Upitan da prokomentariše odnose Moskve i Pariza, portparol Kremlja Dmitri Peskov rekao je danas da je Francuska neprijateljska zemlja.
“Francuska nije prijateljska zemlja Rusiji zbog sankcija i antiruskih poteza”, kazao je Peskov, prenio je TASS.
On je naglasio da je Francuska, zapravo, “neprijateljska zemlja”.
Francuski predsjednik Emanuel Makron prenio je iranskom predsjedniku Ibrahimu Raisiju da je razočaran zbog nedostatka napretka u razgovorima o obnovi nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.
Francuski lider zatražio je od Raisija da donese “jasan izbor” za postizanje dogovora i povratku u sprovođenje iranskih obaveza preuzetih sporazumom iz 2015. godine, saopšteno je iz kancelarije francuskog predsjednika.
Makron je izrazio uvjerenje da je takav ishod još moguć ali da treba da se desi što je prije moguće.
Iran je junu počeo sa uklanjanjem nadzorne opreme Međunarodne agencije za atomsku energije /IAEA/ postavljene prije postignutog dogovora sa svjetskim silama 2015. godine.
Prema sporazumu sa svjetskim silama iz 2015. godine, Iran se saglasio da će ograničiti svoj nuklearni program, a zauzvrat će biti ukinute zapadne sankcije.
Bivši predsjednik SAD Donald Tramp povukao je Ameriku iz sporazuma koji je ograničavao nuklearni program Irana u zamjenu za ublažavanje zapadnih sankcija.
Jedna od glavnih pritužbi Trampa bila je da sporazum nije pokrio raketni program Irana ili podršku Teherana oružanim grupama na Bliskom istoku koje Zapad smatra terorističkim.
Lider francuske stranke krajnje desnice Nacionalno okupljanje Marin Le Pen rekla je da su sankcije EU protiv Rusije “potpuno neefikasne” i da su više kaznile Francuze nego Ruse.
Le Penova je za francusku televizijsku stanicu “BMF” rekla da su sankcije obogatile Rusiju.
Prema njenim riječima, zbog zapadnih sankcija Francuska mora da kupuje naftu od Indije, koja i sama zavisi od izvoza tog energenta iz Rusije.
EU je uvela niz sankcija Rusiji nakon početka specijalne vojne operacije u Ukrajini krajem februara.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekonstruisao je danas Vladu u pokušaju da se prilagodi novoj političkoj relanosti poslije parlamentarnih izbora na kojima njegov centristički savez nije osvojio većinu u parlamentu.
Kristof Bešu je novi ministar za okolinu, a Fransoa Braun je novi ministar zdravstva.
Zamijenjen je i ministar za politiku o licima sa invaliditetom Damijen Abad, koji je pod istragom zbog sumnje da je počinio silovanje i nedolično se seksualno ponašao.
Makron je prije izbora rekao da će u Vladi ostati samo ministri koji budu zadržali svoje mandate u parlamentu.
Dva od 15 ministara nisu ponovo izabrani u parlament u dva kruga izbora prošlog mjeseca i danas su zamijenjeni, prenosi AP.
Vlada će tokom dana održati prvu sjednicu u novom sastavu.
Optužbe protiv Abada iznesene su samo nekoliko dana nakon što je premijer Elisabet Borne, prva žena na ovoj poziciji u Francuskoj, objavila sastav svog kabineta 22. maja.
Makronova koalicija Zajedno osvojila je najviše mjesta u parlamentu – 44, ali nema većinu pošto su dosta glasova dobili ljevičarska koalicija i Nacionalni skup na čijem je čelu Marin Le Pen.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova danas je, komentarišući razgovor predsednika Francuske i Rusije Emanuela Makrona i Vladimira Putina koji je snimio francuski režiser Gi Lagaš, a čiji su transkript objavili francuski mediji, rekla da to pokazuje kako u Francuskoj tumače reč “diplomatija”.
Zaharova je u intervjuu za televiziju Rusija-1 ocenila da je Pariz narušio poverljivost razgovora između dvojice lidera.
