Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom.”Upravo sam završio razgovor sa predsednikom Francuske, kojem sam se zahvalio na fer ulozi koju Francuska i on lično imaju u odnosu prema Srbiji i njenim građanima. Razgovor je bio suštinski i veoma konkretan o svim gorućim pitanjima u regionu Zapadnog Balkana, dodatno, i kroz prizmu svih dešavanja na istoku Evrope. Srbija nije u lakoj poziciji, bez ikakve svoje krivice, ali, uveren sam, umeće da pronađe najbolji put i rešenje u očuvanju mira i prosperiteta za sve svoje građane. Pred nama je vreme kada ćemo morati da se ujedinimo, da bismo obezbedili sigurnost i budućnost za našu decu”, napisao je Vučić.
Oznaka: Francuska
-
Zaharova: Lavrov i Le Drijan u ponedjeljak razgovaraju telefonom
Ministri spoljnih poslova Rusije i Francuske Sergej Lavrov i Žan-Iv Le Drijan razgovaraće sutra telefonom, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
“U skladu sa dogovorima, Sergej Lavrov je bio spreman da danas razgovara sa francuskim kolegom. Le Drijan nije mogao. Dakle, telefonski kontakt je zakazan za ponedeljak”, rekla je ona za TAS S.
Predsednik Francuske Emanuel Makron i njegov ruski kolega Vladimir Putin saglasili su se danas da se u narednim satima omogući održavanje sastanka radne grupe s ciljem postizanja primirja na liniji kontakta u Ukrajini, saopštila je Jelisejska palata.
Putin i Makron su se snažno angažovali da preduzmu sve korisne akcije radi, kako navodi zvanični Pariz, “izbegavanja eskalacije, smanjenja rizika i očuvanja mira”.
-
Policija ispalila suzavac na demonstrante u Parizu
Francuska policija ispalila je suzavac na demonstrante u aveniji na Jelisejskim poljima u Parizu neposredno nakon što je u grad ušao “Konvoj slobode”, koji protestuje zbog mjera uvedenih radi suzbijanja širenja virusa korona.
Vozila sa demonstrantima uspjela su da prođu policijske kontrolne punktove u centru Pariza kako bi omeli saobraćaj oko Trijumfalne kapije.
Demonstranti inspirisani sličnim protestima u Kanadi mahali su francuskim zastavama i trubili sirenama vozila uprkos nalogu policije da ne ulaze u Pariz.
Policija je tražila od demonstranata da se kreću nakon što su se popeli na vozila nasred kružnog toka oko Trijumfalne kapije.
Nešto ranije je policija saopštila da su zaustavili oko 500 vozila koja su pokušala da uđu u Pariz i da je uručeno skoro 300 novčanih kazni.
U odvojenom saopštenju, policija navodi da je uhapšeno pet demonstranata na jugu Pariza i da su kod njih pronađene praćke, čekići, noževi i gas maske.
Policija je zbog protesta angažovala više od 7.000 pripadnika bezbjednosnih snaga, postavila je kontrolne punktove, a poslati su oklopni transporteri i vodeni topovi.
Policija je za danas u Parizu odobrila dva ulična marša protivnika vakcinacije i članova “Žutih prsluka”.
-
Potvrđeno – Makron je odbio
Francuski predsednik Emanuel Makron odbio je da se testira na kovid 19 po dolasku u Moskvu gde se sastao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Tu informaciju je potvrdio i Kremlj, tačnije portparol ruskog predsednika Dmitri Peskov, preneo je Sputnjik na engleskom.
Peskov je naglasio da se ne radi o politici i da to nije uticalo na razgovore.
Kako je navedeno, francuskom predsedniku ponuđena opcija ili da uradi PCR test kako bi se približio Putinu ili da poštuje mere predostrožnosti, odnosno fizičku distancu.
Makron je odlučio da uradi ovo drugo, navodno zbog zabrinutosti da će njegovi DNK uzorci završiti u rukama ruskih lekara.
