VRBAS Media

Oznaka: finska

  • Borbeni avioni raspoređeni: Sprema se novi sukob?

    Borbeni avioni raspoređeni: Sprema se novi sukob?

    Šest borbenih aviona britanskog Kraljevskog vazduhoplovstva doletelo je u Finsku i Švedsku na zajedničke vežbe, saopštilo je Ministarstvo odbrane.

    Britanski ministar odbrane Ben Volas rekao je da raspoređivanje, koje je usledilo na zahtev obe nacije, podvlači posvećenost Velike Britanije jačanju sposobnosti kolektivne odbrane.

    Vežba takođe prati nastojanja zemalja da se pridruže NATO-u nakon ruske invazije na Ukrajinu.

    Među avionima koji učestvuju su i dva najsavremenija aviona F-35. Oni sprovode “vrhunsku borbenu obuku” zajedno sa četiri RAF tajfuna, finskim F-18 Hornetima i švedskim Gripenom, rekli su britanski zvaničnici odbrane.

    Cilj vežbe je da se trima vazduhoplovnim snagama omogući da ojačaju svoju sposobnost međusobne interakcije, objasnilo je Ministarstvo odbrane, preneo je Bi-Bi-Si.

    Volas je rekao da su Finska i Švedska “važni odbrambeni partneri” i da bi ulazak u NATO “učinio alijansu jačom dok se suočavamo sa novom pretnjom u Evropi”.

    “Ova raspoređivanja naglašavaju našu odlučnost da unapredimo to partnerstvo i osiguramo da naše snage mogu neometano da rade zajedno“, dodao je on.

    Žele da kupe sopstvene avione F-35
    Švedski ministar odbrane Peter Hultkvist rekao je da će obuka „ojačati našu sposobnost da zajedno delujemo u odgovoru na krizu u našem susedstvu“. On je dodao da je ovo posebno važno u današnjem izazovnom bezbednosnom okruženju.

    RAF redovno učestvuje u NATO misijama vazdušnog nadzora nad istočnom Evropom, patrolirajući vazdušnim prostorom Rumunije i baltičkim državama Letonije, Litvanije i Estonije, koje su sada članice Zapadne odbrambene alijanse.

    Finska je nedavno objavila planove za kupovinu sopstvenog F-35, borbenog aviona sa jednim sedištem američke firme Lokid Martin.

    Ovo su najnapredniji i najskuplji avioni u Velikoj Britaniji. Svaki košta skoro 100 miliona funti, može da sleti vertikalno – slično Harrier Jump Jet-u – i kombinuje stelt tehnologiju koja izbegava radar sa superzvučnim brzinama.

    Vežbe su “praktična demonstracija” deklaracija o uzajamnoj bezbednosti koje je Ujedinjeno Kraljevstvo potpisalo sa Finskom i Švedskom u maju.

    Snažno protivljenje Rusije

    Deklaracija je usledila pre nego što su Finska i Švedska podnele zvanične prijave za članstvo u NATO-u u junu, potez koji je predstavljao veliki pomak za dve zemlje sa dugom istorijom ratne neutralnosti.

    Ruska vlada se oštro protivi njihovom pridruživanju i uputila je pretnje zbog njihovih planova da to učine. Finska sa Rusijom deli granicu od 1.340 kilometara.

    Proces je u početku naišao na prepreku kada se Turska usprotivila njihovom članstvu zbog, kako je videla, spremnosti Švedske i Finske da ugoste kurdske militante. Kandidati za NATO moraju imati odobrenje svih 30 članica za ulazak.

    Međutim, to protivljenje je uklonjeno krajem juna nakon što je Turska potpisala bezbednosni sporazum koji je rešio njene zabrinutosti na nedavnom samitu NATO-a u Madridu.

    Obe zemlje Evropske unije su takođe članice Združenih ekspedicionih snaga predvođene UK, koalicije od 10 nacija.