“Kada se vode razgovori na najvišem nivou, prirodno, to je poverljivo, to su prirodno razgovori iza zatvorenih vrata. Ispostavilo se da su pre nekoliko meseci, kada je Makron pozvao ruskog predsednika, ceo razgovor zabeležili novinari, koji su ga snimali. Ovo je primer da oni ovako tumače reč diplomatija”, rekla je Zaharova, prenosi TAS S.
Zaharova je ocenila da je reč o potezu bez presedana, dodaju RIA Novosti.
Francuski režiser Gi Lagaš snimio je dokumentarni film “Predsednik, Evropa rat” koji se bavi diplomatskim pokušajima Makrona da reši ukrajinsku krizu, uključujući njegovim razgovorima sa ruskim predsednikom i drugim liderima.
Film je prikazan na televiziji Frans 2 u četvrtak, a francuski mediji preneli su u celosti transkript razgovora Makrona i Putina, koji su dvojica lidera vodila 20. februara, četiri dana pre početka rata u Ukrajini.
Lagaš je, kako je ranije objavio Dojče vele, prvobitno planirao da snimi film o funkcionisanju Evropske unije kada je Francuska preuzela predsedavanje Savetom EU u januaru ove godine, ali je promenio planove kada je eskalirao rizik od sukoba u Evropi.
U filmu se u jednom trenutku tokom telefonskog razgovora 20. februara čuje kako je Makron podigao glas kada ga je Putin optužio da pokušava da revidira sporazum iz Minska, a Putin je rekao da treba uzeti u obzir predloge proruskih snaga u istočnoj Ukrajini.
“Ne znam gde je vaš avokat naučio pravo da kaže da u suverenoj zemlji, pravne dokumente predlažu separatističke grupe, a ne demokratski izabrane vlasti”, rekao je Makron Putinu tokom razgovora.
Na to je Putin odgovorio da ukrajinska vlada nije demokratski izabrana.
“Ona je došla na vlast tokom krvavog puča. Ljudi su živi spaljeni, to je bilo krvoproliće. Zelenski je jedan od odgovornih”, rekao je Putin misleći na spaljivanje zgrade u Odesi 214. godine, tokom kojih je poginulo oko 50 ljudi.
Makron je rekao da će pozvati Zelenskog da “smiri sve”, i to ne samo među ukrajinskim oružanim snagama, već i na društvenim medijima, ali je pozvao i Putina da apeluje na uzdržanost među svojim vojnicima na granici.
Na kraju, Makron je predložio Putinu da se sastane u Ženevi sa Bajdenom, na šta se Putin u načelu saglasio, ali je rekao da će razgovarati sa svojim pomoćnicima i insistirao da sastanak treba da bude temeljno pripremljen.
Broj zaraženih virusom korona u Francuskoj je u porastu zbog čega zvaničnici pozivaju ili preporučuju građanima da ponovo nose zaštitne maske.
U protekle dvije sedmice u Francuskoj je broj pacijenata primljenih u bolnicu zbog virusa korona povećan na skoro 1.000 dnevno.
Broj zaraženih, takođe je u porastu širom Evrope i SAD, ali je u Francuskoj veoma visok broj primljenih pacijenata u bolnice.
Portparol francuske administracije Olivija Gregoar rekla je da ne postoje planovi za ponovno uvođenje regulativa na nacionalnom nivou za ograničenje okupljanja u zatvorenom prostoru i drugim aktivnostima.
“Francuzima je dosta zabrana. Uvjereni smo da će se ljudi odgovorno onašati”, izjavila je ona za francuske medije.
Francuska televizija učestvovala je u izradi dokumentarnog filma “Predsjednik, Evropa i rat”, a unutar kojeg će prvi put biti prikazani razgovori između Emmanuela Macrona i Vladimira Putina samo nekoliko dana prije početka ruske invazije na Ukrajinu.
Premijera filma zakazana je za 30. juni, a pored razmišljanja francuskog predsjednika o ratu u Ukrajini, javnost će se prvi put upoznati s detaljima razgovora lidera Francuske i Rusije koji su obavljeni 20. februara, samo četiri dana prije invazije.
