobar, dodajući da za Prištinu to znači udaljavanje od bliskih međunarodnih i partnera u regionu, a za Beograd odmicanje od ulaska u EU, navodi Jutarnji list.

    Naše partnerstvo s Kosovom je partnerstvo s narodom Kosova, a ne s jednom strankom ili političkom figurom. Naša predanost Kforu i ulaganje u budućnost Kosova ostaje i dalje snažno – zaključio je Eskobar.

    On je takođe rekao da je “evropski plan” dobar i da ne “podilazi nijednoj strani”, prenosi Hina.

    Tenzije na sjeveru KiM počele su 26. maja, kada je Priština nasilno, uz pomoć pripadnika tzv. specijalne kosovske policije, u zgrade opština na sjeveru KiM uvela nove albanske gradonačelnike izabrane na izborima koje su Srbi bojkotovali zbog nepoštovanja Briselskih sporazuma od strane Prištine, upada tzv. specijalne kosovske policije na sjever pokrajine i stalnih protivpravnih hapšenja Srba.

  • Eskobar smatra da nije vrijeme za smjenu Dodika

    Eskobar smatra da nije vrijeme za smjenu Dodika

    Posebni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabriel Escobar je uoči međunarodne konferencije u Dubrovniku komentarisao trenutnu situaciju u regiji, posebno se osvrnuvši na krizu u Bosni i Hercegovini.

    Escobar je predsjednika RS-a Milorada Dodika nazvao “najvećim Putinovim glasnikom”, te je zaprijetio novim sankcijama ukoliko Republika Srpska odluči pokrenuti referendum o statusu tog entiteta, prenosi Jutarnji list.

    “Milorad Dodik je jedan od najvećih glasnika Putinovog režima. Više hvali Putina nego što to čini Lukašenko. To je uznemirujući trend. Rusija se oslanja na Dodika kako bi izbacila Bosnu i Hercegovinu iz njezinih šina koje ju vode prema EU. Ozbiljno smo uznemireni time što se tamo događa”, kazao je Escobar novinarima u Zagrebu.

    Na špekulacije da Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR) planira smijeniti Dodika, Escobar je rekao da ne može komentarisati postupke OHR-a, ali da smatra da još uvijek nije vrijeme da se poduzima nešto tako.

    Prije nekoliko dana Dodik je najavio mogućnost pokretanja referenduma o statusu RS-a do Nove godine, kao jedan od oblika borbe kojom se namjerava suprotstaviti prijetnjama međunarodne zajednice.

    “Ako uistinu do toga dođe, mi ćemo reagirati vrlo oštro. Neće biti raspada Bosne i Hercegovine. SAD neće odustati od Dejtonskog mirovnog sporazuma i naših obaveza prema toj zemlji. Nadamo se da Dodik neće ići tako daleko i da je to samo politička retorika. Ali ako nije, spremni smo reagirati političkim sredstvima poput sankcija i Bonskih ovlasti”, kazao je Escobar.

    Nakon što su neki političari u BiH pomenuli opciju da NATO pošalje svoje trupe u Brčko kako bi zaustavili Dodikove ideje o otcjepljenju RS-a. Escobar je kratko poručio da “nije čuo ni za kakav plan da se NATO-ove trupe prebace u Brčko”, dodavši da postoji misija EUFOR-a koja osigurava sigurno okruženje u BiH i štiti njezin teritorijalni integritet od unutarnjih i vanjskih napada.

    Escobar se složio s izjavom ambasadora SAD-a u Bosni i Hercegovini Michaela Murphyja koji je rekao da je sličnost s prijeratnim stanjem u BiH “uznemirujuća”, ali je sada tu prisutan SAD.

    “Velika razlika između 1991. i sada jest i to što Hrvatska i Srbija ne žele vidjeti rat u BiH. Osim toga, imamo mnogo zaštitnih ograda koje štite zemlju od nasilja. Međutim, mislim da nivo neprijateljstva i etničkog rivalstva te oštra retorika koja dolazi od pojedinih vođa uvelike podsjeća na 1991. To je neodgovorno, beskorisno i nepotrebno. Uspomenu na 1991. pokreću ljudi koji BiH žele vidjeti u tom kontekstu etničke mržnje”, smatra Escobar.

    Specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan komentarisao je i ekonomsko stanje u Bosni i Hercegovini, kazavši da je BiH najkorumpiranija zemlja u regiji, te da je to razlog za odlazak više desetina hiljada mladih ljudi svake godine.

  • Eskobar: Okretanje leđa dogovoru znači okretanje leđa Evropi, uz sve posljedice

    Eskobar: Okretanje leđa dogovoru znači okretanje leđa Evropi, uz sve posljedice

    Specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar izjavio je danas da je u razgovoru sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem jasno naznačio da okretanje leđa sporazumu znači okretanje leđa Evropi, uz sve posljedice u smislu neuspjeha daljih integracija i bliže saradnje sa Evropom, što je, kako je istakao, ozbiljna posljedica sama po sebi.

    “Prvenstveno moramo odmah smiriti tenzije, a to znači da se nadamo da će gradonačelnici neće pokušati da koriste te zgrade opština i da će se kosovska policija povući iz zgrada, ali i da srpski demonstranti napuste te lokacije. A ako bude novih izbora, i kada dođe do novih izbora, Srbi bi trebalo da na njima učestvuju bez ikakvih preduslova”, rekao je Eskobar.

    On je istakao da je Vučić rekao da će učini sve da iskoristi svoj uticaj da Srbi ponovo učestvuju na izborima na sjeveru KiM.

    Eskobar je naveo da očekuje da dijalog između specijalnog izaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslava Lajčaka i vlade u Prištini bude nastavljen i nakon što on ode iz Beograda.

    “Nadam se da će oni prepoznati da ima jedna posledica, koju sam naznačio, a to je da, kao što sam rekao, okretanje leđa evopskom prijedlogu znači okretanje leđa EU, a tu je i Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD. Mi, kao njihovi prijatelji, ohrabrujemo ih da se usklade sa nama i da se dođe do regionalne stabilnosti”, rekao je Eskobar, prenosi Tanjug.

    Dodao je da “ako Priština ne želi partnerstvo, da će se onda udaljiti od saveza sa NATO-om, što je samo po sebi velika posljedica”.

    Formiranje ZSO pravni zahtjev za prištinsku vladu
    Eskobar je rekao je danas da je formiranje Zajednice srpskih opština pravni zahtjev za prištinsku vladu, i dodao da novi izbori na sjeveru KiM ne treba da čekaju kraj jula.

    “Dakle, pričam o činjenicama. To je u Briselskom sporazumu, u zaključcima Evropskog savjeta, u okviru Ohridskog dogovora. To nije sporazum između Kurtija i Srbije, već Kosova i Srbije. Ako Kosovo želi u proces evroatlantskih integracija, mora to da ispuni. Pitanje je da li će se ostvariti sada ili u okviru neke buduće vlade”, istakao je Eskobar na konferenciji za novinare u Beogradu.

    On je istakao da je Ohridski dogovor “sveobuhvatan” za normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine.

    “Tu se jasno navode odgovornosti obje strane. Može se uraditi sve brzo, uključujući i formiranje ZSO. Možemo imati sve, većinu elemenata”, poručio je on.

    Eskobar je naglasio da, po pitanju novih izbora na sjeveru KiM, “ne želi da čeka do kraja jula, ali da je to plan koji se trenutno razvija”.

    “Dakle, smatram da je najveći izazov za Srbiju da ubedi Srbe na KiM da se vrate u institucije. To je nešto gdje smo usklađeni sa Srbijom. Moramo da se postaramo da Srbi koji učestvuju na izborima i vrate se u institucije, budu dobrodošli”, napomenuo je Eskobar.

    Na pitanje o eventualnom ruskom uticaju na Zapadnom Balkanu, Eskobar je rekao da Rusija ima koristi od podjela u Evropi.

    “Smatram da Rusija nije zainteresovana da dođe do proširenja EU, da koristi krizu u regionu kao nešto čime će dokazati da Zapad ne uspijeva. Istina je da je problem na Kosovu postojao i prije Ukrajine, ali mislim da ovo sada nije posljedica uticaja Rusije”, dodao je Eskobar.