    Jačanje granice

    Parlament Finske usvojio je ove nedelje odluku o izmeni zakona koji se tiče granične straže i stanja pripravnosti, čime je omogućeno dodatno jačanje granice sa Ruskom Federacijom.

  • Finska i Švedska potpisale protokol za članstvo u NATO

    Finska i Švedska potpisale protokol za članstvo u NATO

    Članice NATO saveza potpisale su danas protokol o pristupanju Finske i Švedske koji im omogućava da se pridruže Alijansi nakon što saveznički parlamenti ratifikuju odluku.

    Protokol znači da Helsinki i Stokholm mogu da učestvuju na sastancima NATO saveza i da imaju veći pristup obaveštajnim podacima, ali do ratifikacije neće biti zaštićeni odbrambenom klauzulom Alijanse da je napad na jednog saveznika napad na sve, što će vjerovatno potrajati do godinu dana. Ovo je istorijski trenutak. Sa 32 nacije za stolom, bićemo još jači rekao je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg zajedno sa ministrima spoljnih poslova dvije zemlje.

    Ovo se smatra najznačajnijim proširenjem Alijanse od sredine devedesetih godina prošlog vijeka.

  • Švedska i Finska završile pregovore o pristupanju NATO

    Švedska i Finska završile pregovore o pristupanju NATO

    Švedska i Finska završile su danas pregovore o pristupanju NATO u sjedištu Alijanse u Briselu, kao što je i bilo dogovoreno prošle nedjelje na samitu lidera NATO u Madridu.

    Kako se navodi u saopštenju na sajtu NATO, sutra bi u sjedištu Alijanse trebalo da budu potpisani protokoli o pristupanju Finske i Švedske vojnom savezu, a koji bi zatim trebalo da ratifikuju sve članice.

    Obje zemlje su zvanično potvrdile spremnost i mogućnost da ispune političke, pravne i vojne obaveze, koje proizlaze iz članstva u NATO.

    Razgovori su vođeni između zvaničnika NATO i predstavnika iz Finske i Švedske.

    Finsku delegaciju predvodili su ministar spoljnih poslova Peka Havisto i ministar odbrane Anti Kaikonen, a švedsku ministarka spoljnih poslova An Linde.

  • Erdogan: Ako Švedska i Finska ne ispune obaveze, ništa od ulaska u NATO

    Erdogan: Ako Švedska i Finska ne ispune obaveze, ništa od ulaska u NATO

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio je kako će Turska u narednom periodu pratiti implementaciju sporazuma koji je potpisan sa Švedskom i Finskom uz prisustvo generalnog sekretara NATO-a.

    Erdogan je pojasnio kako će Švedska i Finska morati ispuniti obećanja koja su dala Turskoj u sporazumu, a na osnovu čega Turska neće koristiti veto za ulazak ovih skandinavskih zemalja u NATO.
    “Švedska i Finska moraju ispuniti obećanja, uključujući i ono koje se tiče isporučivanja 73 pripadnika terorističkih grupa. Snažno smo naglasili poruku da od naših saveznika očekujemo istinsku solidarnosti, ne samo riječima već i na djelu”, rekao je Erdogan.
    Nakon što je trilateralni sporazum potpisan u Madridu, Švedska i Finska su dobile zeleno svjetlo za ulazak u NATO. Međutim, za konačni ulazak u ovu vojnu alijansu, bit će potrebna ratifikacija parlamenata svih država članica.

    “Ako Finska i Švedska ispune svoje obaveze, mi ćemo poslati ratifikaciju u parlament. Ako se obaveze ne ispune, to ne dolazi u obzir”, poručio je predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan.

    Na kraju obraćanja medijima, turski predsjednik je pozvao sve države da učestvuju u naporima za prekid sukoba.

    “Trebali bismo intenzivirati naše diplomatske napore kako bismo postigli dugotrajni prekid vatre”, izjavio je turski predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan.