“Znali smo vrlo dobro da to znači da nema rukovanja i taj dugi sto. Ali nismo mogli da prihvatimo da se dočepaju predsednikovog DNK“, rekao je izvor, prenosi Rojters.
Na kraju su se pregovori odvijali za stolom dugim 4 metra, što je izazvalo spekulacije da bi to mogao biti znak hladnih odnosa između Rusije i Zapada. -
“Izgradićemo šest novih nuklearnih reaktora”: Prvi će u rad biti pušten 2035.
Francuska će izgraditi najmanje šest novih nuklearnih reaktora u narednim decenijama, izjavio je predsednik te zemlje Emanuel Makron.
On je tako stavio nuklearnu energiju u središte programa te zemlje na putu ka ugljeničnoj neutralnosti do 2050. godine.
Makron je rekao da će nove elektrane graditi i njima upravljati državna kompanija EDF i da će desetine milijardi evra javnih sredstava biti mobilisano za finansiranje projekata i obezbeđenje finansija EDF-a, prenosi Rojters.
“Ono što našoj zemlji treba, a uslovi postoje, jeste preporod francuske nuklearne industrije”, rekao je Makron, predstavljajući svoju novu nuklearnu strategiju u industrijskom gradu Belfor, na istoku Francuske.
Uz obećanja da će ubrzati i razvoj solarne energije i vetroelektrana na moru u Francuskoj, Makron je takođe najavio da želi da produži životni vek starijih nuklearnih elektrana na 50 ili više godina sa sadašnjih 40 godina, pod uslovom da su bezbedne.
Prema proceni EDF-a, cena za šest novih reaktora iznosiće oko 50 milijardi evra, u zavisnosti od uslova finansiranja.
Prvi novi reaktor, tzv razvijeni Evropski reaktor pod pritiskom (EPR), biće pušten u rad do 2035. godine, rekao je Makron, dodajući da će biti pokrenuta studija za još osam reaktora, mimo početnih šest novih nuklearki.
Francuska će takođe za deset puta povećati svoje kapacitete solarne energije do 2050. godine na više od 100 gigavata (GW) i planira izgradnju 50 morskih vetroelektrana zajedničkog kapaciteta od najmanje 40 GW.
Kapacitet kopnenih vetroturbina, koje nailaze na snažan otpor u javnosti, biće udvostručen do 2050, prema rečima Makrona.
Rojters primećuje da Makronova odluka da produži životni vek postojećih nuklearnih elektrana označava preokret u odnosu na njegovo ranije obećanje da će zatvoriti više od deset od postojećih 56 reaktora EDF-a do 2035. godine.
Novi nuklearni plan sada cementira posvećenost Francuske nuklearnoj energiji, koja je bila glavni oslonac posleratne industrijske moći zemlje, ali čija je budućnost bila neizvesna nakon što su Makron i njegov prethodnik obećali da će smanjiti njen udeo u energetskom miksu zemlje.
Na promenu Makronovog mišljenja uticali su ambiciozni ciljevi Evropske unije za postizanjem nulte emisije CO2 u roku od tri decenije, s fokusom na energiju, uključujući i nuklearnu, čija proizvodnja ima manji ili nulti procenat emisija gasova s efektom staklene bašte nego fosilna goriva.
Rastuće cene energenata i zabrinutost zbog oslanjanja Evrope na uvoz ruskog gasa takođe su doprineli zalaganju francuskih zvaničnika za veću energetsku nezavisnost celog regiona.
Međutim, pitanje nuklearne bezbednosti podelilo je Evropu nakon japanske katastrofe u Fukušimi, pri čemu Francuska snažno lobira da nuklearna energija bude označena kao održiva u novim pravilima Evropske komisije o finansiranju zelenih energetskih projekata, navodi Rojters.
