Ankara i dalje ostaje pri stavu da ne podržava ulazak Švedske i Finske u NATO, izjavio je danas turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan na konferenciji za novinare poslije razgovora sa predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom.
“Švedska televizija je emitovala intervjue sa vođama terorističkih grupa. Poslije ovoga ne možemo da kažemo da su dobrodošli u NATO. Isto važi i za Finsku”, istakao je turski predsjednik, prenosi agencija TASS.
Strahovanja Turske zbog zahtjeva za članstvo Švedske i Finske zasnovana su na pravednim i zakonitim osnovama, rekao je predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan generalnom sekretaru NATO Jensu Stoltenbergu tokom telefonskog razgovora.
“Obje države bi trebalo jasno da stave do znanja da prestaju da podržavaju terorizam, da su ukinule sankcije Turskoj, i da su spremne da pokažu solidarnost s Alijansom”, prenio je Erdogan Stoltenbergu, kako je javio Rojtes.
Erdogan je rekao da Ankara ne može da kaže “da” članstvu Finske i Švedske u NATO, jer ne može da vjeruje njihovim uvjeravanjima o odnosima sa predstavnicima Radničke partije Kurdistana, koja je u Turskoj zabranjena i smatra se terorističkom.
Ankara neće promijeniti stav o prijemu Švedske i Finske u NATO, dok te dvije zemlje ne preduzmu neophodne korake, poručio je turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan, prenosi TASS.
“Turska želi da zemlje kandidati obuzdaju aktivnosti svih terorističkih organizacija i izruče članove tih organizacija. Vlastima u ovim zemljama pružili smo jasne dokaze i čekamo njihovu akciju. Turska takođe želi da ove zemlje podrže antiterorističke operacije članica NATO-a. Terorizam je prijetnja za sve članice i zemlje kandidati treba da prepoznaju tu realnost prije pridruživanja. Ako ne preduzmu neophodne korake, Turska neće promijeniti svoje stav po ovom pitanju”, istakao je Erdoan u tekstu za Ekonomist.
On je naveo da “prigovor Turske na prijem Švedske i Finske, koje su ostale neutralne do najnovijih dešavanja, predstavlja odlučujući korak preduzet u ime svih država koje su do sada bile na meti terorističkih organizacija”.
“Terorizam nema religiju, naciju ili boju. Jedan od osnovnih ciljeva NATO je da se svaka država članica odlučno suprotstavi bilo kojoj organizaciji koja ima za cilj da nanese štetu civilnom stanovništvu. Nijedna zemlja nema nikakve privilegije u tom pogledu”, rekao je turski predsjednik.
Turska se protivi zahtjevu Finske i Švedske da se pridruže Sjevernoatlantskoj alijansi navodeći da te dvije države pružaju utočište za osobe povezane s militantnom grupom Radničkom partijom Kurdistana (PKK) i druge koje smatraju teroristima, a Ankari smeta i što su te dvije države zabranile 2019. izvoz oružja u Tursku.
Ankara je 25. maja bila domaćin razgovora između Turske, Švedske i Finske, gdje su skandinavskim zemljama dostavljeni materijali o djelovanju terorističkih organizacija na njihovom tlu i turski zahtjevi u tom pogledu, navodi TASS.
Predsednik Turske Redžep Tajip Erdoan izjavio je da prošlonedeljni razgovori sa finskim i švedskim delegacijama nisu bili na očekivanom nivou i da Ankara ne može da kaže “da” zemljama koje podržavaju terorizam da uđu u NATO, javila je danas turska državna televizija TRT aber.
Turska se protivi pridruživanju Švedske i Finske Alijansi, a navodi se da je Erdoan rekao novinarim, po povratku iz jučerašnje posete Azerbejdžanu, da te zemlje nisu ni poštene, ni iskrene, prenio je Reuters.
“Sve dok je Tajip Erdoan na čelu Republike Turske, definitivno ne možemo reći ”da” ulasku u NATO zemljama koje podržavaju terorizam”, istakao je on.
Finski ministar spoljnih poslova Peka Havisto izrazio je optimizam da će prije ili kasnije Finska i Švedska biti članice NATO i rekao da će se razgovori sa turskom vladom nastaviti jer Ankara prijeti da će blokirati pridruživanje dve države alijansi.
U intervjuu za CNN Havisto je rekao da očekuje da će se tema o članstvu Finske u NATO i prevazilaženju trenutnog protivljenja Turske pojaviti u njegovim razgovorima sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom tokom njihovog susreta kasnije danas, dodajući da je prilično uvjeren da su i druge zemlje NATO razgovarale sa Turskom.
Delegacije Finske i Švedske, koje su prošle nedelje zvanično podnijele zahtjev za članstvo u NATO, otputovale su u Tursku ranije ove nedelje na razgovore o pristupanju NATO.
Sve članice NATO moraju odobriti pristupanje novih članica.
Havisto, koji nije prisustvovao razgovorima, nazvao je to dobrim sastankom i rekao da je trajao pet sati.
On je kazao da postoje evropski i finski zakoni i politike koje usmeravaju akcije Finske u vezi sa glavnim zahtjevima Turske – proglašenjem Radničke partije Kurdistana (PKK) terorističkom organizacijom, ukidanjem kontrole izvoza oružja, izručenjem kurdskih militanata koje Turska smatra teroristima.
Međutim, Ibrahim Kalin, portparol predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana rekao je poslije posjete delegacije da proces ne može da napreduje ukoliko se bezbjednosni problemi Turske ne riješe konkretnim potezima.
Havisto je rekao da je postojao dogovor da se ti razgovori nastave, ali da sledeća runda još nije dogovorena.