  • Putin: Ako infrastruktura NATO-a bude raspoređena u Švedskoj i Finskoj ─ Rusija će odgovoriti

    Putin: Ako infrastruktura NATO-a bude raspoređena u Švedskoj i Finskoj ─ Rusija će odgovoriti

    U slučaju da vojna infrastruktura NATO-a bude raspoređena u Finskoj i Švedskoj, Rusija će morati da odgovori recipročno, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na Kaspijskom samitu.

    „Nemamo o čemu da brinemo u pogledu članstva Finske i Švedske u NATO-u. Ako žele (u NATO), samo naprijed. Ali moraju jasno da shvate da za njih ranije nije bilo prijetnji, a sada, ako se tamo rasporede vojni kontigenti i infrastruktura, bićemo prinuđeni da recipročno reagujemo i stvaramo iste prijetnje za teritorije sa kojih se nama stvaraju prijetnje“, objasnio je Putin odgovarajući na pitanja novinara.

    „To su očigledne stvari. Zar ne shvataju? Sve je bilo u redu, a sad će biti nekih tenzija, to je očigledno, naravno, bez toga se ne može. Ponavljam, ako se budu stvarale prijetnje“, rekao je ruski predsjednik.

    Ranije je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg saopštio da Alijansa planira da ojača borbene grupe na svojim istočnim granicama, kao i da poveća brojnost Snaga za brzo reagovanje sa sadašnjih 40 na više od 300 hiljada, dok je pomoćnik generalnog sekretara NATO-a Kamil Gran rekao da NATO neće dati Rusiji garancije da neće raspoređivati nuklearno oružje u Švedskoj i Finskoj ukoliko postanu članice Alijanse.

  • Erdogan uspješno ucijenio Finsku i Švedsku

    Erdogan uspješno ucijenio Finsku i Švedsku

    Redžep Tajip Erdogan je izgurao svoje – Turska je, kako je saopšteno u utorak iz njegove kancelarije, “dobila ono što je željela” od Švedske i Finske i konačno pružila svoju punu podršku njihovom prijemu u NATO.

    Erdogan se u utorak, uoči otvaranja samita NATO u Madridu, sastao sa finskim kolegom Saulijem Ninisteom i švedskom premijerkom Magdalenom Anderson.

    Finska i Švedska su 18. maja zbog rata u Ukrajini zvanično podnijele prijave generalnom sekretaru NATO za ulazak u alijansu. Turska je inicijalno blokirala njihove prijave, smatrajući da dvije zemlje imaju previše blag stav prema organizacijama poput Radničke partije Kurdistana (PKK), koja je vodila 38-godišnju pobunu protiv Turske tokom koje su stradale desetine hiljada ljudi. Ankara tvrdi da Švedska i Finska kriju članove PKK, kao i osobe koje su povezane sa neuspjelim pokušajem puča u Turskoj 2016. i traži od ove dvije države da odobre zahtjeve za izručenje osoba.

    – NATO je bezbjednosni savez i ne možemo da prihvatimo da teroristi budu u njemu – rekao je sredinom maja turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.

    On je u srijedu upozorio da će samit NATO, koji je počeo u Madridu, da iskoristi kako bi dokumentovano dokazao da su Finska i Švedska “licemjerne” u borbi protiv terorizma i dodao da Švedska i Finska moraju da ispune očekivanja Ankare.

    Erdogan je kasnije istog dana ipak popustio, te nakon sastanka sa predsjednikom Finske i premijerkom Švedske potvrdio podršku politici otvorenih vrata NATO potpisujući zajedničku izjavu.

    Kako piše “Gardijan”, sporazum podrazumeva da Finska i Švedska ukinu svoj embargo na oružje, izmijene svoje zakone o terorizmu, podrže Tursku u njenom sukobu sa PKK i prestanu da podržavaju sirijsku pridružnicu ove partije, Jedinice narodne odbrane. Erdogan je danas objavio sedam tačaka sporazuma sa Švedskom i Finskom, preneo je Index.hr.

    Šta je Turska dobila?