-
Gori štamparija novca, povrijeđeno 30 ljudi
Više od 30 ljudi je povrijeđeno, a stotine je evakuisano iz zapaljene štamparije novca u Šamalijeru u Francuskoj. Vatrogascima je trebalo tri sata da ugase požar.
Vatrogasci su upućeni na lice mjesta, pošto su zaposleni u objektu prebačeni na sigurno. Stanovnicima Šamalijera savjetovano je da ostanu u stanovima i da drže zatvorene prozore.
Vatra je stavljena pod kontrolu poslije tri sata gašenja požara, a lokalne vlasti su saopštile da požar nije zahvatio hemikalije, prenosi Blic.
U saopštenju, zvaničnici su rekli da su 34 osobe zadobile lakše povrede, od kojih je 10 prebačeno u bolnicu na liječenje. Među povrijeđenima su i dva vatrogasca.
-
Macron nakon Moskve danas u Kijevu: Francuz kao u misiji Plavih šljemova
Francuski predsjednik Emmanuel Macron uputio se danas u Kijev nakon što je Rusiji jučer ponudio “konkretne sigurnosne garancije” u pokušaju da odvrati Moskvu od invazije na susjednu Ukrajinu. Istovremeno ruski lider Vladimir Putin obećao je da će tražiti kompromis kao odgovor.
Macronova posjeta dolazi tokom sedmice intenzivne zapadne diplomatske ofanzive usred velikog nagomilavanja ruske vojske na njenoj jugozapadnoj granici što je izazvalo bojazan da bi uskoro mogli umarširati u Ukrajinu, prenosi AFP.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je Macronu da će Moskva “učiniti sve da pronađe kompromise koji svima odgovaraju”, povećavajući izglede za put ka deeskalaciji nestabilne situacije.Putin je rekao da bi nekoliko prijedloga koje je Macron iznio na razgovorima u ponedjeljak mogli predstavljati osnovu za napredak u krizi oko Ukrajine.
“Nekoliko njegovih ideja, prijedloga… moguće je kao osnova za dalje korake”, rekao je Putin nakon više od pet sati razgovora u Kremlju.
Ruski predsjednik nije iznio nikakve detalje, ali je rekao da će dvojica lidera razgovarati telefonom nakon što se Macron sastane s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Francuski predsjednik je rekao da je Putinu dao prijedloge o “konkretnim bezbjednosnim garancijama”.
“Predsjednik Putin me je uvjerio u svoju spremnost da se angažuje u tom smislu i želju da održi stabilnost i teritorijalni integritet Ukrajine“, rekao je Macron.
Francuz je dodao kako “nema sigurnosti za Evropljane ako nema sigurnosti za Rusiju”.
Francusko predsjedništvo je saopštilo da prijedlozi uključuju angažman obje strane da ne poduzimaju nikakvu novu vojnu akciju, pokretanje novog strateškog dijaloga i napore za oživljavanje mirovnog procesa u sukobu Kijeva sa separatistima koje podržava Moskva u istočnoj Ukrajini.
Uz rastuće tenzije između Moskve i Ukrajine i njenih saveznika, Macron je bio prvi najviši zapadni lider koji se sastao sa Putinom od početka krize u decembru.
Putin je negirao da se Rusija agresivno ponašala prema Ukrajini ili Zapadu, rekavši da “mi nismo ti koji se krećemo prema granicama NATO-a”.
“Ako se Ukrajina pridruži zapadnom vojnom bloku, Rusija bi mogla biti uvučena u sukob sa evropskim zemljama”, dodao je.
“Da li želite da Francuska uđe u rat sa Rusijom?”, rekao je Putin.
Ukrajina, bivša sovjetska republika, izrazila je želju za bližim vezama sa Zapadom i članstvom u vojnom savezu NATO-a koji je nastojao obuzdati Moskvu i njene komunističke saveznike tokom Hladnog rata.
Putin se požalio da je širenje NATO-a na istok nakon završetka Hladnog rata narušilo sigurnost Rusije.
