VRBAS Media

Oznaka: finska

  • Turska odustala od blokade: Finska i Švedska mogu u NATO

    Turska odustala od blokade: Finska i Švedska mogu u NATO

    Turska je danas podržala učlanjenje Finske i Švedske u NATO, saopštila je kancelarija finskog predsjednika Saulija Ninistea, prenose svjetski mediji.

    Takav razvoj situacije dolazi neposredno prije Samita lidera članica NATO-a u Madridu.

    Kako se navodi, ministri spoljnih poslova Turske, Švedske i Finske potpisali su memorandum o proširenju NATO-a na ove dvije države.

    “Postignut je trilateralni sporazum”, rečeno je u NATO-u.

    Generalni sekretar Jens Stoltenberg uskoro bi trebalo da otkrije više detalja.

    Švedska i Finska su ulazak u NATO zatražile nakon početka rata u Ukrajini, te su 18. maja podnijele prijave generalnom sekretaru NATO za ulazak u Alijansu, a Turska, koja je članica NATO, do sada je blokirala njihove prijave.

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan imao je rezerve prema učlanjenju Švedske i Finske u NATO.

    Optuživao ih da su utočište za teroriste, misleći pritom na razne kurdske političke aktere.

    Turska je smatrala da Finska i Švedska imaju previše blag stav prema organizacijama poput Radničke partije Kurdistana, koja je vodila 38-ogodišnju pobunu protiv Turske, tokom koje su desetine hiljada ljudi stradale.

  • Glavni zapovjednik Oružanih snaga Finske tvrdi da je država spremna za borbu sa Rusijom

    Glavni zapovjednik Oružanih snaga Finske tvrdi da je država spremna za borbu sa Rusijom

    Finska je nedavno aplicirala za članstvo u NATO savezu, a glavni zapovjednik Oružanih snaga te države, kazao je kako bi Rusima bilo skoro nemoguće slomiti otpor Finaca.

    “Finska se desetljećima sprema za potencijalni ruski napad i pružit će snažan otpor ukoliko se on dogodi”, rekao je general Timo Kvinen, zapovjednik Oružanih snaga Finske.

    Ova skandinavska država izgradila je značajan arsenal naoružanja, ali pored toga ključan faktor je činjenica da bi Finci u slučaju napada Rusije, bili motivirani za borbu.

    “Najvažnija linija odbrane je ona između ušiju, što rat u Ukrajini u ovom trenutku dokazuje”, kazao je Kvinen.

    Finska je dva puta tokom 1940-tih ratovala protiv svog istočnog susjeda sa kojim dijeli 1.300 kilometara granice.

    Nekada nesvrstana zemlja, Finska je nedavno aplicirala za članstvo u NATO savezu, zbog zabrinutosti da bi Rusija mogla izvršiti invaziju na nju kao što je to učinila sa Ukrajinom.

    Od Drugog svjetskog rata, Finska održava visok nivo vojne spremnosti.

    “Mi smo sistematski razvijali svoju vojnu odbranu baš za ovaj tip ratovanja koji se trenutno odvija u Ukrajini, sa ogromnom upotrebom vatrene moći, oklopnih i zračnih snaga”, kazao je finski general.

    Istakao je da je Ukrajina za Rusiju “težak zalogaj”, te da bi to bio slučaj i sa Finskom.

    Za vrijeme dva rata, 100.000 Finaca poginulo je u borbi protiv Sovjetskog saveza, a Finska je izgubila i desetinu svoje teritorije.

    Država ima 5,5 miliona stanovnika, od čega 280.000 vojnika i 870.000 obučenih rezervista, te nikada nije ukinula služenje vojnog roka za muškarce.

    Finska planira nabaviti 2.000 dronova, nastaviti razvijati vlastitu protuvazdušnu opremu, a trenutno gradi barijere na granici sa Rusijom.

    Ministarstvo odbrane Finske u maju je sprovelo anketu na temu spremnosti stanovnika da učestvuju u nacionalnoj odbrani države ukoliko bi ona bila napadnuta, na kojoj je 82 posto ispitanika potvrdilo da bi se u slučaju agresije pridružili odbrani.