Tokom razgovora s Putinom, u trenucima kada je situacija u Evropi već bila napeta, francuski predsjednik je ruskom lideru ponudio razgovor s predsjednikom SAD-a u Ženevi.
“Od našeg posljednjeg razgovora tenzije su nastavile rasti, a znate moju posvećenost i odlučnost da nastavim dijalog. Želio bih prvo da mi opišete situaciju i da mi sasvim direktno kažete koje su vaše namjere. Nakon toga, želio bih s vama vidjeti da li vam mogu dati neke prijedloge”, rekao je Macron.
Nakon toga, Putin je rekao kako svi u Evropi dobro znaju šta se dešava.
“Vi i kancelar Scholz ste mi rekli da je Zelenski spreman povući potez, da je pripremio nacrt zakona za implementaciju sporazuma iz Minska. Međutim, naš dragi kolega Zelenski ne čini ništa. On vas laže. Ne znam da li ste čuli njegovu jučerašnju izjavu u kojoj je rekao da Ukrajina mora imati pristup atomskom oružju. Također, rekli ste da se sporazumi iz Minska moraju revidirati kako bi bili primjenjivi”, poručio je ruski lider na početku razgovora.
Ipak, Macron je poručio kako nikada nije uputio takve riječi.
“Vladimire, kao prvo, nikada nisam rekao da se sporazumi moraju revidirati. To nisam rekao ni u Berlinu, ni Kijevu kao ni u Parizu. Rekao sam da se moraju primjenjivati, da se stvari moraju poštovati”, poručio je francuski predsjednik.
Naglasio je i kako ima nekoliko primjedbi na djelovanje separatista na istoku Ukrajine.
“Ne očekuje se da će osnova rasprave biti tekst koji su podnijeli separatisti. Nisu separatisti ti koji će predlagati ukrajinske zakone”, govori Macron tokom razgovora.
Na ove riječi, Putin je uzvratio kako ne razumije kakav problem Macron ima sa separatistima.
“Slušaj Emmanuel, ne razumijem tvoj problem sa separatistima. Oni su barem učinili sve što je potrebno, na naše insistiranje, da se otvori konstruktivan dijalog s ukrajinskim vlastima. Naravno, imamo potpuno drugačije tumačenje situacije. Tokom našeg posljednjeg sastanka, podsjetio sam vas, pa čak i pročitao članove 9., 11. i 12. sporazuma iz Minska”, ističe Putin.
Nakon toga, Macron je pojasnio kako taj sporazum ima ispred sebe.
“Imam ih ispred sebe! Piše da Vlada Ukrajine predlaže, i to u konsultaciji i dogovoru s predstavnicima okruga Donjeck i Lugansk, u okviru tripartitne kontakt grupe. Ne znam gdje je vaš advokat učio pravo. Samo gledam tekstove i pokušavam ih primijeniti. I ne znam koji će vam pravnik moći reći da u suverenoj zemlji tekstove zakona predlažu separatističke grupe, a ne demokratski izabrane vlasti”, rekao je predsjednik Francuske.
Prema navodima medija, ton Vladimira Putina u nastavku razgovora se zaoštrio.
“Ovo nije demokratski izabrana vlast. Došli su na vlast pučem, ljudi su živi spaljeni, desilo se krvoproliće i Zelenski je jedan od odgovornih. Slušajte me pažljivo. Princip dijaloga je da vodi računa o interesima druge strane. Prijedlozi stoje, separatisti, kako ih nazivate, prenijeli su poruku Ukrajinicima, ali nisu dobili odgovor. Gdje je tu dijalog?”, pitao je Putin Macrona.
Ipak, Macron se držao priče kako separatisti nemaju šta pregovarati u kontekstu ukrajinske krize.
“Ono što tražimo od njih je da reaguju na tekstove Ukrajinaca i tako se mora raditi jer je to zakon. Ovo što ste rekli baca sumnju na vašu vlastitu volju da poštujete sporazume iz Minska”, mišljenja je Macron.
Ruski predsjednik, nastavio je voditi razgovor u “nervoznom” tonu.