    1. Finska i Švedska neće pružiti podršku PKK-u i Fetou (pokret disidentskog turskog sveštenika Fetulaha Gulena), a Turska će zauzvrat pružiti punu podršku zemljama u borbi sa prijetnjama njihovoj nacionalnoj bezbjednosti. Finska i Švedska složile su se da će najoštrije osuditi terorizam u svim njegovim oblicima.
    2. Finska i Švedska obavezale su se da će potvrditi da je PKK zabranjena teroristička organizacija i da će spriječiti aktivnosti grupe i svih drugih terorističkih entiteta, kao i aktivnosti pojedinaca u povezanim i skupinama ili mrežama povezanim sa tim terorističkim organizacijama.
    3. Finska je istakla nekoliko nedavnih izmjena svog krivičnog zakona kojima se proširio opseg kažnjivih terorističkih zločina, od kojih je posljednji stupio na snagu 1. januara, dok je Švedska potvrdila da će sljedećeg 1. januara stupiti na snagu novi, oštriji zakon o terorizmu i da se vlada priprema dodatno da pooštri protivterorističko zakonodavstvo.
    4. Turska, Finska i Švedska potvrdile su da između njih više ne postoji nacionalni embargo na oružje. Švedska mijenja svoj nacionalni regulatorni okvir za izvoz oružja u odnosu na NATO saveznike.
    5. Tri zemlje su se složile da uspostave zajednički mehanizam dijaloga i saradnje na svim nivoima vlasti. Finska i Švedska boriće se protiv terorizma u skladu s odredbama relevantnih dokumenata i politika NATO i preduzeti potrebne korake za pooštravanje domaćeg zakonodavstva u tu svrhu.

    Finska i Švedska će brzo i temeljno rješavati zahtjeve Turske za deportaciju ili izručenje osumnjičenih za terorizam, uzimajući u obzir informacije, dokaze i obavještajne podatke koje je dostavila Ankara, te istražiti i zabraniti sve aktivnosti finansiranja i regrutacije PKK i drugih terorističkih organizacija.

    Tri zemlje su se obavezale na borbu protiv dezinformacija i sprečavanje zlupotrebe domaćih zakona u korist terorističkih organizacija, uključujući aktivnosti koje potiču na nasilje protiv Turske. Finska i Švedska osiguraće da njihovi odgovarajući nacionalni regulatorni okviri za izvoz oružja omoguće nove obaveze prema saveznicima i odražavaju njihov status članica NATO.

    1. Za sprovođenje ovih koraka tri zemlje uspostaviće stalni zajednički mehanizam.
    2. Turska je takođe potvrdila svoju dugogodišnju podršku politici otvorenih vrata NATO, pristajući da podrži prijem Finske i Švedske na samitu u Madridu.

    Turska će od Švedske i Finske zatražiti izručenje 33 pripadnika pokreta PKK i Feto koje smatra teroristima, od čega šest članova PKK i šest članova Fetoa od Finske, a 10 članova PKK i 11 Fetoa od Švedske, objavio je ministar pravosuđa Bekir Bozdag, prenio je Index.hr, dodajući da je Feto pokret sveštenika Fetulaha Gulena, nekadašnjeg saveznika a danas protivnika Erdogana, kojeg ovaj smatra krivcem za pokušaj puča.

    Fred Kemp, predsjednik i izvršni direktor Atlantskog saveta, ocijenio je da je Erdogan “vješto iskoristio ovaj trenutak maksimalne prednosti da izvuče najviše moguće za svoje turske bezbjednosne interese i domaću politiku”.

    – Sve u svemu, ovo je bila maestralna igra Erdogana – zaključio je Kemp.

  • Zvanično: Finska i Švedska pozvane da uđu u NATO

    Zvanično: Finska i Švedska pozvane da uđu u NATO

    NATO je pozvao Švedsku i Finsku da postanu članice te vojne alijanse, navodi se u zajedničkom saopštenju koji je objavljen danas na samitu NATO u Madridu.

    U dokumentu se ističe da će pristupanjem Švedske i Finske te zemlje biti bezbjednije, NATO jači, a evro-atlantski region bezbjedniji.

