Jedna osoba je ubijena, a dvije teže povrijeđene u napadu nožem koji se danas dogodio u školi u Francuskoj.
Kako navodi Le Figaro, napadač je upao u srednju školu u Arasu naoružan nožem uzvikujući Alahu ekber.
Potom je izbo nastavnika, a napadu povrijeđene su još najmanje dvije osobe.
Napadača, kao i njegovog brata, uhapsila je policija. Obojica su čečenskog porijekla, navodi se.
Sve škole u gradu su zatvorene, policija je u pripravnosti, a očekuje se i dolazak ministra policije na lice mjesta.
Francuski ministar unutrašnjih poslova Žerald Darmanin zabranio je danas održavanje svih propalestinskih demonstracija uovoj zemlji.
Darmanin je naveo da će svi strani državljani koji budu kršili zabranu biti “sistematski” deportovani.
Francuski ministar unutrašnjih poslova poručio je regionalnim vlastima da jevrejske škole i sinagoge treba da budu zaštićene vidljivim policijskim prisustvom.
Zabrana propalestinskih demonstracija u Francuskoj objavljena je usljed bojazni evropskih država zbog rasta antisemitizma izazvanog sukobom između Izraela i Hamasa.
Njemačka policija je nešto ranije rastjerala propalestinske demonstrante u Berlinu.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron predstavio je nacionalni “ekološki plan” za smanjenje emisija gasova staklene bašte za 55 odsto i okončanje upotrebe fosilnih goriva do 2030. godine.
Govoreći poslije sastanka sa ministrima, Makron je rekao da će dodatnih 10 milijardi evra biti uloženo u program od 50 tačaka, koji je opisao kao “ekologija na francuski način”, prenosi Gardijan.
“Od suštinskog je značaja da Francuska smanji zavisnost od fosilnih goriva, uglja, benzina i gasa, koje više ne proizvodimo, ali od kojih zavisimo”, naveo je Makron, dodavši da je cilj da se ta zavisnost smanji sa trenutnih 60 na 40 odsto do 2030. godine, prenosi Tanjug.
Istakao je da je prioritet da do januara 2027. godine potpuno bude prekinuto korišćenje uglja za proizvodnju električne energije.
Makronov ekološki plan uključuje i ubrzanje proizvodnje električnih automobila, nove projekte u vezi sa vetroelektranama na moru, otvaranje nekoliko fabrika baterija na severu zemlje, kao i mapu na kojoj će biti predstavljeno gdje se mogu naći prirodni resursi u Francuskoj, uključujući vodonik i osnovne elemente za litijumske baterije.
Pored toga, francuska vlada će uložiti 700 miliona evra za razvoj regionalne željezničke mreže.
Emanuel Makron, francuski predsjednik, najavio je da će Francuska prekinuti svoje vojno prisustvo u Nigeru i povući svog ambasadora iz zemlje nakon puča u kojem je svrgnut predsjednik Mohamed Bazum.
Francuska je zadržala oko 1.500 vojnika u Nigeru od julskog puča i više puta je odbijala naređenje nove hunte da njen ambasador napusti tu zemlju, rekavši da ne priznaje vođe puča kao legitimne, prenosi France 24.
Tenzije između Francuske i Nigera, bivše francuske kolonije, porasle su posljednjih nedjelja, a Makron je nedavno rekao da diplomate preživljavaju od vojnih obroka, skrivajući se u ambasadi.
“Francuska je odlučila da povuče svog ambasadora. Ambasador i nekoliko diplomata će se vratiti u Francusku”, rekao je Makron u intervjuu za francusku nacionalnu televiziju France-2 i dodao da je o tome obavijestio svrgnutog predsjednika Bazuma.
Naveo je da će Francuska “staviti tačku” na vojnu saradnju sa vlastima Nigera i da će se trupe postepeno povlačiti iz te afričke zemlje.