“Slušaj me. Čuješ li me? Opet vam kažem, separatisti kako ih vi nazivate su reagovali na prijedloge ukrajinskih vlasti. Oni su odgovorili, ali ukrajinska strana nije”, rekao je Putin.
Nakon toga, Macron je predložio održavanje sastanka koji bi trebao riješiti nesuglasice.
“Uredu, ono što vam predlažem je da zahtijevamo sastanak svih strana u okviru kontakt grupe kako bismo nastavili dalje. Sutra možemo tražiti da se ovaj posao obavi. To ću tražiti od Zelenskog. Ako se dogovorimo, zatražit ću sastanak već sutra”, poručio je Macron te je priznao kako čini sve da utječe na Ukrajince.
Međutim, Putin je naglasio kako to što Macron radi nije efikasno, na što je francuski predsjednik odgovorio:
“Trebaš mi malo pomoći. Situacija na liniji kontakta je veoma napeta. Zaista sam jučer zvao Zelenskog da se smiri. Opet ću mu reći da se smiri, da smiri Oružane snage Ukrajine kao i da se smiri na društvenim mrežama. Međutim, ono što vidim je da možete pozvati i vaše snage da se smire. Jučer je bilo dosta granatiranja. Ako želimo dati šansu dijalogu, moramo smiriti stvari u regiji. Kako se kreće proces vojnih vježbi?”, pitao je Macron.
Iako je Putin rekao da se vježbe odvijaju po planu i da bi trebale završiti s noći sa 20. na 21. februar, naglasio je kako će vojska još neko vrijeme ostati na granicama.
“Sigurno ćemo ostati vojno prisutni na granici dok se situacija u Donbasu ne smiri. Rasprava će se voditi u konsultaciji s ministarstvima odbrane i vanjskih poslova”, rekao je Putin tokom razgovora.
Na kraju, Emmanuel Macron je pojasnio kako je za njega izbjegavanje tenzija apsolutni preduslov.
“Ono što je meni bitno jeste da imamo situaciju pod kontrolom. Tu mnogo računam na tebe. Ne dajte se isprovocirati u narednim satima i danima. Htio sam da vam dam dva konkretna prijedloga. Prvo, organizaciju sastanka između vas i Bidena u narednih nekoliko dana u Ženevi. Razgovarao sam s njim i rekao mi je da je spreman na to. Predsjednik Biden je također razmišljao o načinima za vjerodostojnu deeskalaciju situacije. Reci mi datum koji ti odgovara”, zaključio je Macron.
Na kraju, ruski lider je rekao kako mu je uvijek zabavno razgovarati s Macronom.
“Hvala ti puno Emmanuele. Uvijek je zadovoljstvo i velika čast razgovarati s evropskim i američkim kolegama. Uvijek mi je jako zabavno razgovarati s vama jer smo u odnosu povjerenja. Dakle, Emmanuele predlažem ti da pokreneš stvari. Prije svega, morate unaprijed pripremiti ovaj sastanak. Tek poslije ćemo moći da pričamo od detaljima”, rekao je Putin i tako potvrdio da se načelno slaže sa organizacijom sastanka između Bidena i njega.
Takođe, Putin se našalio i rekao kako je razgovor vodio iz teretane.
“Da budem iskren, htio sam da idem igrati hokej na ledu, a evo razgovaram s tobom iz teretane prije nego što počnem sa vježbama”, zaključio je Putin.
Iako je razgovor završen u pozitivnom tonu, samo nekoliko dana kasnije situacija u svijetu se drastično promijenila. Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu, a razgovor između Bidena i Putina u Ženevi nikada nije održan.
Dok Evropska unija pokušava obustaviti uvoz ruske nafte i plina zbog ruske agresije nad Ukrajinom, Francuska je računala na svoje nuklearne elektrane kako bi prebrodila nadolazeću energetsku krizu.
Nuklearna energija osigurava oko 70 posto električne energije u Francuskoj, što je veći udio od bilo koje druge zemlje na svijetu.
No, oko polovice francuske atomske flote, najveće u Evropi, isključeno je iz mreže jer se oluja neočekivanih problema kovitla oko nacionalnog nuklearnog operatera, Electricite de France (EDF).