    Rusija, koja je do sada bila označena kao saveznik, u saopštenju je opisana kao “najznačajnija i direktna prijetnja bezbjednosti saveznika”.

    Navodi se i da je NATO obećao da nastavi da pruža pomoć Ukrajini i usaglasio paket pomoći za modernizaciju odbrambenog sektora te zemlje, prenosi Rojters.

    Dodaje se da je Alijansa odlučila i da značajno ojača sopstvenu odbranu i odvraćanje.

    U dokumentu stoji da su se saveznici obavezali da rasporede dodatne robustne snage visoke pripravnosti na istočnom krilu.

    NATO je u saopštenju Kinu opisao kao izazov za interese, bezbednost i vrednosti Alijanse i kao zamlju koja pokušava da podrije međunarodni poredak zasnovan na pravilima.

  • Berbok: Finska i Švedska će ojačati NATO

    Berbok: Finska i Švedska će ojačati NATO

    Ministarka spoljnih poslova Njemačke Analena Berbok ocijenila je da je, odustajanje Turske od blokade prijema u članstvo NATO Finske i Švedske, osujetilo planove predsjednika Rusije da podijeli vojnu alijansu.

    Berbok je za ZDF istakla da je najvažnije da se jasno stavi do znanja da postoji jedinstvo u NATO.

    Prema njenim riječima, Finska i Švedska su snažne liberalne demokratije sa snažnim vojskama, te će njihovo članstvo ojačati NATO.

    Kazala je da Njemačka želi da nema dugog prelaznog perioda do članstva, jer se radi o dvije zemlje koje strahuju od napada Rusije.

  • Stoltenberg: Očekujem brzu ratifikaciju članstva Finske i Švedske

    Stoltenberg: Očekujem brzu ratifikaciju članstva Finske i Švedske

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je danas da očekuje brzu ratifikaciju članstva Švedske i Finske u Alijansi.

    “Na samitu ćemo donijeti odluku da pozovemo Švedsku i Finsku da postanu članice, to se odvija brzinom bez presedana”, rekao je Stoltenberg novinarima tokom drugog dana samita u Madridu.

    Obje zemlje su se prijavile za članstvo sredinom maja.

    Stoltenberg je rekao da je, nakon upućivanja poziva, potrebno da se obavi proces ratifikacije u 30 parlamenata.

    “Za to je uvijek potrebno neko vrijeme, ali očekujem da će to ići prilično brzo zato što su saveznici spremni da ubrzaju taj proces što je više moguće”, rekao je generalni sekretar Alijanse

  • Prva reakcija Rusije poslije odluke Turske da podrži članstvo Finske i Švedske u NATO

    Prva reakcija Rusije poslije odluke Turske da podrži članstvo Finske i Švedske u NATO

    Rusija je toliko moćna vojna i politička sila, da odluka Švedske i Finske da uđu u NATO u globalnom strateškom smislu nije bitna, izjavio je Andrej Klimov, šef komisije Savjeta Federacije za zaštitu državnog suvereniteta.

    Turska će, kako je ranije saopšteno iz Kancelarije predsjednika Finske, podržati poziv Finske i Švedske da postanu članice Sjevernoatlantske alijanse.

    Klimov je naglasio da članstvo neće poboljšati odnose ovih zemalja sa Rusijom.

    “Istovremeno, i Švedska i Finska su dobile određene koristi od svoje neutralnosti. Sa povećanjem vojne infrastrukture na njihovoj teritoriji, zadaće probleme sami sebi”, rekao je on.

    U međuvremenu se oglasio i član Dume Oleg Morozov, koji je rekao da “Rusija neće izvršiti nikakve vojne šale na Baltiku”.

    On je dodao da je teško zamisliti da bi Skandinavci mogli da napadnu Rusiju.

    “Vjerujemo da imaju dobro pamćenje”, rekao je Morozov.

    Podsjetimo, ministri spoljnih poslova Turske, Švedske i Finske potpisali su danas memorandum o proširenju NATO-a na ove dvije države.