  • “BiH treba dobiti kandidatski status EU, ali i promijeniti izborni zakon”

    “BiH treba dobiti kandidatski status EU, ali i promijeniti izborni zakon”

    Premijer Hrvatske Andrej Plenković nakon današnjeg sastanka sa premijerkom Finske Sanom Marin kazao je da Bosna i Hercegovina treba dobiti kandidatski status u EU i provesti izbornu reformu.

    Plenković je kazao da je premijerki Marin objasnio važnost izmjene Izbornog zakona kako bi “izbori bili pravedni i kako bi hrvatski narod bio ravnopravan i da Hrvati biraju svoje predstavnike”.

    – Godine 2016. u februaru kada je BiH podnijela zahtjev za članstvo, mi smo tada napravili veliki lobistički napor. Smatramo da bi bilo dobro i da BiH dobije status kandidata i da se postigne dogovor oko Izbornog zakona – kazao je premijer.

    Dodao je da Hrvatska daje najveću podršku BiH za ulazak u EU.

    – Smatramo da bi bilo dobro da i BiH dobije status kandidata, a da se pritom, naravno, napravi korak koji je ključan, a to je da se postigne dogovor o izmjenama Izbornoga zakona i ograničenim ustavnim reformama koji bi omogućio da svi narodi u BiH i drugi građani budu ravnopravni – rekao je Plenković, prenosi Kliks.

  • Razgovarali Erdogan i Stoltenberg u vezi sa članstvom Švedske i Finske u NATO

    Razgovarali Erdogan i Stoltenberg u vezi sa članstvom Švedske i Finske u NATO

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan imao je danas telefonski razgovor sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom, tokom kojeg je izjavio da Turska neće promijeniti stav u vezi sa članstvom Švedske i Finske, sve dok ove zemlje Ankari ne daju pismene garancije o borbi protiv terorizma.Tokom razgovora, predsjednik Erdogan je ukazao na neophodnost koraka Švedske i Finske koji bi otklonili legitimnu zabrinutost Turske. Predsjednik je istakao da je napredak u ovom procesu nemoguć bez pismenih obaveza ovih država u vezi sa promjenom paradigme o borbi protiv terorizma i saradnji u odbrambenoj industriji – saopšteno je iz predsjednikovog kabineta, prenosi agencija TASS.

    Turski lider je ranije danas ponovio pred parlamentom da se stav Ankare po pitanju članstva Švedske i Finske u NATO neće promijeniti, sve dok ove zemlje ne promijene stav prema terorizmu.

  • Turska spremna na blokadu od godinu dana

    Turska spremna na blokadu od godinu dana

    Turska je spremna blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO na duže od godinu osim ako dobije garanciju te dvije zemlje da će se pozabaviti kurdskim grupama koje Turska smatra terorističkim organizacijama.

    To je pitanje koje bi moglo poremetiti samit NATO u Madridu 29. juna, piše Gardian.

    Turska optužuje Švedsku i Finsku da skrivaju navodne članove Kurdistanske radničke stranke (PKK) i takođe se protivi njihovim odlukama iz 2019. da zabrane izvoz oružja u Ankaru zbog turskih vojnih operacija u Siriji.

    Turska je krenula u ofanzivu javne diplomatije kako bi istakla švedsku podršku kurdskim grupama u sjevernoj Siriji koje su povezane s PKK. PPK je u EU, SAD-u i Turskoj obilježena kao teroristička organizacija. Turska planira organizovati sastanak u vezi tog pitanja za vrijeme samita NATO.

    – Ovo je pitanje od vitalnog nacionalnog interesa i spremni smo spriječiti njihovo članstvo čak godinu dana ako bude potrebno – rekao je Akif Sagataj Kilić, poslanik vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP) i predsjednik Turskog parlamentarnog odbora za spoljnje poslove, piše Avaz.

  • Stoltenberg optimista: NATO ne vjeruje da će Turska blokirati ulazak Finske i Švedske

    Stoltenberg optimista: NATO ne vjeruje da će Turska blokirati ulazak Finske i Švedske

    NATO nema razloga da vjeruje da će Turska blokirati prijave Finske i Švedske za učlanjenje u ovu organizaciju, rekao je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg “Fajnenšel tajmsu”.
    “Ranije u ovom procesu nije bilo razloga za uvjerenje da će biti bilo kakvih problema”, rekao je Stoltenberg.