Prema službenim podacima EDF-a, u sastavu te kompanije je 56 nuklearnih reaktora u 18 elektrana, što je daleko najveći potencijal nuklearki u EU te drugi, odmah iza SAD-a, na svijetu. No, New York Times tvrdi da od 56 raspoloživih reaktora gotovo polovica trenutno nije u funkciji zbog kvarova, remonta ili nedostatka rezervnih dijelova.
Prekidi u EDF-u, najvećem evropskom izvozniku električne energije, doveli su do pada proizvodnje nuklearne energije u Francuskoj na najniži nivo u gotovo 30 godina, gurajući iznos francuskih računa za struju na rekordno visok nivo, baš u trenutku kada rat u Ukrajini podstiče širu inflaciju.
Umjesto da pumpa ogromne količine električne energije u Veliku Britaniju, Italiju i druge evropske zemlje koje okreću leđa ruskoj nafti, Francuska se suočava sa uznemirujućom perspektivom da se ove zime suoči s nestašicom električne energije i da mora uvoziti struju.
Problem zasigurno nije mogao doćiu gorem trenutku jer su cijene nafte dosegnule rekordne vrijednosti nakon što je Evropska unija pristala na embargo ruske nafte, pojačavajući ekonomsku krizu u Evropi i dodatno povećavajući troškove života koje Francuska i druge zemlje pokušavaju riješiti.
Cijena prirodnog gasa koji Francuska koristi da nadoknadi fluktuacije u energiji na nuklearni pogon, također je porasla.
Kako ruska agresija redefinira evropska energetska razmatranja, zagovornici nuklearne energije kažu da ona može pomoći da se premosti evropski deficit goriva, nadopunjujući promjenu koja je već bila u toku kako bi se energija vjetra, sunca i drugih obnovljivih izvora energije prilagodila ispunjavanju ambicioznih ciljeva klimatskih promjena.
Ali rješavanje krize u EDF-u neće biti lako za tako kratko vrijeme.
Francuska konzervativna stranka Republikanci odbacila je mogućnost formiranja koalicije sa centrističkim blokom koji predvodi predsjednik Francuske Emanuel Makron.
Partija je nakon izbora tokom vikenda odbacila i mogućnost postizanja dogovora o saradnji, piše Rojters.
“Ovaj stav je gotovo jednoglasan”, izjavio je lider Republikanaca Kristijan Jakob.
Centristički blok francuskog predsjednika obezbijedio je 245 od 577 mjesta na parlamentarnim izborima u Francuskoj, ali nema apsolutnu većinu, pokazali su ranije objavljeni konačni podaci.
Stranka krajnje desnice Nacionalni skup Marin Le Pen osvojila je 89 mjesta u parlamentu, što je najveći uspjeh ove partije, dok će novi levičarski blok Nupes, na čelu sa tvrdolevičarskim Žan-Likom Melanšonom, činiti najveću opozicionu snagu.
Za apsolutnu većinu u parlamentu potrebno je 289 mjesta.
Makronove opcije uključuju formiranje vladajuće koalicije ili predsjedavanje manjinskom vladom koja mora da uđe u pregovore sa protivnicima na osnovu zakona. Alternativa ako se ne postigne dogovor jeste da druga najveća privreda evrozone bude blokirana.
Predsjednica Nacionalnog okupljanja Marin le Pen najavila je danas će se povući sa čela te stranke, kako bi se posvetila vođenju poslaničke grupe u novom sazivu francuskog parlamenta.
Le Pen je to rekla za BFM TV nakon što je njena desničarska partija ostvarila istorijski rezultat s osvojenih 89 poslaničkih mjesta na juče održanom drugom krugu parlamentarnih izbora.
Na parlamentarnim izborima koalicija “Zajedno” francuskog predsjednika Emanuela Makrona nije uspjela da zadrži apsolutnu većinu u donjem domu.
Umjesto potrebnih 289 mandata, “Zajedno” dobio je 245 mandata u parlamentu koji broji 577 mjesta, dok je ljevičarskoj koaliciji “Nupes” Žan-Lik Melanšona pripao 131 mandat.