“Iz naše perspektive vremenski okvir je od suštinskog značaja, jer se radujemo samitu NATO u Madridu. Nadamo se da će tokom samita NATO nove članice biti barem pozdravljene i potvrđena ”Politika otvorenih vrata” NATO, ali naravno, pravo je svake države članice da utiče na proces”, rekao je on.
Helsinki ne pozdravlja ustupke na putu Ukrajine ka Evropskoj uniji, rekla je danas finska premijerka Sana Marin u intervjuu za portal Ile.
“Ne mislim da treba da pravimo izuzetke za Ukrajinu, neophodno je da se ispoštuju kriterijumi”, rekla je Marin.
Dodala je da ne vidi ništa loše u statusu kandidata za Ukrajinu, uz napomenu da takav status ne znači da će ta zemlja “sutra postati članica EU”, prenosi RIA Novosti.
“Naravno da će članstvo zahtevati mnogo rada”, poručila je Marin.
Ranije je premijer Holandije Mark Rute rekao da su male šanse da Ukrajina uskoro dobije status kandidata za članstvo u EU.
Slično mišljenje ima i ministar-delegat u francuskom Ministarstvu spoljnih poslova za evropske poslove Kleman Bon, koji je upozorio da proces pridruživanja Ukrajine EU može trajati 15-20 godina.
Portparol ukrajinskog Ministarstva spoljnih poslova Oleg Nikolajenko rekao je ranije da Ukrajina očekuje da u junu dobije status kandidata za pridruživanje Evropskoj uniji.
Prerano je da se govori o konkretnim kontramjerama Rusije na pristupanje Finske i Švedske NATO-u, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Ona je podsjetila da je Rusija isticala u više navrata da pristupanje Finske, koja se ranije pridržavala politike nepristupanja i Švedske NATO-u neće proći bez odgovora mjerama političke, ekonomske i vojno-tehničke prirode radi osiguravanja ruske bezbjednosti.
“Prerano je da se govori o specifičnim mjerama i njihovom konkretnom sadržaju”, naglasila je Zaharova.
Prema njenim riječima, kontramjere Rusije zavisiće od uslova članstva Finske i Švedske u Alijansi, uključujući razmještanje infrastrukture NATO-a i članica tog saveza na njihovim teritorijama, uključujući ofanzivno oružje.
Finska i Švedska su zvanično predale zahtjev za članstvo 18. maja, podsjeća TASS.
Učlanjivanju dvije zemlje usprotivio se predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan, tvrdeći da Ankara neće podržati takav korak dok Finska i Švedska ne definišu svoj stav u vezi sa terorističkim organizacijama, uključujući Radničku partiju Kurdistana, za koju turske vlasti tvrde da je jedna od njih.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin upozorio je 16. maja na reakciju Moskve na proširivanje infrastrukture Alijanse na teritorije Finske i Švedske.
Ministar vanjskih poslova Turske, Mevlut Cavusoglu je potvrdio da će se sutra u Ankari sastati zvaničnici ove države sa delegacijama Finske i Švedske kako bi razgovarali o članstvu ovih zemalja u NATO savezu.
Ranije je ministar vanjskih poslova Finske, Pekka Haavisto potvrdio da će njegova država i Švedska u srijedu poslati delegacije u tursku prijestolnicu kako bi pokušali postići dogovor o prijemu ove dvije države u NATO savez.
U nedjelju je predsjednik Turske, Reccep Tayyip Erdogan održao telefonske razgovore sa liderima Finske i Švedske u naporu da se postigne dogovor.
Turska je optužila Finsku i Švedsku da pružaju utočište osobama povezanim sa Radničkom partijom Kurdistana (PKK) i pristalicama Fethullaha Gulena (FETO) koje Turska smatra teroristima. Također, zahtjev Tuske je i da se ukinu zabrane na uvoz vojne opreme koje su ove države uvele Turskoj.
Erdogan je ranije izjavljivao da čak nema potrebe da delegacije iz ovih država uopće pokušavaju doći u Tursku kako bi pregovarali o članstvu u NATO savezu.
Da bi se primile nove članice u NATO potrebno je da postoji saglasnost svih 30 država članica ove najjače vojne alijanse na svijetu.
Rusija je zaustavila protok gasa u Finsku, što je posljednja eskalacija spora sa Zapadom oko plaćanja energije. Ruski div Gazprom ranije je upozorio da će prekinuti opskrbu u subotu u 4 sata ujutro.
Finska je kasnije potvrdila da su sve isporuke zaustavljene, ali je rekla da neće biti problema za kupce.
Helsinki je odbijao platiti gas u rubljama. No, prekid je takođe uslijedio nakon najave da će Finska podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u.
Uprkos invaziji na Ukrajinu 24. februara, Rusija nastavlja opskrbljivati gasom mnoge evropske zemlje. Nakon što su zapadne sile sankcionirale Rusiju zbog rata, Rusija je rekla da “neprijateljske” zemlje moraju plaćati gas ruskom valutom, što EU smatra ucjenom.
Oslanjanje na rusku energiju je faktor koji doprinosi krizi troškova života s kojom se suočavaju mnogi potrošači. Finska većinu svog gasa uvozi iz Rusije, ali gas čini manje od desetine potrošnje energije u zemlji.
Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven izjavio je da su lideri Švedske i Finske nagovijestili da planiraju da razgovaraju direktno sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoanom i da je Vašington spreman da podrži taj proces.
“Vjerujemo da se turska zabrinutost oko pristupanja Švedske i Finske koju su izrazili predsjednik Erdoan i drugi mogu riješiti i da se to može riješiti”, rekao je Saliven, a prenio Rojters.
Upitan da li postoje planovi da predsjednik SAD Džozef Bajden direktno stupi u kontakt sa Erdoanom po tom pitanju, Saliven je rekao: “Ne u ovom trenutku”.