    On je naveo da je Turska “važan saveznik” i da “treba rješavati bezbjednosne primjedbe kada se pojave”, prenosi TASS.

    Stoltenberg je naveo da je i dalje moguće prevazići primjedbe Turske “u razumnom vremenskom okviru”.

    “Moj cilj je da Finska i Švedska postanu članice što prije. To se i dalje može postići brzo u poređenju sa drugim procesima prijema”, izjavio je generalni sekretar Alijanse.

    On je rekao da nije određeno da je krajnji rok za rješavanje ovog pitanja samit NATO-a koji će krajem jula biti održan u Madridu.

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je ranije da će blokirati ulzak dvije nordijske zemlje u NATO ukoliko ne promjene odnos prema terorističkim organizacijama, prvenstveno prema Radničkoj partiji Kurdistana.

  • Stoltenberg: Zabrinutost Turske opravdana

    Stoltenberg: Zabrinutost Turske opravdana

    Bezbjednosna zabrinutost koju je Turska izrazila u protivljenju zahtjevima Finske i Švedske za članstvo u NATO je legitimna, izjavio je danas generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg tokom posjete Finskoj.

    “Ovo su opravdane zabrinutosti. Ovdje se radi o terorizmu, o izvozu oružja”, rekao je Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za novinare s finskim predsjednikom Saulijem Ninistom, prenosi agencija Rojters.

    Kako je rekao generalni sekretar NATO, moramo da zapamtimo i razumijemo da nijedan saveznik NATO nije pretrpio više terorističkih napada od Turske.

    Stoltenberg i Ninisto su rekli da će se razgovori s Turskom nastaviti, ali nisu dali naznake napretka u pregovorima, navodi britanska agencija.

    “Samit u Madridu nikada nije bio krajnji rok”, rekao je Stoltenberg, misleći na sastanak NATO u Madridu krajem juna.

    Poručio je da je Turska ključni saveznik za Alijansu zbog svoje strateške lokacije na Crnom moru između Evrope i Bliskog istoka.

    Švedska i Finska podnijele su zahtjev za pridruživanje zapadnom odbrambenom savezu prošlog mjeseca, a kao odgovor na sukob u Ukrajini.

    Obje zemlje su naišle na protivljenje Turske, koja ih je optužila da podržavaju i daju utočište kurdskim militantima i drugim grupama koje smatra teroristima.

  • Finska odbila da izruči ljude koje Ankara traži

    Finska odbila da izruči ljude koje Ankara traži

    Finsko Ministarstvo pravde odbilo je zahtjeve za izručenje ljudi koje Ankara smatra terorističkim organizacijama.
    – Finska nije pristala da Turskoj izruči ljude koji su, prema Turskoj, bili povezani sa Gulenovim pokretom ili kurdskom organizacijom PKK, koje smatraju teroristima – prenio je Ukrinform pisanje finskog lista “Ile”.

    Riječ je o zahtjevima za ekstradiciju koje je Turska podnijela Finskoj od 2019. do 2022. godine.

    Do početka juna ove godine, Finska je primila deset zahtjeva za ekstradiciju od Turske.

    – Finska je izručila dvije osobe, ali prema dokumentima o ovim ekstradicijama, izgleda da nije bilo znakova terorizma – ističe se u tekstu finskog lista.

    Turska, između ostalih, traži izručenje od Finske čovjeka osuđenog za paljenje ambasade u Helsinkiju.

  • NATO: Ne vidimo vojnu prijetnju za Finsku i Švedsku od Rusije

    NATO: Ne vidimo vojnu prijetnju za Finsku i Švedsku od Rusije

    Zamjenik generalnog sekretara NATO Mirćea Džoana rekao je danas da ne vidi neposrednu vojnu opasnost po Švedsku i Finsku iz Rusije i uvjeren je da će članice koje teže ulasku u Sjevernoatlansku alijansu uspjeti da se priključe uprkos protivljenju Turske.