    On je ocijenio da je Sjeverna Makedonija bila važna u postizanju sporazuma, kao i da su prijedlozi Skoplja “manje-više uslađeni sa evropskim prijedlozima”.

    Eskobar nije želio da priča o krajnjim rokovima koje SAD i EU traže od Prištine.

    “Nisam Kurtiju dao nikakav krajnji rok, ono što sam tražio u Prištini, to je – pitao sam koji su naredni koraci. (Specijalni izaslanik EU) Miroslav Lajčak i ja smo rekli da nakon ove posjete moramo da podnesemo izvještaje. Bijela kuća od mene traži da u petak dam najnovije informacije o tome šta se dešava, a i on (Lajčak) mora da izvijesti Žozepa Borelja šta se dešava. Ali, to je naredni korak za mene, nije krajnji rok. Na osnovu narednog izvještaja, donijećemo neke odluke o budućnosti, ali nije nikakav krajnji rok ni za koga”, naveo je Eskobar, prenosi Tanjug.

    Na kraju, Eskobar je rekao da su SAD posvećene da “pomognu Srbiji i Kosovu na način koji odgovara svima” i da to ide ka regionalnom planu koji ide u korist svima koji žive na Zapadnom Balkanu.

    “Ne smijemo da zaboravimo da Balkan može da bude najbrže rastući dio Evrope, najdinamičniji dio Evrope, koji pruža doprinos regionalnoj bezbjednosti”, zaključio je Eskobar.

  • Eskobar postavio ultimatum Kurtiju

    Eskobar postavio ultimatum Kurtiju

    Specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar izjavio je danas da premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti ima dva dana da odgovori na zahtjeve EU i SAD.

    On je novinarima u Prištini rekao da će on i specijalni izaslanik EU za dijalog Miroslav Lajčak u petak obavijestiti javnost da li ima napretka ili ne, prenosi Reporteri.

    Kako je rekao, Kurti je dužan i da se do petka izjasni o pitanju izbora na sjeveru, kao i da Ohrid nema plan B i da sporazum mora da se primjeni.

    Eskobar i Lajčak od ponedjeljka uveče se nalaze u Prištini gdje su razgovarali sa Kurtijem, predsjednicom privremenih prištinskih institucija Vjosom Osmani, predstavnicima tri najveće opozicione stranke i Srpskom listom.

  • Lajčak i Eskobar iznijeli zahtjeve za Kurtija

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak izjavio je da su on i specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar zatražili od premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija da dođe do smirivanja situacije na sjeveru KiM, održavanja novih izbora i povratka dijalogu.

    Lajčak je, nakon sastanka koji je trajao oko dva sata, rekao da nije postignut dogovor sa Kurtijem o održavanju izbora na sjeveru KiM.

    On je precizirao da je, zajedno sa Eskobarom, predstavio Kurtiju prijedlog međunarodne zajednice od tri glavne tačke – deeskalacija situacije na sjeveru KiM, brzo održavanje novih izbora i povratak dijalogu.

    – Da smo postigli dogovor (o izborima), rekao bih to – naveo je Lajčak.

    On je ocijenio da je sastanak sa Kurtijem bio “dug, iskren i težak”.

    Lajčak je rekao da su novi albanski gradonačelnici u opštinama na sjeveru KiM izabrani legalno, ali da nemaju legitimitet.

    – Legalnost ne znači predstavljanje i legitimitet i to je problem koji imamo na sjeveru. Stoga je u interesu Kosova, u interesu svih, da imamo gradonačelnike koji imaju legalitet, ali i legitimitet – naveo je Lajčak.

    Eskobar je rekao da se nada da će njihovi zahtjevi biti saslušani, a na pitanje da li je Kurti prihvatio prijedloge koje su iznijeli odgovorio je da su “na početku misije”.

    On je dodao da SAD poštuju autoritet prištinske vlade i njen ustav, ali je istakao da je poštovanje zakona “nešto drugo” i da pokušava da pronađe “formulu za harmoniju među etničkim grupama”.

    – Nikada nisam vidio ovoliko jedinstva u transatlantskoj zajednici. SAD, EU, NATO i skoro svi prijatelji Kosova imali su iste zahtjeve. Nadamo se da ćemo biti saslušani – poručio je Eskobar, prenosi Reporteri.