“Trupe će se postepeno povlačiti, a vjerovatno će se potpuno povući do kraja godine. U narednim nedjeljama i mjesecima konsultovaćemo se sa pučistima, jer želimo da se to uradi mirnim putem”, rekao je francuski predsjednik.
Dodao je da je vojno prisustvo Francuske u Nigeru bilo odgovor na zahtjev tadašnje vlade Nigera.
Vođe hunte su prošlog mjeseca dale francuskom ambasadoru Silvenu Iteu rok od 48 sati da ode.
Nakon isteka roka u kojem Francuska nije povukla svog diplomatu, vođe puča su mu oduzele diplomatski imunitet.
Vojna vlada, koja je preuzela vlast u Nigeru, optužila je u petak u Njujorku generalnog sekretara UN Antonija Gutereša da “ometa” puno učešće te zapadnoafričke nacije na godišnjem sastanku svjetskih lidera UN kako bi umirila Francusku i njene saveznike.
Poslanica u francuskom parlamentu i članica desničarske stranke Nacionalnog saveza Marin le Pen mogla bi da pobedi na narednim predsedničkim izborima.
To je danas izjavio franuski ministar unutrašnjih poslova Žerald Darmanen.
“Ako dozvolimo da veliki deo radničke i srednje klase pređu na stranu Marin le Pen, više klase neće nas podržati u drugom krugu. Ključna pitanja su društvena – plate, radni vek, životni troškovi i podrška porodicama. To je ono što bi moglo da dovede do izbora Marin je Pen 2027, a ne pitanja o migracijama”, rekao je Darmanen, kojeg mnogi vide kao potencijalnog kandidata desnog centra na predsedničkim izborima, prenosi Gardijan.
On je istakao da ljudi iz radničke klase žele “povratak autoriteta u škole i na ulice, više čvrstine u pravosudnom sistemu i policiji, i da mogu da žive od plodova svog rada”.
Darmanen se još nije izjasnio da li će se kandidovati na izborima 2027, pošto je blizak saradnik Makrona, kojem se približio nakon što je napustio svog mentora Nikolu Sarkozija 2017.
Le Penova je na prošlogodišnjim predsedničkim izborima izgubila od sadašnjeg predsednika Emanuela Makrona, ali je postigla istorijski uspeh za svoj Nacionalni savez, koji je postao najveća pojedinačna opoziciona stranka u parlamentu.
Pored toga, na narednim izborima Makron joj neće biti konkurent, pošto ne može da se kandiduje za treći uzastopni mandat.
Poslanik Nacionalnog saveza Filip Balar ocenio je da je Darmanen ključni član Makronove elite, i da samo Nacionalni savez razume ”svakodnevne ljude”.
Darmanen je kao ministar finansija pomogao u sprovođenju glavnih Makronovih poreskih mera, a feministički pokreti u zemlji protestovali su kada je 2020. imenovan za ministra unutrašnjih poslova, nakon što ga je jedna žena optužila za silovanje, seksualno uznemiravanje i zloupotrebu poverenja.
Bivši francuski predsjednik Nicolas Sarkozy govorio je o ratu u Ukrajini te je poručio kako su razgovori sa Rusijom jedini način da se riješe problemi.
U intervjuu za francuski list Le Figaro Sarkozy je izjavio kako Evropa treba da razjasni svoju strategiju prema Rusiji i da traži kompromis, umjesto što slijedi “čudnu ideju” finansiranja rata.
“Bez kompromisa ništa neće biti moguće i rizikujemo da se situacija u svakom trenutku degeneriše. Ovo bure baruta može imati strašne posljedice”, rekao je Sarkozy.
Tokom razgovora Sarkozy je komentirao i odluku Vladimira Putina da napadne Ukrajinu.
“Odluka je ozbiljna, ali i neuspješna. Međutim, Rusija je susjed Evrope. Uprkos nesporazumima u zajedničkoj istoriji, oni trebaju nas i mi trebamo njih”, ističe bivši predsjednik Francuske.