-
Macron poručio Putinu da nastoji izbjeći rat i izgraditi povjerenje
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, najviši zapadni lider koji će posjetiti Moskvu otkako je Rusija počela gomilati trupe na granici s Ukrajinom, rekao je Vladimiru Putinu na početku razgovora u Kremlju u ponedjeljak da želi izbjeći rat i izgradi povjerenje.
Macron je rekao ruskom predsjedniku da traži “korisni” odgovor “koji nam, naravno, omogućava da izbjegnemo rat i da izgradimo cigle povjerenja, stabilnosti, vidljivosti”. Putin je sa svoje strane rekao da Rusija i Francuska dijele “zajedničku zabrinutost o tome šta se dešava u sferi sigurnosti u Evropi”.
“Vidim koliko napora ulaže sadašnje rukovodstvo Francuske i predsjednik lično u cilju rješavanja krize koja se odnosi na obezbjeđivanje jednake sigurnosti u Evropi za ozbiljnu historijsku perspektivu”, rekao je Putin.
Macron, za kojeg se očekuje da će tražiti reizbor u aprilu, pozicionirao se kao potencijalni posrednik, a francuski zvaničnici izražavaju skepticizam prema predviđanjima Washingtona, Londona i drugih zapadnih prijestolnica da je ruski napad neizbježan.
“Geopolitički cilj Rusije danas očigledno nije Ukrajina, već da se razjasne pravila kohabitacije s NATO-om i EU”, rekao je Macron za list Journal du Dimanche uoči svog puta u Rusiju.
“Prilično sam optimista, ali ne vjerujem u spontana čuda”, rekao je Macron.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je uoči razgovora rekao da je “situacija je previše složena da bismo očekivali odlučujuće pomake u toku jednog sastanka.”
Rusija je rasporedila više od 100.000 vojnika u blizini ukrajinskih granica. Poriče planiranje invazije, ali kaže da je spreman da preduzme neodređene “vojno-tehničke mjere” ako zahtjevi ne budu ispunjeni, uključujući obećanje NATO-a da nikada neće prihvatiti Ukrajinu i da će povući neke trupe iz istočne Evrope.
-
Macron opravdava Rusiju uoči puta u Moskvu, smatra da bi Zapad trebao napraviti ustupke
Francuski predsjednik Emmanuel Macron optimističan je da može osigurati deeskalaciju oko Ukrajine kada u ponedjeljak otputuje u Moskvu kako bi se sastao sa Vladimirom Putinom, ali je dao naslutiti da bi zapadne zemlje mogle morati učiniti ustupke Kremlju.
Njegova prognoza o diplomatskom kompromisu potaknut će uzbunu među onima koji zagovaraju čvršći stav prema Rusiji, posebno u prijestolnicama srednje i istočne Europe koje strahuju od ruske agresije. U intervjuu za list Journal du Dimanche prije svog odlaska, Macron je ne samo umanjio strahove da je Putinova stvarna strateška ambicija okupacija Ukrajine, već je također opravdao Rusiju rekavši da razumije potrebu Moskve da brani svoje sigurnosne interese.
“Intenzitet dijaloga koji smo imali s Rusijom i ova posjeta Moskvi vjerojatno će spriječiti vojnu operaciju da se dogodi. Zatim ćemo razgovarati o uvjetima deeskalacije”, rekao je.
“Uvijek sam bio u dubokom dijalogu s predsjednikom Putinom i naša je odgovornost izgraditi historijska rješenja”, dodao je.
Putin je rasporedio oko 130.000 vojnika na ukrajinskim granicama unutar Rusije i Bjelorusije, izazivajući strah od neposredne invazije.
Macron je, međutim, tvrdio da osvajanje nije Putinov konačni cilj.
“Geopolitički cilj današnje Rusije očito nije Ukrajina, već definisanje pravila kohabitacije s NATO-om i EU”, rekao je.