    Finska i Švedska su aplicirale za članstvo u NATO prošlog mjeseca, kao odgovor na ruski napad na Rusiju, ali ih je stopirala Ankara, koja ih optužuje da podržavaju i pružaju utočište kurdskim militantima i ostalim grupama koje Turska smatra terorističkim, prenio je Rojters.

    “Sigurni smo da će Švedska i Finska ući u naš savez. Saveznici su zabrinuti, ali i Turska ima neke zabrinutosti koje su legitimne kada je riječ o teroristima”, dodao je Džoana na Samitu demokratije u Kopenhagenu.

    Švedska i Finska su navele da osuđuju terorizam i da su otvorene za dijalog.

    Upitan za bezbjednostne garancije nordijskim zemaljama dok ne postanu članice NATO, Džoana je rekao da ne vidi pravi rizik za Finsku i Švedsku od Rusije.

    “Ne vidimo znakove iz Rusije da ima kapacitete ili namjeru da u ovom trenutku bude vojno agresivna protiv ove dvije zemlje. Možemo da tretiramo ovaj period uz povećani oprez, ali ne vidimo stvarni rizik sa vojnog stanovišta za Finsku i Švedsku”, naglasio je Džoana.

  • Putin sprema napad?

    Putin sprema napad?

    Finski predsednik Sauli Niniste iznenada je otkazao večeru sa švedskim kraljem samo nekoliko sati nakon što se Vladimir Putin obratio preduzetnicima.

    “Tokom rata sa Švedskom Petar I. Aleksejevič Romanov nije osvojio ništa, vratio je ono što nam je uvek pripadalo, uprkos tome što je cela Evropa tvrdila da pripada Švedskoj. Izgleda da je sada na nama red da povratimo svoju zemlju”, rekao je Putin i nasmejao se.

    Nekoliko sati nakon Putinove izjave, Niiniste i njegova supruga Dženi Haukio napustili su ceremoniju na Olandskim ostrvima povodom obeležavanja 100. godišnjice demilitarizovane autonomije ostrva. Par je trebalo da večera sa Karlom KSVI Gustavom i švedskom kraljicom Silvijom. Švedski mediji javili su da su Šarl KSVI Gustav i kraljica Silvija napustili ceremoniju tokom koncerta koji je ona započela.

    Hoće li Rusija napasti?

    Lokalni mediji javili su da su ruske fregate počele vojne vežbe u Baltičkom moru nedaleko od Kalinjingrada.

    Olandska ostrva su deo Finske i koja se nalazi na ulazu u Botnički zaliv. Arhipelag je demilitarizovan posle Krimskog rata. Ako bi Rusija napala svoje skandinavske susede, arhipelag bi, zajedno sa švedskim ostrvom Gotland, bio ključna strateška tačka.

    Dejli mejl spekuliše da su finski predsednik i njegova supruga napustili ceremoniju na Alandskim ostrvima jer su obavešteni da su ruski ratni brodovi u njihovoj blizini. Primećeno je da ruska lebdelica i nekoliko korveta napuštaju Kalinjingrad, rusku enklavu između Poljske i Litvanije.

    Iako je gostima ceremonije na Alandskim ostrvima rečeno da bi Niiniste i Haukio mogli da napuste događaj ranije, očekivalo se da će ostati do kraja. Švedski mediji, pak, preneli su da su Karlo KSVI Gustav i kraljica Silvija planirali da ranije napuste ceremoniju.

    Baltik je u poslednjih nekoliko nedelja postao pravi vojni poligon. Dva finska borbena aviona F/A-18 Hornet učestvovala su u četvrtak u vežbi sa parom britanskih Eurofighter Tiphoons.

    Finska i Švedska su zvanično podnele svoje zahteve za pristupanje Severnoatlantskom savezu 18. maja ove godine, jer je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 24. februara.

    Prošlog meseca, britanski premijer Boris Džonson potpisao je novi vojni pakt sa Švedskom i Finskom u kojem se navodi da će Britanija braniti te zemlje u slučaju napada Rusije. Džonson je potvrdio da će britanske trupe pomoći svojim finskim kolegama da se odbrani od mogućeg ruskog napada.