Također, Sarkozy se distancirao od Macronovog stava o Ukrajini poručivši da je intuicija predsjednika Francuske bila ispravna, ali da nije uspio nastaviti provoditi takav stav prije svega zbog pritiska sa istoka Evrope.
Odluka Francuske da pošalje Ukrajini rakete dugog dometa je pogrešna i prepuna posljedica po ukrajinsku stranu, izjavio je danas portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.
On je dodao da ostaje da se vidi o kom dometu je riječ, prenose RIA Novosti.
Peskov je rekao da odluka Pariza neće uticati na tok “specijalne vojne operacije”.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je prethodno u Vilnjusu da će Pariz dati Ukrajini rakete dugog dometa, ne precizirajući o kojim raketama je riječ.
Francuska će početi da snabdjeva Ukrajinu raketama dugog dometa kako bi mogla da se brani, izjavio je danas predsjednik Francuske Emanuel Makron.
On je po dolasku na samit NATO-a u Vilnjusu u Litvaniji odbio da iznese detalje o tome koliko i kojih projektila će biti dato Ukrajini.
„Odlučio sam da povećam isporuke oružja i opreme koja bi omogućila Ukrajincima da imaju kapacitet da udare duboko, uz zadržavanje naše doktrine da dozvolimo Ukrajini da brani svoju teritoriju“, rekao je Makron.
U Viljnusu se danas i sutra održava samit NATO-a, a jedna od glavnih tema je situacija u Ukrajini, prenosi Tanjug.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić predočio je francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu posljedice opasnog razvoja situacije na Kosovu i Metohiji i zamolio ga da uloži dodatni napor kako bi se prištinska strana urazumila i što prije vratila u okvire konkretnih razgovora.
Vučić je u telefonskom razgovoru sa Makronom istakao da je nužno da Priština prestane da obesmišljava sve napore usmjerene na deeskalaciju situacije.
– Sada već neskriveno nasilje upereno protiv Srba na Kosovu i Metohiji, sve očiglednije udaljava svaku mogućnost civilizovanog razgovora i pristupa rješavanju otvorenih pitanja. Naglasio sam da Srbija ostaje privržena dijalogu i očuvanju mira, iako je srpska zajednica na Kosovu i Metohiji jedina etnička grupa u Evropi koja je izložena konstantnom nasilju – istakao je Vučić na Instagramu.
On je zahvalio Makronu za spremnost da sasluša Beograd, kao i odlučnost da se dodatno angažuje kako bi bila razriješena izuzetno složena i nadasve opasna situacija na Kosovu i Metohiji.
Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je danas na red i mir, te na otklanjanje korijena višednevnih nemira širom zemlje nakon što je policija ubila sedamnaestogodišnjaka.
Policajac optužen za ubistvo tinejdžera Nahela Merzuka nalazi se u pritvoru, a sudija u Versaju danas je odbio njegov zahtjev za puštanje na slobodu dok traje istraga.
“Svi smo proživjeli važan trenutak u životu naše nacije”, rekao je Makron u gradu Po i dodao da su Francuskoj sada potrebni “red, smirenost, jedinstvo”, kao i da se “radi na dubokim uzrocima onoga što se dogodilo”, prenio je AP.
Makron nije precizirao koji su to uzroci, a okrivio je roditelje mladih izgrednika i društvene mreže, uključujući “Tik tok” i “Snepčet”, za podsticanje nasilja koje se proširilo na oko 500 gradova i naselja.
Neki aktivisti, zajedno sa stanovnicima naselja sa niskim prihodima u kojima je nasilje počelo, kažu da je ubistvo bilo najnoviji dokaz sistematske policijske brutalnosti i neriješenog problema rasne diskriminacije u Francuskoj.
Merzuk je bio sjevernoafričkog porijekla.