Rusija postavlja brojne zahtjeve, uključujući da se NATO obveže da se neće širiti, posebno na istok u Ukrajinu, i da će zadržati svoju vojnu infrastrukturu na mjestu gdje je bila 1997. Mnoge članice NATO-a odbacuju rusku listu želja iz ruke, a nacije uključujući SAD, Veliku Britaniju , Poljska i Turska naoružavaju Kijev u pokušaju da odvrate Putina od prelaska granice.
Međutim, Macron je rekao da Rusija u skladu sa svojim pravom nastoji pregovarati o sigurnosnim garancijama.
“Sigurnost i suverenitet Ukrajine ili bilo koje druge evropske države ne mogu biti predmet kompromisa, dok je također legitimno da Rusija postavlja pitanje vlastite sigurnosti”, rekao je Macron.
Sklapanje dogovora, međutim, može značiti odustajanje od nečega.
“Moramo biti vrlo realni. Nećemo povlačiti jednostrane poteze, ali je bitno izbjeći pogoršanje situacije prije nego što izgradimo mehanizme i recipročne geste povjerenja”,naglasio je Macron.
“Moramo zaštititi našu evropsku braću predlažući novu ravnotežu koja će očuvati njihov suverenitet i mir. To se mora učiniti uz poštovanje Rusije i razumijevanja savremenih trauma ovog velikog naroda i nacije”, rekao je francuski predsjednik.
Nakon sastanka s Putinom u ponedjeljak, Macron će sutradan otputovati u Kijev kako bi razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Putovanje francuskog šefa države dolazi u trenutku kada je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nazvao rusko vojno raspoređivanje “najvećim od Hladnog rata”. Ranije ove sedmice, Joe Biden naredio je raspoređivanje oko 3000 američkih vojnika u Poljsku, Njemačku i Rumuniju.
Otkako je Macron izabran 2017., nastavio je dijalog s Putinom – iako je njegova prva predsjednička kampanja navodno bila na meti hakera koje podržava Rusija. Strategija francuskog predsjednika – koja se ponekad naziva “naivnom”, kako je priznao i sam predsjednikov pomoćnik u vezi s Rusijom – još nije donijela strateški napredak.
Uoči putovanja u ponedjeljak, francuski predsjednik i njegov ruski kolega razgovarali su telefonom više puta u posljednjih nekoliko dana, a Putin se požalio da su zapadne zemlje odbile poslušati temeljne zahtjeve Rusije.
-
Makron sa Džonsonom o ukrajinskoj krizi
Francuski predsjednik Emanuel Makron razgovarao je danas telefonom o ukrajinskoj krizi sa britanskim premijerom Borisom Džonsonom i podvukao potrebu #održavanja dijaloga radi deeskalacije situacije“, saopšteno je iz Jelisejske palate.
Makron bi sljedeće nedjelje trebalo da posjeti Rusiju, koja je koncentrisala dodatne trupe u blizini granice sa Ukrajinom, izazivajući strah Zapada od moguće invazije, što Moskva kategorički negira, prenosi Rojters.
Francuski predsjednik razgovarao je danas telefonom i sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom, a ako je saopšteno iz njegovog kabineta, u razgovoru je naglasio “potrebu da se nastavi sa ulaganjem napora na deeskalaciji putem dijaloga”, uz poštovanje “osnovnih principa evropske bezbjednosti, suvereniteta država i prava koja iz toga proističu.”
Makron je imao u četvrtak odvojene razgovore sa ruskim i ukrajinskim predsjednicima, Vladimirom Putinom i Volodimirom Zelenskim, o šansama za nastavak diplomatskog puta koji bi doveo do deeskalacije ukrajinske krize.
Prema najavama iz Jelisejske palate on će otputovati 7. februara u Moskvu na razgovor sa Putinom, a dan kasnije u Ukrajinu, gdje će razgovarati sa Zelenskim, navodi Rojters.